Problem dezinformacija

Studija o dezinformacijama s analizom globalnih trendova i stanja u Hrvatskoj

Studija ‘Jačanje otpornosti društva na dezinformacije: analiza stanja i smjernice za djelovanje’ nastala je u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u kojem su Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije nositelji mjere ‘Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka’

Dezinformacije klimatskih skeptika neće izliječiti klimatsku anksioznost

Klimatski skeptici smatraju da ljudske djelatnosti uopće nisu krivac za globalno zagrijavanje i vlastite stavove promoviraju na različite načine, među ostalim i širenjem dezinformacija. Svakodnevno se na društvenim mrežama dijele objave koje negiraju klimatske promjene, a nisu rijetki ni slučajevi krivotvorenja prognostičkih karata

KONSPIR: Sedam značajki zavjereničkog razmišljanja

Za lakše prepoznavanje teorija zavjere, psiholog Stephan Lewandowsky i kognitivni znanstvenik John Cook, autori Priručnika o teorijama zavjere koji je preveden i na hrvatski jezik, ističu sedam značajki zavjereničkog razmišljanja, predstavljenih uz pomoć akronima KONSPIR

EU parlament usvojio zakon koji će promijeniti internet

Usvajanje Akta o digitalnim uslugama (DSA) od strane Europskog parlamenta predstavlja kraj ere u kojoj su velike platforme bile izuzete od odgovornosti i razvijale poslovne modele u zapravo nereguliranom području. DSA ima za cilj ograničiti širenje nezakonitog sadržaja i učiniti online okruženje sigurnim za sve

Kako prepoznati pouzdane izvore informacija

Kod praćenja objava internetskih portala, pravilo glasi: ako portal nema istaknut impressum i identitete osoba koje ga uređuju i za njega pišu, takvom se mediju ne može vjerovati

Prevare, lažni i obmanjujući oglasi na internetu

Kako prepoznati različite internetske prevare, lažne oglase te druge vrste oglašavanja na internetu prema kojima treba kritički pristupiti – saznajte iz poglavlja posvećenog ovim temama u priručniku ‘Vodič za srebrne surfere’, koji je Agencija za elektroničke medije objavila u sklopu 5. Dana medijske pismenosti

Beskrajno pregledavanje interneta ugrožava mentalno zdravlje

Doomscrolling, što bi u slobodnom prijevodu značilo katastrofično pregledavanje interneta, potiče anksioznost, čini nas podložnijima manipulaciji i dezinformacijama i stvara u nama osjećaj da je svijet opasno i nepredvidivo mjesto. Ako ste skloni neplanirano provesti sate na internetu, pročitajte kako si pomoći

Što donosi Muskovo preuzimanje Twittera?

Buka koja je ovih dana podignuta oko Twittera i Elona Muska izazvala je i brojne rasprave o vlasništvu u medijima, utjecaju bogatih osoba, o slobodi govora i opasnostima koje munjevito širenje informacija s velikim dosegom na internetu može imati za stabilnost demokratskih država

Budi sam svoj fact-checker: alati za provjeru fotografija i videa

Najveći problem kod lažnih materijala je kako što prije zaustaviti njihovo širenje i upozoriti da se radi o dezinformaciji. Svatko od nas može pomoći u tome tako da, prije nego što na društvenoj mreži primjerice podijeli neku sliku, upotrijebi vlastite sposobnosti za provjeru informacija uz nekoliko klikova mišem

Lažni fact-checkeri šire rusku propagandu

Lažni provjeravatelji činjenica ‘razotkrivaju’ nepostojeće lažne informacije kako bi u ruskoj i europskoj javnosti posijali sumnju u stvarne izvještaje i snimke iz Ukrajine, upozorila je Radna skupina za dezinformacije o ratu u Ukrajini koju je nedavno pokrenuo Europski opservatorij za digitalne medije (EDMO)

