Izgradnja zdravih navika u korištenju društvenih mreža ključna je za izbjegavanje potencijalnih rizika za mentalno zdravlje. Korištenje bi trebalo biti umjereno i uravnoteženo s druženjem uživo s obitelji i prijateljima
Izvor: Marina Knežević Barišić, UNICEF
Istraživanje provedeno u Hrvatskoj pokazalo je da je svaki treći učenik i student u Hrvatskoj osjećao stres, usamljenost, zavist ili nižu razinu samopouzdanja zbog sadržaja na društvenim mrežama. Kad govorimo o utjecaju medijskih sadržaja, roditelje najviše brinu mrežno nasilje, seksualizirani sadržaji i utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje, a djecu i mlade brine mrežno nasilje, utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje i mogućnost stvaranja ovisnosti o internetu.
Svaki treći učenik i student loše se osjeća zbog sadržaja na društvenim mrežama
Anketa provedena među djecom i mladima pokazala je da svaka druga mlada osoba na društvenim mrežama provodi više od tri sata na dan.
Društvene mreže dizajnirane su tako da potiču prekomjernu upotrebu
Nije tajna da su platforme društvenih mreža namjerno osmišljene kako bi zadržale pažnju korisnika što je dulje moguće koristeći čovjekovu psihu, ranjivost, potrebu za dobivanjem potvrde od okoline kao i strah od odbijanja. Prekomjerno scrollanje po društvenim mrežama može dovesti do razvijanja osjećaja zavisti, osjećaja da nismo dovoljno dobri te manjeg zadovoljstva vlastitim životom. Neka istraživanja dovela su u vezu prekomjerno scrollanje po društvenim mrežama sa simptomima poremećaja hiperaktivnosti i manjka pažnje, depresije, tjeskobe i nedostatka sna.
Beskrajno pregledavanje interneta ugrožava mentalno zdravlje
Donositelji odluka u mnogim zemljama, sociolozi i psiholozi također su izrazili zabrinutost da djeca i mladi danas provode previše vremena u interakciji sa svojim telefonima i propuštaju druga važna društvena iskustva te ne razvijaju socijalne vještine.
Povećanje osjećaja usamljenosti
Osjećaji potaknuti lajkom mogu privremeno ublažiti osjećaj usamljenosti, ali ne mogu u potpunosti zamijeniti druženje. Kad adolescenti koji se osjećaju usamljenima izvan mreže koriste društvene medije kako bi nadoknadili manje razvijene društvene vještine, dugoročno se mogu osjećati još usamljenije.
Održite radionicu za učenike i podržite njihovo mentalno zdravlje
Značajni odnosi koje gradimo licem u lice, kroz verbalnu i neverbalnu komunikaciju, dubok su i trajan izvor osobnog zadovoljstva i sreće. Emotikon ili ‘LOL’ mogu izazvati površne osjećaje povezanosti, ali komunikacija licem u lice gradi snažnije veze kroz govor tijela, dodir i izraze lica, zajedno s tumačenjem osjećaja kroz ton glasa i važne nijanse u komunikaciji. Sve to često se gubi ili nije moguće u digitalnom svijetu.
Adolescenti često različite aplikacije i mreže koriste za komunikaciju s prijateljima i poznanicima s kojima se i inače poznaju. Umjereno korištenje društvenim mreža koje omogućuje adolescentima da ostanu u kontaktu s prijateljima, kolegama iz razreda i rođacima može potencijalno utjecati i na poboljšanje tih odnosa u kontaktima uživo.
Situacija može postati problematična ako online komunikacija preuzme primat ili u slučaju kada se na društvenim mrežama pretjeruje s pasivnim pregledavanjem sadržaja. Lajk ili emotikon ne mogu biti zamjena za kvalitetnu komunikaciju, a mnogim se mladima može činiti i da su lajkovi javni sustav rangiranja zbog kojega se neki tinejdžeri mogu osjećati osuđivano ili isključeno.
Mrežno nasilje
Nesigurnosti koje muče adolescente mogu pogoršati situacije koje se mogu dogoditi s vršnjacima na društvenim mrežama. Povređujuće riječi i fotografije na društvenim mrežama i drugim servisima mogu dovesti do teških i opipljivih posljedica. Istraživanja pokazuju da je veća vjerojatnost da će žrtve mrežnog nasilja koristiti alkohol i droge te izostajati iz škole nego drugi učenici. Također je veća vjerojatnost da će dobiti loše ocjene i imati nisko samopoštovanje i zdravstvene probleme. U ekstremnim situacijama, internetsko nasilje može dovesti do problema s mentalnim zdravljem i ozbiljnih posljedica.
