Pitanje: Moja kći ima dvije i pol godine i već je uz razne edukativne za djecu i crtiće i pjesmice s YouTubea naučila brojati do 10, čitati većinu slova, imenovati razne oblike, boje, životinje… i to i na hrvatskom i na engleskom. Čini mi se da je to dobar poticaj njezinom intelektualnom razvoju pa me zanima zbog čega se savjetuje da, na primjer, mlađa od dvije godine ne bi uopće trebala provoditi vrijeme pred ekranom i slično. Koje bi štete mogle nastati od toga, i uzimaju li se uopće kod takvih preporuka u obzir i moguće koristi.

Odgovara Sunčana Rokvić, magistra psihologije, savjetovateljica u Savjetovalištu za rani razvoj djece Telefončić te u Savjetovalištu Žiraha:

Gledano iz perspektive kognitivnog, odnosno intelektualnog razvoja, djeca u dobi do dvije godine su u takozvanoj senzomotoričkoj fazi razvoja prema Piageovoj teoriji kognitivnog razvoja. Pojednostavljeno govoreći, to znači da se dječji mozak razvija kroz kretanje i primanje podražaja iz okoline. Budući da ljudska rasa nije evoluirala te se samim time nije prilagodila na nove uvjete od vremena kad smo još živjeli kao nomadi, naš mozak se razvija po principima podražaja iz okoline koji su tada bili prisutni.

Tri ključna faktora za normalan fizički i psihički razvoj djeteta su kretanje, dodir i bliskost s drugim ljudskim bićem. Istraživanja pokazuju da djeca koja nemaju dovoljno navedenih faktora tijekom svog ranog razvoja ne razvijaju živčane putove u mozgu koju su ključni za normalan kognitivni razvoj. To je direktno povezano i s razvojem koordinacije pokreta, fine motorike, posture tijela, produkcije i razumijevanja jezika, samoregulacije te optimalne razine pobuđenosti organizma koja je dalje povezana s hiperaktivnošću i održavanjem koncentracije i pažnje.

Također, izloženost digitalnoj tehnologiji u tako ranom periodu razvoja može imati negativan utjecaj na razvoj organa zaduženih za vid, a virtualni sadržaji koji nisu adekvatni za dob pretjerano stimuliraju dijete te ono postaje razdražljivo, a moguć je i razvoj određenih bolesti kao što je epilepsija i slično. Također, pokazala se poveznica ranog korištenja digitalne tehnologije i pretilosti u kasnijoj dobi. Kod korištenja digitalne tehnologije o štetnim se utjecajima najčešće govori u terminima pretjeranog korištenja, korištenja bez nadzora i dozvole roditelja te ovisnosti o digitalnoj tehnologiji.

Dječak bi radije kod kuće igrao igrice, nego išao u park

Pretpostavljam da vi i vaša djevojčica ne provodite mnogo vremena koristeći se navedenim uređajima i iz toga je lako pomisliti da mala izloženost koja k tome pokazuje određene rezultate ne može štetiti. No, za rani razvoj djeteta je potrebno da postoji mnogo nestrukturirane igre, samostalnog istraživanja okoline, direktnog kontakta i mnogo kretanja. Istraživanja pokazuju da je potrebno tri do četiri sata “žive” i aktivne igre tijekom dana kako bi se normalno razvijali svi ranije navedeni “sustavi”.

Prirodni svijet nije toliko brz i dijete koje je naviklo koristiti tehnologiju će se vrlo brzo “zasititi” okoline, teško će podnositi dosadu i “prazan hod”, a to je izrazito važno za kasniji razvoj mašte, kreativnosti i stvaranje novih ideja. Dijete lako može naučiti da su mu stvari i znanja servirani te neće ulagati dodatni trud da nešto otkrije i postigne samo. Niti jedna tehnologija ne može se mjeriti s maštom i raznolikošću igara koju može producirati ljudski mozak, posebice onaj dječji koji se kroz igru razvija, uči o svijetu i poima sebe. Čitanje djetetu, pričanje, pokazivanje u okolini i slično ostavljaju mnogo prostora da dijete samostalno istražuje, zamišlja i predočava si, a samim time i uči i pamti te u suštini aplikacije nisu potrebne. Dijete ima dovoljno vremena u kasnijim fazama razvoja koristiti druge metode u kontroliranim i ograničenim uvjetima te mu jedino na taj način, bez tehnologije u ranom razvoju, osiguravamo optimalne uvjete za senzomotorički, kognitivni, emocionalni razvoj i sve druge segmente razvoja.

Također, “postignuća” koja navodite kod svoje djevojčice nisu pokazatelj napretka u intelektualnom razvoju, već očekivanog razvoja za dob u području pamćenja i ponavljanja riječi i radnji koje vidi iz okoline, koja je u ovom slučaju digitalna. Također, ona je u dobi u kojoj je sposobna paralelno razvijati i učiti više jezika te se kod djece u višejezičnim obiteljima roditelje potiče da razgovaraju drugačijim jezicima s djecom (obavezno na svom materinjem jeziku i jedna osoba uvijek istim jezikom) te tako djeca postaju bi i više lingvalna. Vaša djevojčica u ovoj dobi, u kognitivnoj fazi razvoja u kojoj je, ne razumije brojeve i slova, već ih ponavlja i prepoznaje simbole. Djeca mogu naučiti čitati i brojati predmete oko sebe u kasnijoj fazi razvoja.

Na što paziti kod izbora i preuzimanja aplikacija za djecu

Ako želite znati više o medijima i njihovom utjecaju na djecu i mlade, ili ste zabrinuti zbog neke konkretne situacije, pošaljite nam svoje pitanje. Istražit ćemo temu za vas, potražiti savjet stručnjaka i objaviti pitanje i odgovor.

Foto: iStock