Prema pisanju National Geographica, vijesti o labudovima i delfinima u Veneciji, kao i pijanim slonovima u Kini, zapravo su lažne. Fotografije i snimke tih životinja nisu snimljene na mjestima s kojima se povezuju u objavama na društvenim mrežama

Pripremila: Irena Domitrović

Pandemija bolesti COVID-19 koju prouzročuje novi dovela je do pojave velike količine lažnih vijesti u medijima i na društvenim mrežama. Osim brojnih opasnih dezinformacija, u ovom trenutku, nažalost, svjedočimo i širenju pozitivnih lažnih vijesti.

Lažne vijesti stvaraju lažna sjećanja

National Geographic javlja da su vijesti o labudovima i delfinima u Veneciji, kao i pijanim slonovima u Kini, zapravo lažne. U doba kada se ljudi suočavaju s brojnim nedaćama, širenjem zaraze, izolacijom i manjkom medicinskih potrepština, upravo su vijesti o oporavku prirode bile te koje su mnogima pomogle da nađu smisao u cijeloj ovoj situaciji.

Ove pozitivne priče brzo su dosegnule veliku popularnost plijeneći pozornost, skupljajući lajkove i komentare na društvenim mrežama, a ubrzo su se našle i na naslovnicama nekih svjetskih medija.  Nažalost, koliko god nas razveselile ove vijesti, one ipak nisu istine.

Autentične fotografije pogrešno interpretirane

Fotografije labudova snimljene su u kanalima Burana, malenog otoka u metropolitskom području Venecije, gdje ove životinje redovito obitavaju. Delfini su zapravo snimljeni kod Sardinije, kilometrima od Venecije u kojoj su se navodno pojavili. Što se tiče pijanih slonova u Kini, koji su navodno prošetali Yunnanom, napili se vina od kukuruza i zaspali na poljima čaja, nitko ne zna od kud potječe viralna fotografija. Stručnjaci tvrde da slonovi u kineskom selu Yunnan nisu neobična pojava, međutim, tvrde da fotografije koje su obišle svijet nisu nastale ondje.

Ipak, tvrdnje da se priroda oporavlja sada kada većina ljudi vrijeme provodi u kućama je istinita. Zrak i voda postaju čišći, samo što još nije došlo do dramatičnih promjena kao što je pojava životinja na područjima u kojima inače ne obitavaju.

Ključne vještine za ‘post-truth’ eru: kako prepoznati lažne vijesti

povećavaju nepovjerenje, čak i ako su pozitivne

Ovaj fenomen još nam jednom pokazuje kako se brzo mogu proširiti vijesti koje čak i na prvu zvuče predobro da bi bile istinite, pogotovo u doba krize.

Ljudi na društvenim mrežama nekad objavljuju takve stvari u želji da njihove objave postanu viralne, a u nekim slučajevima tako potiču, odnosno pridonose širenju dezinformacija. Psihologinja Erin Vogel tumači kako se zbog reakcija okoline u vidu lajkova i komentara osoba odmah osjeća bolje, što joj daje i određenu dozu samopouzdanja.

Ona dalje ističe kako u vrijeme socijalne distance i usamljenosti, ljudima vijesti poput ove, da se priroda oporavlja od čovjekova negativna utjecaja, može pomoći u stvaranju osjećaja važnosti. Iako lažne vijesti poput ovih na prvu ne djeluju pretjerano problematično, ipak se i dalje smatraju opasnima jer daju osjećaj lažne nade. Jednom kada ljudi otkriju da je riječ o lažnim vijestima, to kod njih može razviti još veći osjećaj nepovjerenja i rušenje morala. Posljedice toga su daleko gore od onih da takvu lažnu vijest ljudi nikad nisu čuli.

Psihologinja na kraju zaključuje kako je važno da se ljudi međusobno ohrabruju i dijele pozitivne vijesti, ali da je najvažnije da one budu istine.

Kako i sami sudjelujemo u širenju lažnih vijesti

Foto: StockSnap from Pixabay