U velikom anketnom istraživanju u sklopu projekta ‘Jourlab’ dobiveni su podaci o povjerenju u medije, ali i u novinare, o medijskim navikama, razlozima izbjegavanja vijesti kod dijela publike te o zadovoljstvu medijskim sadržajima tijekom koronakrize

Izvor: JOURLAB

Publika od medija očekuje bolji i kvalitetniji sadržaj, žele da opišu pozadinu priče te da teme prate kontinuirano. Sadržajem koji sada svakodnevno nalaze u medijima nisu zadovoljni, većim dijelom mu ne vjeruju te ga posljedično dio publike izbjegava. Štoviše, može se zaključiti da se negativan odnos prema politici i političkom sustavu preslikava na odnos publike prema medijima te građani koji ne vjeruju političarima ne vjeruju ni novinarima.

Dio je to rezultata velikog anketnog istraživanja percepcije javnosti o medijima i medijskom sadržaju koje je 16. lipnja predstavio istraživački tim s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu koji stoji iza projekta “Istraživački novinarski laboratorij: Vjerodostojnost medija kroz kulturu eksperimenta i inovacije u redakcijama“. U sklopu projekta skraćenog naziva “JOURLAB” koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) provedeno je anketno u prosincu 2020. godine na reprezentativnom uzorku od 1009 ispitanika.

Istraživački novinarski laboratorij na Fakultetu političkih znanosti

Najviše ispitanika se svakodnevno informira putem televizije, a slijede internetski portali, društvene mreže, radio, dnevni tisak te tjednici i magazini. No kada je riječ o mlađoj populaciji, od 18 do 22 godine, kod njih su na prvom mjestu internetski portali pa društvene mreže. No treba istaknuti kako najviše ispitanika kaže kako upravo na društvenim mrežama i internetskim portalima nailaze na vijesti za koje vjeruju da krivo predstavljaju stvarnost ili su pogrešne”, rekla je profesorica Tena Perišin, voditeljica znanstveno-istraživačkog projekta koji je pokrenut prošle godine s ciljem istraživanja medijskog sadržaja te percepcije publike, ali i proizvodnje i testiranja novih novinarskih formi i informativnih oblika.

Infografika: Važno je kako se osjećaš s obje strane ekrana

“U sklopu ove prve faze projekta dobiveni su uistinu opširni podaci o povjerenju u medije, ali i u novinare, ispitali smo medijske navike, posebice kod mladih, ali i koji su razlozi izbjegavanja vijesti kod dijela publike. Također zanimalo nas je zadovoljstvo medijskim sadržajima tijekom koronakrize”, naglašava Dejan Oblak, suradnik na projektu. Podaci pokazuju da, kada je riječ o povjerenju u profesije, najviše građana, čak 82,1 posto vjeruje medicinskim sestrama, dok samo 6 posto vjeruje političarima. Novinari, kojima vjeruje četvrtina građana, nalaze se na sredini od 16 navedenih profesija i institucija. Treba istaknuti i da 60,4 posto ispitanika smatra kako bi svaki novinar i urednik morao imati licencu za obavljanje posla, a 72,5 posto ispitanika smatra da se novinari u svom radu moraju pridržavati etičkih kodeksa.

A koji su glavni razlozi zašto građane odbijaju vijesti objašnjava suradnica Petra Kovačević. “Glavni razlog zašto građani nekada svjesno, a nekada nesvjesno izbjegavaju vijest, jest to što misle da su previše negativne te da potiču svađe i napetosti u društvu. To najviše od svih misle mladi između 18 i 30 godina. Također, građani zamjeraju medijima da se ne bave temama koje su njima osobno važne i zato su im nezanimljivije. To opet najviše misle mladi, a to govori da hrvatski mediji pri kreiranju sadržaja i informiranju ne uzimaju u obzir što je njihovoj najmlađoj publici važno i do čega im je stalo”, istaknula je Petra Kovačević te dodala kako građani od medija očekuju da se više čuje njihov glas, kao i da mediji postanu svjesniji tema koje su njima doista važne.

Da publika nije bila zadovoljna vijestima koje su građanima servirane u vrijeme koronakrize zaključila je pak suradnica Stela Lechpammer. “Manje od 1 posto građana se izjasnilo da u potpunosti vjeruje informacijama o COVID-u koje pročitaju na internetskim portalima, a situacija je tek malo bolja kada je riječ o društvenim mrežama (1,7 posto), dnevnom tisku (1,5 posto) te komercijalnoj televiziji (3,3 posto) i javnoj televiziji (5,1 posto)”, rekla je Stela Lechpammer te dodala kako najviše građana vjeruje informacijama o koronakrizi koje dobivaju od znanstvenika i liječnika. Njih 28,6 posto se izjasnilo da takvim informacijama vjeruju u potpunosti, dok čak 26,9 posto građana nema nikakvo povjerenje u informacije o COVID-u koje su dobili od Vlade. Također, podaci pokazuju i kako su po pitanju medijskog izvještavanja u vrijeme krize građani pokazali podijeljenost. Dio njih tako smatra da su mediji pretjerivali u opisivanju ozbiljnosti krize te da su doprinijeli kreiranju konfuznosti u javnosti dok drugi dio smatra da su im mediji ipak pomogli u boljem razumijevanju krize te da su im pružili informacije o tome kako se ponašati.

Infografika: Medijska pismenost u doba koronavirusa

“U konačnici smo zaključili da odnos prema medijima, a djelomično i odnos prema politici oblikuje odnos ljudi prema pandemiji. Da COVID-19 predstavlja opasnost smatraju oni koji vjeruju u istinitost vijesti i imaju povjerenje u novinare, misle da mogu utjecati na politiku, imaju pozitivan odnos prema politici u Hrvatskoj općenito te žele veću ekonomsku i socijalnu zaštitu od države. S druge strane, da je COVID-19 izmišljen smatraju oni koji nemaju povjerenja u istinitost vijesti, ne vjeruju novinarima, slabije su informirani, skloni su izbjegavati vijesti, žive u manjim naseljima i protiv su uplitanja države u ekonomiju”, ustvrdio je profesor Andrija Henjak, jedan od suradnika na projektu te dekan Fakulteta političkih znanosti.

“Ovo je tek vrh sante leda našeg istraživanja, u sklopu projekta će se analizirati i medijski sadržaj te će biti provedeni intervjui s medijskim djelatnicima kako bi se dobila cjelovita slika”, rekao je pak profesor Igor Kanižaj za kraj.

Kako je korona promijenila naš odnos prema medijima

Foto: Nika Jelavić