Lažne snimke i dezinformacije o ratu na društvenim mrežama

Trebamo biti svjesni te osvijestiti djecu i mlade, da se društvenim mrežama ovih dana šire brojne dezinformacije i manipulativne objave o ratu u Ukrajini, koje mogu biti dio smišljenje propagande i ciljanih dezinformacijskih kampanja, ali i neodgovorni pokušaji dobivanja što većeg dosega, odnosno što više klikova ili lajkova

Šalabahter za provjeru informacija

Prije nego što povjerujete u neku informaciju na koju ste naišli na internetu ili na društvenim mrežama, a osobito prije nego što je podjelite – provjerite je li točna

Edukacija o lažnim vijestima za generaciju 65+

Predavanja za umirovljenike, edukativni video materijali te nagradni natječaj u kojem unuke i unuci mogu osvojiti put u Bruxelles za sebe i svoju baku ili djeda – ključni su dijelovi projekta ‘Hodalica kroz lažne vijesti’ koji je pokrenuo europarlamentarac Tonino Picula 

Kako provjeriti autentičnost fotografije

Fotografije na internetu i društvenim mrežama ponekad nisu istinite. Čak i ako nisu izravno preoblikovane, mogu zavarati kada se koriste izvan konteksta, na primjer stare fotografije za ilustraciju novih događaja ili fotografije iz jedne države za ilustraciju sličnih događaja u drugoj državi

Sve jasniji razlozi za strožu regulaciju društvenih mreža

Podaci koje je zviždačica iz Facebooka iznijela u javnost nisu sami po sebi velika novost. Raspravu je izazvala činjenica da su vodeći ljudi u Facebooku svjesni koliku štetu njihove platforme nanose pojedincima i društvu u cjelini, ali i dalje nisu spremni žrtvovati svoju zaradu i utjecaj

Go viral! – edukativna online igra o dezinformacijama na hrvatskom

U online igri Go Viral! igrač treba dobiti što više lajkova za svoje manipulativne objave služeći se tipičnim trikovima širitelja dezinformacija. Igra tako služi kao ‘cjepivo protiv dezinformacija’ jer omogućuje igračima da ih prepoznaju kada se susretnu s njima u stvarnosti

Tehnologije i tehnike stvaranja i ciljanja dezinformacija

Podaci koje o sebi dijelimo na društvenim mrežama mogu se iskoristiti da bi nam se prikazivale točno određene, prilagođene poruke koje su u skladu s našim stajalištima i interesima. To se zove hiperpersonalizirano ciljanje i jedna je od brojnih tehnika koje se koriste u području manipulacije informacijama

Hrvatsko izdanje priručnika o teorijama zavjere

Principi kreiranja i širenja teorija zavjere u ovom su priručniku, sada dostupnom za besplatno preuzimanje i na hrvatskom jeziku, objašnjeni brojnim primjerima, poput teorija zavjere vezanih za panedmiju COVID-a, klimatske promjene, smrt princeze Diane i terorističke napade 11. rujna

Moć fotografije u promoviranju cijepljenja

Državni čelnici diljem svijeta među prvima su zasukali rukave i primili cjepivo protiv Covida-19, želeći tako građanima poslati poruku da je cjepivo sigurno i da je to najbolji način da zaštite sebe i druge. Jesu li uspjeli u tome?

Tetovažama protiv koronavirusa?

Pobjednički video u izboru studentskih videouradaka na temu (dez)infodemije, organiziranom u suradnji Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, Agencije za elektroničke medije i portala medijskapismenost.hr, na zabavan način pokazuje kako čitajući razne članke ljudi lako dolaze do krivih zaključaka i donose pogrešne odluke

Europski opservatorij za digitalne medije (EDMO)

Dr. sc. Iva Nenadić, asistentica na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i suradnica Europskog opservatorija za digitalne medije, piše o ciljevima i radu te organizacije te njenoj ulozi u europskom pristupu borbi protiv dezinformacija

