Mediji i dječji razvoj

Simptomi i posljedice ovisnosti o internetu

Ključne informacije o ovisnosti o internetu prenosimo vam iz edukativnih materijala ‘Digitalni mediji i mentalno zdravlje’, u kojima možete pronaći i prijedloge za radionicu o ovoj temi za učenike 7. i 8. razreda osnovne škole te srednjoškolce

Bebe trebaju ljude, a ne ekrane

Jeste li znali da se negativni učinci prekomjernog provođenja vremena pred ekranom beba i male djece kreću od smanjene koncentracije do smanjene empatije? Carlota Nelson, redateljica dokumentarca “Brain Matters”, istražuje zašto previše vremena pred ekranom može naštetiti djeci

Tri igre istraživanja emocija za najmlađe

Zabavite se s djecom uz tri zadataka iz materijala za razvoj medijske i emocionalne pismenosti uzrasta do 8 godina “Mediji i emocije”, istražujući različite emocije kroz pokret i geste te uz pomoć fotografija iz novina i časopisa.

Kao glavni problem danas mladi doživljavaju ovisnost o internetu

U svrhu prevencije ovisnosti o internetu i elektroničkog nasilja potrebno je jačati medijsku pismenost djece i mladih – jedna je od preporuka utemeljenih na rezulatima istraživanja koje je proveo Ured pravobraniteljice za djecu uz podršku Ureda UNICEF-a za Hrvatsku 

KVIZOVI O DRUŠTVENIM MREŽAMA I MENTALNOM ZDRAVLJU

U sklopu 6. Dana medijskepismenosti, Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku objavili su tri edukativna digitalna kviza uz koje djeca i mladi mogu osvijestiti kako koriste društvene mreže i kako to na njih utječe

Algoritmi društvenih mreža mogu ugroziti naše mentalno zdravlje

Algoritmi društvenih mreža razvijeni su kako bi korisnike što duže držali ispred ekrana, što nas pak navodi na nekritičko uspoređivanje s drugima, kaže psihijatrica Nina Vasan sa sveučilišta Stanford te upozorava da neka algoritamska rješenja mogu srozati raspoloženje i izazvati depresivne misli

Priprema za radionicu o online i offline prijateljstvima

Uz zadatke iz ove radionice, učenici će promišljati i raspravljati o važnosti prijateljstva, uspoređivati kvalitetu odnosa s prijateljima uživo i u virtualnom okruženju te prepoznati rizike i opasnosti koje nose virtualni odnosi

Potrebe koje zadovoljavamo koristeći društvene mreže

Prepoznavanje najčešćih motiva i potreba koje zadovoljavamo uz pomoć društvenih mreža može nam pomoći u tome da ih koristimo na zdrav(iji) način, odnosno tako da uživamo u svim prednostima koje nam one pružaju, ali da se pritom brinemo o svojoj dobrobiti i dobrobiti drugih

Društvene mreže i samosvijest: Objava fotografije iz teretane

Na primjeru objave fotografije iz teretane, autorice naših edukativnih materijala ‘Digitalni mediji i mentalno zdravlje’ objasnile su vezu društvenih mreža i samosvijesti, odnosno kako društvene mreže utječu na poznavanje samih sebe i na nošenje s našim različitim psihološkim stanjima

Pandemija i mediji: Problemi djece i mladih u virtualnom okruženju

Negativne posljedice povezane s povećanim korištenjem interneta na mentalno zdravlje djece i mladih postale su još izraženije u vrijeme pandemije, kaže socijalna pedagoginja Sanja Radić Bursać. Donosimo vam i njezino video predavanje o izazovima u virtualnom okruženju i podršci u pandemijskim uvjetima

Kako podržati razvoj medijske pismenosti kod djece vrtićke dobi

Kakav će kasnije djeca imati odnos s medijima i prema njima ovisi o njihovu ranom iskustvu u obitelji i s roditeljima kao prvim modelima. Stoga se sve veća pozornosti pridaje osnaživanju djece i razvoju medijske pismenosti unutar obitelji, kao prvog i najvažnijeg modela ponašanja

Mediji, dječji moralni razvoj i percepcija svijeta

Izloženost agresivnim medijskim sadržajima, osobito u informativnom programu, utječe na djetetovu percepciju sigurnosti svijeta i naravi ljudi – tako stječu dojam da je svijet opasnije mjesto nego što uistinu je

Filmovi za mlade iskrivljuju sliku stvarnosti

Stereotipno prikazivanje likova jedan je od glavnih problema filmova za mlade. Uvijek se prikazuje nekoliko skupina ljudi: sportaši, navijačice, skupina “običnih” adolescenata i pripadnici manjina koji se ponašaju stereotipno za svoju skupinu

Štete li društvene mreže mentalnom zdravlju tinejdžera?

Istraživanja upućuju na to da pretjerano korištenje društvenih mreža može biti povezano s osjećajem usamljenosti, neadekvatnosti, nezadovoljstva životom, depresijom, anksioznošću i drugim problemima mentalnog zdravlja. Rizika je mnogo, no moguće ih je izbjeći

Preporuke UNICEF-a za zaštitu dječjih prava u online igrama

Osigurajte da igre budu inkluzivna okruženja, predstavljajući raznolikost igrača, pružajući pozitivne uzore, izbjegavajući stereotipizaciju i pretjerano seksualizirane likove te pružajući likove s kojima se mogu povezati i dječaci i djevojčice različitog podrijetla – jedna je od preporuka programerima igara

Mobiteli ozbiljno ugrožavaju san djece i roditelja

Oko 60 posto roditelja i 70 posto djece svoje mobitele provjeravaju do pola sata prije spavanja, što ne uključuje paljenje i gašenje alarma za buđenje. Uz to, svaki treći adolescent i svaki četvrti roditelj priznaju da ih tijekom noći znaju probuditi obavijesti s društvenih mreža

Kvalitetni crtići za jednogodišnjake

Ako već djetetu mlađe jasličke dobi nudimo animirane filmove, što bismo općenito trebali izbjegavati, to mogu biti na primjer Piko, Praščić Pepa, Miffy te Tomica i prijatelji, predlaže odgojiteljica Jelena Alpeza u odgovoru našoj čitateljici

Kako djeca razlikuju medijski prostor od stvarnosti?

