imaju naglašen osjećaj “imaginarne publike”, psihološko stanje u kojem osoba vjeruje kako je drugi stalno promatraju i razmišljaju o njoj. Objavljivanje selfija na društvenim mrežama i dobivanje reakcija na njih potvrđuje im tu ideju

Piše: Ana Dokler

Većina mladih koristi selfije kao način komunikacije s prijateljima i bilježenja svog trenutnog iskustva. danas su sastavni dio razvoja identiteta, a kako sazrijevaju i osjećaju se sve sigurniji u svoj identitet, selfiji mladima pomažu da se izraze i pokažu svijetu tko su postali, objašnjava dječja psihologinja dr. Yalda T. Uhls, autorica knjige “Media Moms and Digital Dads: A Fact not Fear approach to parenting in digital age” u svom blogu na portalu Common Sense Media.

Dodaje kako tinejdžeri imaju naglašen osjećaj “imaginarne publike”, psihološko stanje u kojem osoba vjeruje kako je drugi stalno gledaju i razmišljaju o njoj. Objavljivanje selfija na društvenim mrežama i, što je još važnije, dobivanje reakcija na njih, potvrđuje im tu ideju o imaginarnoj publici.

Ne smijemo zaboraviti kako i roditelji doprinose toj kulturi usmjerenoj na , između ostalog i dijeljenjem fotografija i videosnimki svoje djece već od njihova rođenja.

‘Ne objavljujte moje slike na društvenim mrežama!’

Okupiranost samima sobom, tipična za našu kulturu, ne mora nužno biti loša ili opasna, ali usmjeravanje kamere na druge ljude može otkriti stvari o ljudima i životu, koje ne možemo vidjeti ako uvijek gledamo samo svoje slike. Roditelji mogu pomoći djeci izbjeći neke ekstreme koji prate kulturu selfija, poput opsesivne brige da uvijek budu spremna za fotografiranje, dijeljenje previše toga osobnog na društvenim mrežama, ili strah da će nešto propustiti, a ovo su neki od savjeta Yalde T. Uhls što možete napraviti:

  • Ako imate mlađe dijete, kada objavljujete svoje fotografije s njim na društvenim mrežama, zapitajte se što će o tome ono misliti za nekoliko godina, hoće li se kao tinejdžer toga sramiti.
  • Kada djetetu prvi put date fotoaparat ili mobitel s kamerom, potaknite ga da fotografira druge ljude i svoju okolinu. Razgovarajte o onome što vidi kroz objektiv.
  • Ako imate starije dijete koje je već aktivno na društvenim mrežama, pomozite mu da kritički razmišlja o fotografijama koje objavljuju njegovi vršnjaci. Možete ga potaknuti da obrati pažnju na odjeću svojih prijatelja na fotografijama, kako poziraju, s kim su u društvu i da se zapitaju prikazuju li možda te fotografije idealiziranu verziju njihovih života.
  • Pomozite djeci da počnu razmišljati dalje od selfija. Odvedite ih na izložbu fotografije ili ih upišite na fotografski tečaj.
  • Zajedno pokušajte nešto naučiti – razgovarajte o stvarima koje su u kulturi selfija otišle u krivom smjeru, poput objavljivanja neprimjerenih fotografija i seksualnih sadržaja.

Ne pričamo o vama nego o djeci

Foto: iStock