Novo pokazuje da većina djece televizijski program prati u društvu obitelji, dok je prije samo dvije godine svako treće dijete program pratilo bez nadzora odrasle osobe

Piše: Ana Dokler

Istraživanje o navikama gledanja televizije kod djece u Hrvatskoj, koje je u studenome ove godine ponovila agencija Ipsos Puls nakon provedbe kampanje o medijskoj pismenosti “Birajmo što gledamo“, ukazuje na promjene u tome kako djeca i roditelji gledaju televiziju.

U istraživanju je sudjelovalo 1027 roditelja, koji su odgovarali na pitanja za ukupno 1652 djece u dobi do 17 godina. Pozitivna je promjena da većina djece televizijski program sada prati u društvu obitelji, a svega 11% njih pred ekranom je samo. Prije samo dvije godine svako treće dijete program je pratilo bez nadzora odrasle osobe.

Prisutnost roditelja tijekom gledanja televizije mijenja rad djetetova mozga

Prilikom odlučivanja o tome što dijete smije gledati, roditeljima je najvažnija primjerenost sadržaja, a gotovo svi roditelji, odnosno njih 93%, prepoznaju oznake za dobnu primjerenost sadržaja na televiziji (12, 15, 18 ) i znaju čemu one služe.

Prema procjeni roditelja, 57% djece pred televizorom provodi od jednog do tri sata na dan, više nego u igri s prijateljima i učenju. Samo 10 posto roditelja kaže da njihova djeca gledaju televiziju više od tri sata dnevno, no prema podacima o gledanosti agencije AGB Nielsen, djeca u prosjeku televizijski program gledaju oko tri sata dnevno.

Iako roditelji procjenjuju da su najmlađa djeca pred televizorom najviše ujutro, a starija navečer, podaci o gledanosti pokazuju da djeca televiziju najviše gledaju u večernjim satima, i to između 21 i 22 sata. Gledanje televizije u padu je kod djece starije od 13 godina, a već u dobnoj skupini djece od četvrte do šeste godine u porastu je gledanje televizijskog sadržaja na pametnim telefonima.

medijska-pismenost-infografika

Preuzimte infografiku

Istraživanje je pokazalo da 67% roditelja kampanju o medijskoj pismenosti smatra korisnom, a 23 posto ih je čulo za portal medijskapismenost.hr.

roditelja i djece

Kampanja “Birajmo što gledamo” nastala je u sklopu suradnje Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a s ciljem unapređenja, ostvarivanja i zaštite prava djece u medijima, a podržale su je sve nacionalne televizijske kuće i njihova zaštitna lica te brojne lokalne TV postaje.

“Bez medijske pismenosti i kritičkog promišljanja teško je i djeci i roditeljima navigirati raznovrsnim medijskim sadržajima koji se nude kroz brojne nove platforme i društvene mreže. Stoga smo jako zadovoljnji rezultatima naše kampanje i istraživanja koje ukazuje da roditelji s povećanom pažnjom pristupaju medijskom odrastanju svoje djece”, kazao je član Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović.

Cilj kampanje od početka je bio podići razinu svijesti o važnosti medijskog opismenjavanja roditelja, skrbnika i djece te o važnosti odabira medijskih sadržaja za djecu.

“Mediji ulaze u živote djece u sve većoj mjeri, i zato je važno da razumijemo kako oni funkcioniraju i kada obogaćuju dječji razvoj, a kada mu štete. Rezultati ovog istraživanja ukazuju da smo počeli mijenjati stvari nabolje, ali i da imamo veliku odgovornost nastaviti raditi na osnaživanju roditelja i djece u području medijske pismenosti”, kazala je Valentina Otmačić, predstojnica ureda UNICEF-a u Hrvatskoj.

Iskustva drugih zemalja pokazala su da su edukacija i podizanje razine medijske pismenosti najbolji način da zaštitimo djecu od potencijalno štetnih medijskih sadržaja, a tome je posvećen i portal medijskapismenost.hr te nedavno predstavljene Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.