Djeca i mladi sada provode više vremena pred ekranima nego inače, a mnogi tragaju i za informacijama koje će im pojasniti situaciju u kojoj se nalazimo. S obzirom na količinu dezinformacija o koronavirusu na internetu, trebat će im vaša pomoć da pronađu točne informacije

Piše: Marija Lalić

Razdoblje u kojem se nalazimo izazovno je za sve. Novonastala situacija uvelike je izmijenila našu svakodnevicu i unijela velike promjene u dinamiku obiteljskog života. Socijalna izolacija te povišene tenzije izazvane njome, u kombinaciji s nesigurnošću koja vlada zbog najave otkaza i manjih primanja te strah od bolesti, plodno su tlo za nastanak i širenje dezinformacija.

Profesorica Sonia Livingstone s Odjela za medije i komunikologiju Londonske škole ekonomije i političkih znanosti, jedna od vodećih svjetskih stručnjakinja za medijsku pismenost, savjetuje kako se nositi s eksplozijom dezinformacija na internetu i kako pomoći djeci da prevladaju ovo izazovne razdoblje.

Nastava se iz učionica preselila na ekrane, treninzi i iznaškolske aktivnosti su obustavljeni, parkovi i igrališta zatvoreni, a ni izlasci nisu preporučljivi, stoga je za očekivati da će vaše dijete znatno više vremena nego inače provoditi na društvenim mrežama i platformama. Ako i nema svoj vlastiti profil na Instagramu ili Facebooku, vjerojatno će pregledavati videozapise na YouTubeu i TikToku te ga različite informacije o koronavirusu sigurno neće zaobići.

I pozitivne lažne vijesti imaju negativan utjecaj

Sonia Livingstone ističe da je ovo dobra prilika da poradite na vještinama medijske pismenosti svoga djeteta te ga uputite na pouzdane izvore informacija i pomognete mu u razvoju kritičkog mišljenja i razlikovanju točne informacije od dezinformacije.

Naime, unatoč svim nastojanjima Twittera, Facebooka i Googlea da spriječe širenje dezinformacija putem svojih platformi, već letimičnim pregledom preko stranica društvenih mreža ili sadržaja na platformama za dijeljenje videozapisa, očito je da u tome ne uspijevaju. Iako je Facebook modulirao svoj algoritam tako da na vrh pretrage uvijek stavlja stranice službenih tijela za informiranje oko koronavirusa, i dalje na površinu izbijaju senzacionalistički sadržaji koji privlače pažnju.

Društvene mreže i platforme u borbi protiv dezinformacija o koronavirusu

Također, dostupne informacije o koronavirusu uglavnom su namijenjene odraslima. Društvo, ističe Livingstone,  ponekad zaboravlja da su se i djeci životi okrenuli naopačke te da i oni sami tragaju za informacijama koje će im pojasniti što se zbiva u svijetu oko njih i pomoći im da lakše prebrode izolaciju.

Istraživanje koje je BBC proveo u suradnji sa znanstvenom zajednicom među djecom u dobi od 8 do 15 godina pokazalo je da čak 96,8 posto djece smatra vijesti zanimljivim sadržajem te da itekako žele saznati što se događa u svijetu oko njih.

Sonia Livignstone stoga savjetuje da pomognete svom djetetu da dođe do pravih informacija. Razgovarajte o onome što se događa. Zajedno čitajte ili gledajte vijesti za koje smatrate da su primjerene za uzrast vašeg djeteta. Ako vaše dijete posjeduje dobro znanje engleskog jezika, možete ga uputiti na neku od ovih stranica.

Kako umiriti dijete nakon zastrašujućih vijesti

Iskoristite djetetovu znatiželju i želju da pokaže svoje vještine u traženju korisnih informacija i snalaženju na internetu. Dajte mu zadatak da pronađe neke bitne informacije, poput novog radnog vremena trgovina ili preporuka o kretanju. Povjerenje koje mu tako iskazujete ojačat će njegovo samopouzdanje, kao i povećati razinu povjerenja među vama.

Treba imati na umu da je djeci vjerojatno teže nego odraslima razlikovati vjerodostojne izvore informacija od onih koji šire dezinformacije. Stoga je jako važno poraditi na kritičkom razmišljanju kroz analizu sadržaja i utvrđivanje kredibiliteta izvora informacija. Kao osnovne korake na tom putu Livingstone ističe:

  • Utvrdite koji su vjerodostojni izvori provjerenih informacija. Za početak preporučujemo hzjz.hr, koronavirus.hr i who.int. Također, razgovarajte s djetetom kako i gdje ono dolazi do informacija koje ga zanimaju, kome vjeruje i zašto.
  • Kroz razgovor i igru pomozite im da razviju vještine kritičkog rasuđivanja. Commonsensemedia.org donosi niz dobrih savjeta na tu temu, a možete i zajedno odigrati BBC-jevu igru iReporter koja će im pomoći da nauče razlikovati točne informacije od lažnih. Također, u rubrici Problem dezinformacija na našem portalu možete pronaći niz korisnih savjeta te zanimljivih materijala koji vam mogu pomoći u tome.

Za kraj, nemojte se u ovoj situaciji mnogo brinuti oko količine vremena koju djeca provode ispred ekrana. Kada su cijeli dan u kući, digitalne medije koriste i za učenje i za zabavu, pa i za komunikaciju s prijateljima i ostatkom obitelji. Stoga je ovo idealno vrijeme da razmislite o svojim stavovima o korištenju tehnologije.

Važnije je razmotriti kako i zašto koriste digitalne medije, te s kim se povezuju i kakve odnosne razvijaju putem interneta, nego koliko vremena provode pred ekranom.

Jesu li savjeti o vremenu koje djeca smiju provesti pred ekranom zastarjeli?

Foto: Annie Spratt on Unsplash