Okvir za regulaciju internetskih platformi u Europskoj uniji

Dvama dokumentima iz prosinca 2020. Europska komisija nastoji odgovoriti na brojne aktualne izazove, uključujući  širenje lažnih i obmanjujućih informacija i porast ekstremizma na internetu te nedostatak transparentnosti i odgovornosti internetskih platformi

Vjerodostojni izvori za informiranje o potresima

Vijeće za elektroničke medije objavilo je priopćenje u vezi izvještavanja o potresima u kojem poziva građane na informiranje iz vjerodostojnih izvora te upozorava na brojne lažne tvrdnje koje se najčešće šire društvenim mrežama

Kako se nositi s teorijama zavjere u učionici

Razgovor o teorijama zavjere u učionici može biti izazov, osobito ako učenici u njih vjeruju. Preporuke kako pristupiti toj temi prenosimo vam iz nastavnih materijala Francuskog nacionalnog centra za medijsku i informacijsku pismenost (CLEMI), koji su sada dostupni i na hrvatskom jeziku 

Internetske platforme sve odlučnije u suzbijanju dezinformacija o cjepivu

Pandemija koronavirusa ukazala je kako lažne i netočne informacije mogu negativno utjecati na javni diskurs, ozbiljno ugroziti sigurnost građana i njihovo povjerenje prema javnim institucijama, vladinim politikama i znanstvenim autoritetima, što je potaknulo Europsku komisiju na još odlučnije djelovanje

Nastavni materijali o dezinformacijama i lažnim vijestima

Nastavni materijali za srednje škole ‘Kako prepoznati dezinformacije i lažne vijesti’ sadrže objašnjenja ključnih koncepata medijske pismenosti i fenomena dezinformacija te savjete za prepoznavanje lažnih vijesti, kao i opise 7 zadataka za učenike, radne listiće i kviz o lažnim vijestima

Kako je pandemija koronavirusa promijenila društvene mreže?

U zadnjih nekoliko godina različite državne institucije i nevladine organizacije apeliraju na kompanije u čijem su vlasništvu društvene mreže da preispitaju načine poslovanja. Unatoč apelima i inicijativama, promjene su se događale vrlo sporo, ali čini se da je pandemija Covida-19 to promijenila

Bitcoinboy: kratki film i priprema za nastavni sat o lažnim vijestima

Dva srednjoškolca iz Nizozemske željela su provjeriti mogu li u medije plasirati izmišljenu priču o dječaku koji se obogatio na bitcoinima. Cijeli proces dokumentirali su filmom koji je prikazan na Festivalu prava djece, a uz njega je pripremljena i zanimljiva lekcija o lažnim vijestima

Edukativne infografike o teorijama zavjere

‘Budite na oprezu. Pandemija Covida-19 potaknula je širenje štetnih i obmanjujućih teorija zavjere. Može biti teško prepoznati ih i znati kako na njih reagirati’, jedna je od poruka iz materijala o teorijama zavjere, koje su objavili UNESCO i Europska komisija

Razvoj fact-checkera u svijetu

Od prvih primjera modernog fact-checkinga do uspostave Međunarodne mreže za provjeru činjenica koja ima i svoj etički kodeks, prenosimo vam pregled razvoja fact-checkera u svijetu iz završnog rada Luke Boždara na Veleučilištu VERN’

Što je infodemija i kako se u njoj snaći?

Infodemija je prekomjerna količina informacija o nekom problemu, koja otežava pronalaženje rješenja. Tijekom zdravstvene krize, infodemija može ugušiti vjerodostojne informacije i omogućiti lakše širenje glasina, otežavajući učinkovitu javnozdravstvenu reakciju

Što nas je COVID-19 naučio o dezinformacijama

Nužnost ulaganja u kvalitetno novinarstvo te projekte medijske pismenosti, kao i potreba za aktivnijim praćenjem načina širenja dezinformacija, glavni su zaključci Facebook EU razgovora o dezinformacijama i pristupu točnim informacijama tijekom pandemije Covida-19