Kako se osjećaju žrtve elektroničkog nasilja i gdje je izlaz
Izgradnja zdravih navika
Izgradnja zdravih navika u korištenju društvenih mreža ključna je za izbjegavanje potencijalnih rizika za mentalno zdravlje. Korištenje bi trebalo biti umjereno i uravnoteženo s druženjem uživo s obitelji i prijateljima. Odluka o tome koliko je previše ovisi o dobi pojedinca, karakternim osobinama i kulturi u kojoj živi. Međutim, utjecaji sadržaja s kojima se adolescenti susreću i aktivnosti u kojima sudjeluju na internetu važniji su od stvarnog vremena provedenog na internetu.
Umjesto korištenja društvenih mreža samo za objavljivanje sadržaja i pasivno pregledavanje koje ih može navesti na usporedbu, možda bi bilo korisnije koristiti ih za jačanje bliskih odnosa s prijateljima putem komentara i slanja poruka.
Razvoj kritičkog razmišljanja
U vremenu kada smo svi izloženi nevjerojatnoj količini informacija i različitih sadržaja na društvenim mrežama, više nego ikada, važno je s djecom i mladima raditi na razvoju kritičkog mišljenja. Važno je da djeca i mladi znaju da sve što vide nije realnost niti je nužno točno ili vrijedno njihove pažnje i da si postavljaju pitanja kao što su – je li ovo točno, kako mogu provjeriti ovu informaciju, zašto gledam ovaj sadržaj ili pratim ovu influencericu ili ovog influencera i kako to utječe na mene, jesu li proizvodi i usluge koje netko promovira zapravo plaćeni oglas i tako dalje. Kao roditelj, možete kod kuće povesti razgovore na temelju obrazovnog materijala “Razgovarajmo o životu s druge strane ekrana” koji smo razvili upravo s ciljem podrške roditeljima i poticanja razgovora o svemu što se događa na internetu.
Slušajte tinejdžere
Dok odrasli s pravom brinu o posljedicama prekomjerne upotrebe društvenih mreža, adolescenti imaju pravo da se njihov glas čuje u stvarima koje ih se tiču. Ipak, rijetko ih se konzultira u ovim raspravama. Vlastita mišljenja i iskustva tinejdžera važna su za usmjeravanje politika i praksi u nastajanju. Mladi ljudi često imaju više znanja o tim tehnologijama i odrastaju su s njima kao glavnim oblikom komunikacije, zabave i informacija. Upravo zato, od njih možemo doznati korisne informacije koje odraslima mogu pomoći u kreiranju sadržaja koji će mladima pomoći da sigurnije plove kroz svijet društvenih mreža. Tako je istraživanje koje smo proveli u okviru Dana medijske pismenosti pokazalo da mladi žele u školi učiti više o vještinama iz područja medijske pismenosti, da ih brine online nasilje, utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje i mogućnost stvaranja ovisnosti o internetu. Istaknuli su i da žele u školi učiti o tome kako prepoznati lažne vijesti i dezinformacije, utjecaju društvenih mreža na mentalno zdravlje, zaštiti osobnih podataka, sextingu i sextortionu te o tome kako kvalitetno analizirati medijske sadržaje.
Rezultati Dana medijske pismenosti: 558 događanja s više od 33 000 sudionika
Uloga privatnog sektora
Kao pokretači revolucije društvenih mreža, tehnološke tvrtke i dizajneri trebali bi ponuditi niz alata prilagođenih korisniku koji roditeljima pomažu u stvaranju okruženja primjerenih dobi njihove djece. Također bi mogli promijeniti dizajn kako bi stvorili okruženje koje je pogodno za smislenije razgovore i manje besciljnog pregledavanja i lajkanja. Iako bi mogao biti protivan njihovim financijskim poticajima, društveno odgovoran dizajn usklađen s etičkim principima uvelike bi pomogao tinejdžerima da steknu zdravije navike kad je riječ o društvenim mrežama.
O medijima i mentalnom zdravlju važno je učiti od stručnjaka
Foto: Oleksandr Pidvalnyi, Pixabay
