U infografici koju su povodom Dana medijske pismenosti 2021. pripremili Agencija za elektroničke medije i UNICEF istaknuti su neki od ključnih rezultata istraživanja o medijskoj pismenosti u Hrvatskoj te o utjecaju digitalnih medija na djece i mladih

Piše: Ana Dokler

Važno je kako se osjećaš s obje strane ekrana – slogan je 4. Dana medijske pismenosti, koji se održavaju od 19. do 25. travnja 2021., ali s brojnim aktivnostima i tijekom svibnja.

Slogan upućuje na temu u fokusu ovogodišnjih Dana medijske pismenosti – utjecaj medija na mentalno zdravlje djece i mladih, no i dalje je posebna pažnja posvećena aktualnom problemu dezinformacija i lažnih vijesti te razvoju vještina kritičkog sagledavanja medijskih sadržaja.

Neki od ključnih rezultata istraživanja koji upućuju na važnost bavljenja ovim temama istaknuti su i u infografici koju su pripremili Agencija za elektroničke medije i UNICEF:

Istraživanje koje je za Agenciju za elektroničke medije i UNICEF u ožujku 2021. provela agencija Ipsos pokazalo da su za osobe mlađe od 35 godina glavni kanal informiranja društvene mreže te da tek 23 posto građana redovito provjerava informacije prije nego što ih podijeli na društvenim mrežama ili putem aplikacija za dopisivanje.

Prosječna ocjena kojom su građani ocjenili razinu svoje medijske pismenosti sada je 3,3 od 5, dok je u istraživanju iz 2018. prosječna ocjena bila 2,8, što potvrđuje vrijednost kontinuiranog ulaganja u razvoj medijske pismenosti.

81% građana Hrvatske smatra da djeca ne uče dovoljno o medijima

Novo istraživanje pokazalo je i da svaka 10. mlada osoba smatra da društvene mreže imaju negativan utjecaj na to kako se osjeća.

U infografici su istaknuti još neki rezultati istraživanja provedenih u Hrvatskoj zadnjih godina, koji ukazuju na značajan utjecaj medija na mentalno zdravlje mladih.

Prema istraživanju o društvenim online iskustvima i mentalnom zdralju mladih iz 2019., 42,3% adolescenata razmjenjivalo je s drugima seksualno izazovne poruke/fotografije/video uratke, gotovo svaki peti adolescent sekstao pod nagovorom ili prisilom, a gotovo polovina adolescenata nikada nije rekla pošiljatelju poruka da prestane bez obzira na to kako su se osjećali.

60% srednjoškolaca susrelo se sa sextingom, svaki peti i sa sextortionom

Podaci iz istraživanja HR Kids Online iz 2017. pokazali su pak da je gotovo svako četvrto dijete posjećivalo je stranice koje su uključivale govor mržnje, krvave ili nasilne slike te one koje promoviraju mršavost, da je dvoje od troje djece u dobi od 9 do 17 godina na internetu vidjelo seksualne fotografije ili film gole osobe, a da im nije bila namjera vidjeti ih, te da gotovo 50 % djece nikad ili gotovo nikad ne traži pomoć roditelja kada ih nešto uznemiri na internetu.

Preuzmite infografiku u pdf-u, prikladnom za ispis na dva A4 papira.

Saznajte više o Danima medijske pismenosti 2021.

Održite radionicu za učenike i podržite njihovo mentalno zdravlje