EU pojačava mjere za borbu protiv dezinformacija

Novi dokument Europske komisije analizira neposredni odgovor na neistinite i obmanjujuće informacije koje prate pandemiju koronavirusa i predlaže konkretne mjere, među kojima je i osnaživanje građana za kritički pristup informacijama na internetu

Zaključci Vijeća Europske unije o medijskoj pismenosti

O ‘Zaključcima o medijskoj pismenosti u svijetu koji se stalno mijenja’, usvojenima u sklopu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, piše Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije RH, koji je sudjelovao u izradi dokumenta

EU i SAD sve udaljeniji po pitanju regulacije interneta

Nakon američkih predsjedničkih izbora i Brexita 2016. dezinformacije i odgovornost društvenih mreža u njihovom širenju postale su vruće teme. Zakonodavci pokušavaju naći balans između zaštite ljudskih prava i slobode govora, ali SAD i EU se u rješavanju ovog važnog pitanja sve više udaljavaju

Fact-checkeri – globalni pokret protiv dezinformacija

‘Ne, Hrvatska se nije ugovorom obvezala da će čipirati svoje građane’, ‘Vijest o smrti britanske kraljice Elizabete je lažna’… Internet vrvi dezinformacijama, a ljudi često ne znaju komu i čemu vjerovati. Gotovo globalno svakodnevno se traže rješenja za informacijsko zagađenje

Izvještaj o učinkovitosti platformi u borbi protiv dezinformacija

Nadzorom mjera koje internetske platforme provode u borbi protiv dezinformacija, Europska skupina regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA) utvrdila je značajne slabosti i predložila prelazak s fleksibilnog samoregulatornog pristupa koji je trenutno na snazi na koregulaciju

Ima li lijeka za dezinfodemiju?

“Gotovo da više nema područja koje nije dotaknuto dezinformacijama u vezi s krizom COVID-19”, rekao je Guy Berger, jedan od vodećih UNESCO-ovih stručnjaka za dezinformacije

Infografika: Medijska pismenost u doba koronavirusa

Gdje tražiti informacije i kako ih provjeravati? Što u ovoj situaciji znači odgovorno ponašanje na internetu i društvenim mrežama? Kako izbjeći preopterećenost vijestima i kako o svemu tome razgovarati s djecom? Pogledajte savjete u našoj infografici

Video lekcija: Prepoznajte dezinformacije i lažne vijesti

Video lekcija koju je pripremila prof. Nada Jakovčević sadrži savjete za provjeru informacija, odnosno prepoznavanje dezinformacija, aktualne primjere lažnih vijesti koje su se širile društvenim mrežama te nekoliko zanimljivih zadataka za učenike

Kako kritički vrednovati izvore na internetu

Sustavno provjeravanje izvora i procjenjivanje njihove vjerodostojnosti omogućuje nam da svjesno biramo izvore kojima ćemo se služiti. Saznajte kako kritički vrednovati tekstove, slike, zvučne i videozapise te na što paziti prilikom pretraživanja interneta

Video lekcija: Provjera sadržaja na internetu

Razlikovanje vjerodostojnih i nevjerodostojnih izvora na internetu jedna je od vještina medijske pismenosti koje su u kriznim situacijama osobito važne. Upravo je toj temi posvećena video lekcija prof. Mirene Maljković

Koronavirus i dezinformacije – savjeti za roditelje

Djeca i mladi sada provode više vremena pred ekranima nego inače, a mnogi tragaju i za informacijama koje će im pojasniti situaciju u kojoj se nalazimo. S obzirom na količinu dezinformacija o koronavirusu na internetu, trebat će im vaša pomoć da pronađu točne informacije

Materijali za uvođenje kritičkog vrednovanja izvora u učionice

Na temelju materijala ‘Fake ≠ fact’ možete održati jednu, ili nekoliko radionica za srednjoškolce te ih osposobiti za kritičko vrednovanje izvora i prepoznavanje različitih tehnika propagande, a tu su i upute po kojima učenici mogu snimiti vlastiti propagandni film

I pozitivne lažne vijesti imaju negativan utjecaj

Prema pisanju National Geographica, vijesti o labudovima i delfinima u Veneciji, kao i pijanim slonovima u Kini, zapravo su lažne. Fotografije i snimke tih životinja nisu snimljene na mjestima s kojima se povezuju u objavama na društvenim mrežama

Kakve veze imaju koronavirus i medijska pismenost?

