Važno mjesto u poglavlju o medijima i zaštiti dječjih prava u Izvješću o radu Pravobraniteljice za djecu za 2019. ima i . Pravobraniteljica poziva da se razvoj medijske i digitalne pismenosti uključi kao obvezni sadržaj na svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava

Izvor: Izvješće o radu Pravobraniteljice za djecu za 2019.; pripremila: Ana Dokler

U Izvješću o radu Pravobraniteljice za djecu za 2019., objavljenom u ožujku ove godine, pažnja je, kao i inače, posvećena i pravima djece u medijima, kao i pravu na medijski odgoj i obrazovanje.

Tijekom 2019. Ured pravobraniteljice razmatrao je 33 medijske objave u kojima je povrijeđeno dostojanstvo i pravo na privatnost djeteta (isto koliko i u 2018.) te 11 prijava u vezi sa sadržajima potencijalno štetnim za djecu u medijima (u 2018. bilo ih je 13), navodi se u poglavlju pod nazivom i zaštita dječjih prava.

Kad je riječ o zaštiti prava na privatnost, ističe se da u izvještavanju o slučajevima u koje su uključena djeca novinari moraju voditi računa o njihovoj posebnoj osjetljivosti i zaštiti njihovog najboljeg interesa te u skladu s time prikriti djetetov identitet u svakoj situaciji u kojoj bi djetetu medijsko izlaganje moglo nanijeti štetu. Prikrivanjem identiteta djeteta mediji štite njegovu osobnost i integritet, štite ga od neželjenih reakcija okoline, ali i od ponovnog suočavanja kroz medije s doživljenom traumom.

Je li djeci mjesto na predizbornim skupovima i u oglasima političara?

Ponekad mediji krše prava djece pod pritiskom roditelja koji žele javno istupiti i upozoriti na manjkavosti sustava u raznim područjima te su skloni dati suglasnost za objavu identiteta djeteta i onda kad to nije u djetetovom interesu. No, i u takvim situacijama na urednicima je odgovornost da odvagnu šteti li to dobrobiti djeteta.

“Najveći atak na dobrobit djece predstavlja objava snimki djece – u međusobnom razgovoru ili sukobu, pogotovo prilikom tučnjava i zlostavljanja, snimke razgovora ili sukoba s roditeljima, susreta sa službenim osobama, primjerice, prilikom ovrhe radi predaje djeteta prema sudskoj odluci i sl. Dodatnu štetu djeci nanose komentari uz medijske objave na portalima. Preporučili bismo da mediji potpuno isključe mogućnost komentiranja vijesti koje se odnose na djecu. U vezi s time preporučit ćemo HND-u da dopuni aktualni Kodeks časti hrvatskih novinara, tako da u njega uključi i pravila ponašanja novinara u vezi s prenošenjem ili korištenjem informacija i snimki s društvenih mreža, s obzirom na zaštitu dobrobiti djece”, stoji u Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu za 2019.

Iako izvještavanje o djeci općenito zahtijeva pojačanu osjetljivost novinara i razumijevanje ranjivosti djeteta, Pravobraniteljica poziva novinare na poseban oprez prilikom izvještavanja o nasilju nad djecom, osobito o žrtvama seksualnog nasilja, o vršnjačkome nasilju, o nestaloj djeci, djeci s teškoćama u razvoju i bolesnoj djeci, izvještavanja o humanitarnim akcijama za pomoć bolesnoj ili siromašnoj djeci, o djeci koja su počinitelji kažnjivih djela, o djeci čiji su roditelji u sukobu sa zakonom i drugim ranjivim skupinama.

Preporuke pravobraniteljice za djecu o zaštiti privatnosti djece u medijima

Vezano pak za zaštitu djece od potencijalno štetnih sadržaja u medijima, u Izvješću Pravobraniteljice se navodi:

“Obveza države da osigura ‘zaštitu djeteta od informacija i materijala koji ugrožavaju njegovu dobrobit’ iz članka 17. Konvencije o pravima djeteta, regulirana je i medijskim propisima, naročito Zakonom o elektroničkim medijima (ZEM) i Pravilnikom o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, čiji primjenu nadzire Vijeće za elektroničke medije, koje je ovlašteno izricati sankcije nakladnicima. … Općenito u praksi ima još dosta nejasnoća oko objektivnog utvrđivanja koji medijski sadržaji mogu štetno djelovati na djecu i čije prikazivanje je nužno ograničiti i sankcionirati.  Smatramo da bi nakladnici trebali uložiti više napora u upoznavanje svih urednika s propisima ali i Preporukama za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija, koje je objavila Agencija za elektroničke medije (AEM), kao stručne smjernice za primjenu Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima. No, realno, mnogo veći problem predstavlja nemogućnost zaštite djece od pristupa štetnim sadržajima putem interneta.”

Proučite Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija

Ističe se i pravo na pristup kvalitetnim sadržajima za djecu: “Prema Konvenciji o pravima djeteta, država je dužna osigurati djeci pristup informacijama važnim za njihovu dobrobit, prilagođenim njihovoj dobi, potrebama i interesima te dostupnim na njihovom materinskom jeziku. Također i Nacionalna strategija za prava djece u RH  od 2014. do 2020. ističe obveze poticanja kvalitetnih sadržaja za djecu u medijima, osobito u području prava djece na sudjelovanje u aktivnostima slobodnog vremena.

Kvalitetni medijski sadržaji za djecu važni su za razvoj djece u jezičnom, socijalnom i emocionalnom području te u području očuvanja i zaštite zdravlja, sigurnosti i dobrobiti djece. Osim što je važno omogućiti djeci da se informiraju na njima prilagođen način, treba im omogućiti i pristup raznovrsnim pozitivnim sadržajima iz područja kulture i umjetnosti.”

Dostupnost audiovizualnih sadržaja djeci i odraslima sa senzornim oštećenjima

Važno mjesto u poglavlju o medijima i zaštiti dječjih prava ima i medijska pismenost, pa Pravobraniteljica poziva da se razvoj medijske i digitalne pismenosti uključi kao obvezni sadržaj na svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava, a komentira i trenutnu situaciju u Hrvatskoj:

“Nastavlja se širenje izvanškolskih inicijativa u tom području i raste ponuda programa. Veliki poticaj i iskorak u kvaliteti postignut je angažiranjem Agencije za elektroničke medije i njezinog portala medijskapismenost.hr, koji među ostalim nudi obilje stručnih materijala za rad s djecom, nastavnicima i roditeljima koji se mogu besplatno preuzeti i koristiti u školama. Na taj način kvalitetni materijali dospijevaju do nastavnika-entuzijasta koji ih mogu samoinicijativno primijeniti u radu. Sve više odlučuje se uključiti u ponuđene aktivnosti, naročito u sklopu Dana medijske pismenosti,  i djeca i nastavnici pokazuju veliko zanimanje za takve sadržaje. Međutim, i dalje izostaje uključivanje MZO-a kroz donošenje nacionalnog kurikuluma za razvoj medijske i digitalne pismenosti, koji bi bio zajamčeni standard u svim školama.”

Obrazovni materijali za preuzimanje

Preuzmite cijelo Izvješće o radu Pravobraniteljice za djecu za 2019.

Foto: Marin Ilej