provedeno uoči 5. Dana medijske pismenosti pokazalo je da učenici i studenti osjećaju negativne utjecaje društvenih mreža na mentalno zdravlje, a 81% ih smatra da obrazovanje iz područja medijske pismenosti treba biti značajnije uključeno u školske kurikule

Piše: Ana Dokler

Samo 20% građana Hrvatske imalo je priliku učiti o vještinama medijske pismenosti, odnosno o tome kako koristiti različite medije, kako mediji funkcioniraju i kako se stvaraju medijski sadržaji te razvijati sposobnost analiziranja i kritičkog vrednovanja medijskih sadržaja i vijesti.

Nešto je bolja situacija među mladima – prilike za učenje o medijima imalo je 37% mladih od 16 do 25 godina, no upozoravaju da im to nije dovoljno: 81% učenika i studenata smatra da obrazovanje iz područja medijske pismenosti treba biti značajnije uključeno u školske kurikule.

Djeca i mladi žele više medijske pismenosti u školama

Rezultati su to istraživanja koje je za Agenciju za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku u travnju 2022., uoči 5. Dana medijske pismenosti, provela agencija IPSOS na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika.

Radiju se najviše vjeruje, a društvenim mrežama najmanje

Radio je medij kojem građani svih dobnih skupina najviše vjeruju. Slijede ga u općoj populaciji televizija, pa novine, internetski portali, YouTube, sadržaji koje na društvenim mrežama i aplikacijama za dopisivanje dijele njihovi prijatelji i poznanici, te na posljednjem mjestu društvene mreže.

Video vodič kroz medije: Kako radi radio

Mladi u dobi od 16 do 25 nakon radija najviše vjeruju sadržajijma koje dijele njihovi prijatelji i poznanici te televiziji, dok je kod osoba u dobi od 26 do 35 godina na drugom mjestu YouTube, a na trećem također televizija.

Zabrinutost oko korištenja interneta i društvenih mreža

Kod korištenja digitalnih medija od strane djece i mladih najviše zabrinutosti izazivaju društvene mreže i platforme za razmjenu videozapisa poput  Instagrama, Facebooka, Snapchata, Tik-Toka i YouTubea. Tako je odgovorilo 48% ispitanika, a 14% je reklo da ih najviše brinu online videoigre, 12% aplikacije za dopisivanje, 5% internetski portali, 2% platforme za video na zahtjev kao što su Netflix, HBO Max i Disney+, dok 19% ispitanika ne zabrinjava ni jedno od toga.

Vezano za korištenje interneta od strane djece i mladih, roditelje najviše brinu online nasilje, seksualizirani sadržaji i utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje. Uz online nasilje i utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje, djecu i mlade od 16 do 25 godina osobito brine i mogućnost stvaranja ovisnosti o internetu.

Istraživanje je pokazalo da građani, posebice djeca i mladi, već osjećaju utjecaj društvenih mreža na svoje mentalno zdravlje. 1 od 3 učenika i studenta odgovorio je da je zbog sadržaja na društvenim mrežama osjećao stres, usamljenost, zavist ili nižu razinu samopouzdanja. Tako se osjećala i 1 od 4 osobe u dobi od 25 do 35 godina, te 1 od 5 osoba u dobi od 36 do 50 godina.

Preuzmite infografiku s rezultatima istraživanja

Održite radionicu za učenike i podržite njihovo mentalno zdravlje