Donosimo vam pregled raskrinkanih dezinformacija o koronavirusu koje se šire internetom te službenih informacija Svjetske zdravstvene organizacije i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Odabir izvora kojima ćete vjerovati stvar je medijske pismenosti

Oprez! Facebook dopušta širenje dezinformacija u političkim oglasima

Priznanje Marka Zuckerberga na saslušanju pred američkim Kongresom da Facebook neće provjeravati istinitost informacija koje se iznose u političkim oglasima i uklanjati ih zbog dezinformacija, poziva na veliki oprez – piše Tomislav Levak s Odsjeka za kulturu, medije i menadžment na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku

Najveće opasnosti lažnih videa napravljenih uz pomoć umjetne inteligencije

Iako tzv. deepfake videi izazivaju posebnu zabrinutost zbog mogućnosti zloupotrebe u političke svrhe, na što upozorava i novi primjer u kojem britanski protukandidati za premijera podržavaju jedan drugoga, većina deepfake videa objavljenih na internetu zapravo je pornografskog sadržaja i žrtve su slavne žene

Ivana Paradžiković: Ne vjerujte svemu što pročitate na društvenim mrežama

Edukacija o medijskoj pismenosti, čiji je dio i prepoznavanje lažnih vijesti, iznimno je važna u današnje vrijeme, smatra urednica emisije Provjereno Ivana Paradžiković. S njom smo razgovarali nakon što su se društvenim mrežama proširile objave podrške s tvrdnjom da joj prijeti zatvor, a ona ih je nazvala lažnim vijestima

Lažne vijesti stvaraju lažna sjećanja

Irska studija potvrdila je da su ljudi skloniji povjerovati u dezinformacije koje potvrđuju njihove stavove, a čak i stvoriti sjećanja na stvari koje se nikad nisu dogodile

Online igra u kojoj postajete majstor lažnih vijesti

Igra Bad News zamišljena je kao ‘cjepivo protiv dezinformacija’: u njoj preuzimate ulogu kreatora lažnih vijesti te tako dobivate uvid u različite taktike i metode širenja dezinformacija, a sve s ciljem povećanja vaše otpornosti na njihov utjecaj

Je li ovo satira ili prava vijest?

Iako satira ne spada u lažne vijesti, važno ju je spomenuti u sklopu poučavanja djece i mladih o ovoj temi. Zajedno analizirajte neki satirični prilog te ih potaknite da se ubuduće, kada naiđu na neku neobičnu vijest, zapitaju radi li se možda o satiri

Alati za provjeravanje činjenica

Napravite s učenicima ovaj 20-minutni zadatak iz nastavnih materijala ‘Kako prepoznati dezinformacije i lažne vijesti’: neka analiziraju jednu objavu s neke od stranica za provjeru informacija, a nakon toga, koristeći internet, neka i sami pokušaju provjeriti sve podatke iz te objave

Osam jednostavnih koraka za provjeru bilo koje vijesti

Donosimo vam infografiku koju je međunarodna knjižničarska organizacija IFLA napravila kao odgovor na širenje lažnih vijesti i poticaj na kritičko promišljanje. Dostupna je na ukupno 38 jezika, a na hrvatski ju je prevelo Hrvatsko knjižničarsko društvo

OBRAZOVNI MATERIJALI

VIDEO LEKCIJE

Infografike

ONLINE IGRA

Preporuke za zaštitu djece

Birajmo što gledamo

PIŠITE NAM