u Hrvatskoj prepoznaju važnost medijskog obrazovanja i žele više sadržaja vezanih uz medijsku pismenost u školi. Najviše ih zanima kako prepoznati lažne vijesti i dezinformacije te kako korištenje društvenih mreža utječe na mentalno zdravlje

Piše: Ana Dokler

89% mladih želi više sadržaja vezanih uz medijsku pismenost u školi, pokazala je koju su u svibnju 2022., u sklopu 5. Dana medijske pismenosti, proveli UNICEF i Mreža mladih Hrvatske. Anketu je putem interneta ispunilo 311 djece i mladih u dobi od 16 do 25 godina, među kojima najveći postotak uzorka čine učenici srednje škole, studenti preddiplomskog studija i magisterija.

Svaka deseta mlada osoba kaže da uopće nije imala priliku u školi učiti o medijskoj pismenosti. Oni koji jesu – do sada su učili o cyberbullyingu, sigurnosti na internetu i zaštiti osobnih podataka, a nisu imali priliku učiti o sextingu i sextortionu, cybergroomingu i analizi medijskih sadržaja.

Među temama koje ih najviše zanimaju i o kojima žele učiti, ističu se prepoznavanje lažnih vijesti i dezinformacija, utjecaj korištenja društvenih mreža na mentalno zdravlje, zaštita osobnih podataka, sexting i sextortion te analiza medijskih sadržaja.

Da mladi prepoznaju važnost medijskog obrazovanja pokazalo je i istraživanje koje je uoči 5. Dana medijske pismenosti za Agenciju za elektroničke medije i UNICEF na nacionalno reprezentativnom uzorku provela agencija Ipsos: 81% ispitanih učenika i studenata reklo je da smatra da obrazovanje iz područja medijske pismenosti treba biti značajnije uključeno u školske kurikule.

Održite radionicu za učenike i podržite njihovo mentalno zdravlje

U kontekstu utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje, rezultati ankete i istraživanja bili su jednaki: 1 od 3 mlade osobe osjećala je manjak samopouzdanja, stres ili zavist zbog sadržaja na društvenim mrežama.

Anketa ukazuje na još neke probleme: 43% mladih o tome kako se osjećaju zbog društvenih mreža ni s kim ne razgovara. A koliko su one važan dio njihove svakodnevice pokazuju podaci prema kojima svaka druga mlada osoba provodi više od 3 sata dnevno na društvenim mrežama. Nitko nije odgovorio da uopće ne koristi , samo 4% mladih ih koristi do sat vremena dnevno, 47% od 1 do 3 sata, 33% od 3 do 5 sati, a 16% više od 5 sati dnevno.

Svaki treći učenik i student loše se osjeća zbog sadržaja na društvenim mrežama

Najpopularnije društvene mreže i platforme među mladima su Instagram, YouTube i Facebook. Uz njih, često koriste i TikTok i Snapchat.

Društvene mreže su mladima i glavni kanal informiranja, a slijede ih internetski portali te aplikacije za dopisivanje poput WhatsAppa i Vibera. Najmanje se informiraju putem tiskanih medija.

Preuzmite infografiku s rezultatima ankete ‘Mladi i mediji’

Materijali za učenje o novinarstvu – kroz teoriju i praksu