Djeca do treće godine vjeruju kako je audiovizualni sadržaj zapravo prozor u svijet i sve ono što je prikazano drže stvarnim. Razlikovanje se postupno usavršava s djetetovim misaonim razvojem i iskustvom u korištenju medija sve do 12. ili 13. godine života

Jurić djecu potiče na pomaganje prijateljima

U nizozemskom istraživanju, djeca koja su pogledala isječak iz filma ‘Auti’ u kojem se Munjeviti Jurić odriče pobjede kako bi pomogao starom šampionu Kingu da završi utrku, bila su spremnija pomoći prijatelju u rješavanju zadatka, nego djeca koja su pogledala isječak u kojem nisu prikazana pomagačka ponašanja

Djeca i oglašavanje: što se smije, a što ne?

U Hrvatskoj, kao i u svijetu, postoji niz zakona čije odredbe štite djecu u oglašavanju zbog njihove lakovjernosti i nedostatka životnog iskustva te moguće povrede roditeljskog autoriteta

Medijski sadržaji za djecu moraju biti prilagođeni njihovoj dobi

UNICEF-ov priručnik ‘Kako komunicirati s djecom’ donosi načela i smjernice za medijske sadržaje namijenjene djece, a prvo načelo je da medijski sadržaji za djecu moraju biti namijenjeni djeci i prilagođeni njihovoj dobi. Pročitajte što to točno znači u praksi

Ima li u dječjem programu mjesta za oglase?

Zagovornici dječjih i potrošačkih prava protive se nastojanjima velikih američkih medijskih kuća, poput Disneya, Foxa i CBS-a, da se smanje ograničenja oglašavanja u dječjim televizijskim programima

Tri kategorije štetnosti audiovizualnih sadržaja

Kod određivanja štetnosti audio i audiovizualnih sadržaja koristi se više kriterija od kojih su najvažnije sadržajne, vizualne i zvučne značajke medijskog sadržaja te karakteristike djece, osobito njihove razvojne dobi

Rezultati istraživanja: Kako hrvatski predškolci provode vrijeme uz ekrane

S prvim rođendanom uz male ekrane vrijeme provodi 40% djece, s dvije godine taj broj penje se na 79%, a s četiri godine elektroničke uređaje koriste gotovo svi. Većini je prvi uređaj bio TV, a slijede ga mobitel i tablet, pokazalo je istraživanje Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i Hrabrog telefona

Kvalitetni medijski sadržaji za djecu do šeste godine

Koje su glavne razvojne osobine djece od rođenja do šeste godine te kako bi, s obzirom na to, trebali izgledati medijski sadržaji namijenjeni najmlađima? Odgovore na ova pitanja daje UNICEF-ov priručnik ‘Kako komunicirati s djecom’

Pozitivni i negativni utjecaji medija

Mediji mogu na pozitivan, ali i negativan način utjecati na živote djece u svim područjima njihova razvoja pa tako i na spremnost na suradnju s drugima ili pak agresivno ponašanje

Zaštita djece i mladih od negativnih utjecaja oglašavanja

Zakonom i drugim propisima zabranjuje se i ograničava oglašavanje i tržišna komunikacija za niz proizvoda i usluga pa se, primjerice, kod oglašavanja alkoholnih pića ne smije povezivati konzumiranje alkohola s poboljšanim fizičkim stanjem ili vožnjom

Dijete želi svaku igračku iz reklame

Psihologinja Hana Hrpka savjetuje kako reagirati kad dijete izražava želju za svakom igračkom koju vidi na reklami i ljuti se i plače kad mu roditelji kažu da je ne može dobiti

Okultni i paranormalni sadržaji nisu za mlađe od 18

U Preporukama za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija, među potencijalno štetnim audiovizualnim sadržajima navedeni su i okultni i paranormalni sadržaji. Pročitajte zbog čega takvi programi moraju biti označeni kategorijom 18 i ne smiju se emitirati prije 23 sata

Znaju li djeca što su oglasi?

Istraživanja pokazuju kako djeca tek između 7. i 9. godine života počinju razumjeti namjeru reklamnih poruka da potakne na kupnju

Ima li štete od edukativnih aplikacija za najmlađe?

Moja kći ima dvije i pol godine i već je uz razne edukativne aplikacije za djecu i crtiće i pjesmice s YouTubea naučila brojati do 10, čitati većinu slova, imenovati razne oblike, boje, životinje… i to i na hrvatskom i na engleskom

Zbog čega mladi toliko vole selfije?

Tinejdžeri imaju naglašen osjećaj “imaginarne publike”, psihološko stanje u kojem osoba vjeruje kako je drugi stalno promatraju i razmišljaju o njoj

OBRAZOVNI MATERIJALI

VIDEOLEKCIJE

Infografike

IDEOLOŠKI IZAZOV

ONLINE IGRA

Preporuke za zaštitu djece

Birajmo što gledamo

PIŠITE NAM