Na online događaju “Važno je kako se osjećaš s obje strane ekrana” povodom 5. rođendana portala medijskapismenost.hr, o utjecaju digitalnih medija na održale su Mona Bekkhus sa Sveučilišta u Oslu i Miranda Novak s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu

Piše: Ana Dokler

Peti rođendan portala medijskapismenost.hr, koji su Agencija za elektroničke medije i UNICEF pokrenuli u lipnju 2016., obilježen je 10. lipnja online događajem pod nazivom “Važno je kako se osjećaš s obje strane ekrana“, organiziranom u suradnji s Veleposlanstvom Kraljevine Norveške. Uz predstavljanje portala, koji je u međuvremenu postao središnje nacionalno mjesto za sve teme vezane uz medijsku pismenost, govorilo se o pozitivnim i negativnim utjecajima medija na mentalno zdravlje, temi koja je bila u fokusu i ovogodišnjih Dana medijske pismenosti.

Kako je sve počelo, ispričao je Robert Tomljenović, zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije: “Nakon uspješne kampanje ‘Birajmo što gledamo‘ iz 2015., kojom se roditelje poticalo da zajedno s djecom biraju kvalitetne medijske sadržaje koje će gledati te da o njima razgovaraju, shvatili smo da građane, posebice djecu i mlade treba osnažiti vještinama medijske pismenosti kako bi se mogli zaštiti od neželjenih i potencijalno štetnih utjecaja medijskih sadržaja te prepoznati dezinformacije i manipulacije.

Kako su se promijenile navike gledanja televizije kod djece u Hrvatskoj

Stoga su  u lipnju 2016. Agencija za elektroničke medije i UNICEF zajedno s partnerima, Akademijom dramske umjetnosti, Fakultetom političkih znanosti, Hrvatskim audiovizualnim centrom i Hrvatskim filmskim savezom pokrenuli medijskapismenost.hr. Krug partnera portala proširen je u lipnju 2019., kada su se projektu prirdružili Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, Odsjek  za komunikologiju Hrvatskih studija, Odjel za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Veleučilište VERN’ i Visoka škola Edward Bernays.

Portal je važan jer svi koji sudjeluju u odgoju i obrazovanju djece i mladih tu na jednom mjestu mogu pronaći sveobuhvatan pregled pouzadnih i korisnih informacija o medijima, njihovom potencijalnom utjecaju na razvoj djece i o drugim temama medijske pismenosti. Važnost portala vrlo brzo je prepoznao i Europski audiovizualni opservatorij, koji je za Europsku komisiju mapirao glavne projekte medijske pismenosti u Europskoj uniji”, rekao je Robert Tomljenović.

5 najboljih projekata medijskog opismenjavanja u Hrvatskoj

Marin Ilej, voditelj komunikacija u Uredu UNICEF-a za Hrvatsku, govorio je o Danima medijske pismenosti, projektu koji su Agencija za elektroničke medije i UNICEF pokrenuli 2018. i svake se godine održava u suradnji s brojnim partnerima i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti i obrazovanja.

“Glavni ciljevi projekta su podizati svijest o važnosti medijske pismenosti kao abecede 21. stoljeća, stvarati prilike za učenje o medijima, osigurati kvalitetne resurse za medijsko obrazovanje te poticati kritičko razmišljanje o medijskim sadržajima i pozitivno ponašanje u medijskom, posebno digitalnom okruženju. Dani medijske pismenosti zamišljeni su kao platforma za suradnju svih onih koji mogu doprinijeti medijskom opismenjavanju, za razmjenu znanja te participaciju djece i mladih. To uključuje događanja koja organiziraju vrtići, škole, fakulteti, knjižnice, udruge, kina i druge ustanove, uz našu podršku i materijale.”

Dani medijske pismenosti 2021.

Ana Dokler, glavna urednica portala medijskapismenost.hr i koordinatorica Dana medijske pismenosti predstavila je rezultate ova dva projekta: “Ove godine je, u sklopu 4. Dana medijske pismenosti održano 266 događanja u 115 gradova i mjesta diljem Hrvatske, s više od 15 tisuća sudionika, većinom djece i mladih, a ukupno je od 2018. održano više od 720 događanja. Više od 2 000 učenika sudjelovalo je na radionicama “Djeca upoznaju medije” u medijskim kućama, a kako ove godine takvi posjeti nisu bili mogući, snimljeni su video vodiči kroz medije kako bi učenici mogli upoznavati medije iz svojih učionica. Do sada je objavljeno 28 obrazovnih materijala koji su s portala preuzeti više od 435 000 puta i 18 video lekcija, pogledanih više od 50 000 puta. Na portalu medijskapismenost.hr objavljeno je više od 1 200 članaka, a rezultati čitanosti potvrđuju sve veći interes za ove teme pa je u 2020. zabilježeno pola milijuna posjeta portalu i više od 350 tisuća posjetitelja. Facebook stranica medijskapismenost.hr ima više od 21 600  pratitelja, a tu je i naša Facebook grupa Medijska pismenost – materijali za edukatore, s oko 5 000 članova.”

Istaknula je važnost suradnje s brojnim pojedincima, udrugama i partnerskim ustanovama u razvoju portala i organizaciji događanja i pripremi obrazovnih materijala u sklopu Dana medijske pismenosti, uključujući suradnju s Veleposlanstvima Norveške, Finske, Švedske, Danske i Francuske.

Dokumentarac ‘Facebookistan’ i panel o ljudskim pravima na internetu

Budući da je online događaj “Važno je kako se osjećaš s obje strane ekrana” organiziran u suradnji s Veleposlanstvom Kraljevine Norveške, prisutne je pozdravio i veleposlanik Haakon Blankenborg te se osvrnuo na ovu suradnju u promicanju medijske pismenosti.

“Norveško veleposlanstvo je zajedno s drugim veleposlanstvima sudjelovalo u Danima medijske pismenosti zadnjih nekoliko godina i to je bila vrlo inspirativna suradnja, budući da su tu pokrivene različite teme, koje nisu važne samo u Hrvatskoj, već i u Europi i svijetu. Tema utjecaja medija na mentalno zdravlje vrlo je važna i dobro je da se o njoj javno raspravlja. Kada kao laici govorimo o kvaliteti života, usamljenosti, depresiji, kao i o digitalnom okruženju, ponekad ne znamo točno o čemu govorimo, oslanjamo se na anegdotalne informacije pa čak možda i na tzv. alternativne činjenice. Zato je važno informacije dobivati od stručnjaka, kako bi bile konkretnije i jasnije, utemljene na istraživanjima i istinite.”

Norveška stručnjakinja, dr.sc. Mona Bekkhus, izvanredna profesorica razvojne psihologije na Sveučilištu u Oslu i istraživačica u Istraživačkom centru Promenta, u svom predavanju predstavila je rezultate istraživanja “Mentalno zdravlje adolescenata tijekom pandemije COVID-19 – Usamljenost, prijatelji i društvene mreže“.

Štete li društvene mreže mentalnom zdravlju tinejdžera?

“Zatvaranje zbog pandemije posebno je pogodilo mlade ljude, mnogi su se osjećali izolirano i nedostajalo im je druženje s prijateljima. Druga istraživanja su pokazala da su mladi u to vrijeme provodili više vremena online nego prije pandemije, a nas je zanimalo hoće li to negativno utjecati na njihovo mentalno zdravlje ili ih pak zaštiti od osjećaja izoliranosti. Pokazalo se da su nedostatak interakcija s prijateljima uživo, kao i više vremena provedenog na društvenim mrežama i u samostalnom igranju online igara povezani s većim osjećajem usamljenosti i simptomima anksioznosti i depresije. No digitalne interakcije pokazale su se važnima tijekom pandemije: oni koji su igrali online igre s prijateljima, češće se s njima dopisivali i vrijeme na internetu koristili za povezivanje s članovima obitelji bili su manje usamljeni i imali manje problema mentalnog zdravlja”, rekla je Mona Bekkhus.

Predavanje Mone Bekkhus (na engleskom jeziku) pogledajte ovdje

Više o tome kako medije i tehnologiju možemo koristiti za promociju dobrobiti djece i mladih govorila je doc.dr.sc. Miranda Novak iz Laboratorija za prevencijska istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, jedna od autorica edukativnih materijala “Digitalni mediji i mentalno zdravlje“, koje su Agencija za elektroničke medije i UNICEF objavili u sklopu 4. Dana medijske pismenosti.

“Razne studije pokazuju da moderne tehnologije u području mentalnog zdravlja pridonose prevenciji, ranoj intervenciji, tretmanu i očuvanju dobrobiti. Različitim online intervencijama smanjujemo osobnu stigmu, ali i javnu stigmu, jer se o problemima mentalnog zdravlja puno više priča, radimo na edukaciji djece, mladih, roditelja i stručnjaka. Istovremeno, sve to može biti i poticaj na traženje stručne podrške, koja se inače vrlo rijetko traži”, rekla je Miranda Novak i istaknula neke od svjetskih i hrvatskih primjera dobre prakse – portala i platformi za promicanje mentalnog zdravlja.

Predavanje Mirande Novak pogledajte ovdje

Kako sami djeca i mladi doživljavaju utjecaj digitalnih medija na njihovo mentalno zdravlje vidjeli smo pak u filmovima iz natječaja “Mediji i moji osjećaji”, organiziranom u sklopu ovogodišnjih Dana medijske pismenosti. Prikazan je film “Utjecaj medija na život mladih” učenika 7. razreda Karla Orešića, pobjednika u osnovnoškolskoj kategoriji te pobjednički film u srednjoškolskoj kategoriji, “Zarobljeni” učenice 3. razreda Maje Šebelić.

Video lekcija: Digitalni mediji i mentalno zdravlje