Istraživanja upućuju na to da pretjerano korištenje društvenih mreža može biti povezano s osjećajem usamljenosti, neadekvatnosti, nezadovoljstva životom, depresijom, anksioznošću i drugim problemima mentalnog zdravlja. Rizika je mnogo, no moguće ih je izbjeći

Izvor: Henry Fersko, unicef.org; prijevod: Ana Dokler

Ako ste rođeni nakon 1995., nećete se sjećati života prije interneta. Povezivanje putem pametnih telefona i društvenih mreža sada je samo dio odrastanja za mnogo djece i adolescenata. Većina njih ima pozitivna iskustva na internetu, ali postoje i rizici, uključujući pitanje može li pretjerano korištenje društvenih mreža u konačnici naštetiti njihovom mentalnom zdravlju. Istraživanja na ovom području su još uvijek u ranoj fazi, ali značaj društvenih mreža u životu mnogih mladih je jasan.

Utjecaj društvenih mreža na mlade jedna je od tema Festivala prava djece

Dizajnirane za pretjeranu upotrebu

Nije tajna da su platforme društvenih mreža namjerno dizajnirane kako bi zadržale pažnju korisnika što je duže moguće, ulazeći u psihološke pristranosti i ranjivosti povezane s našom željom za vrednovanjem i strahom od odbacivanja. Pretjerano pasivno korištenje društvenih mreža – samo pregledavanje postova – može biti nezdravo i povezano je s osjećajem zavisti, neadekvatnosti i smanjenog zadovoljstva životom. Studije čak sugeriraju da može dovesti do simptoma ADHD-a, depresije, anksioznosti i nedostatka sna.

Mobiteli ozbiljno ugrožavaju san djece i roditelja

Potrebno je više dokaza prije nego što ove nalaze možemo smatrati uvjerljivima. Međutim, s depresijom u porastu u cijelom svijetu i početkom polovice svih mentalnih bolesti od 14. godine, potencijalni problemi zahtijevaju daljnje istraživanje.

Mnoge vlade, sociolozi i psiholozi također su izrazili zabrinutost da djeca danas provode previše vremena u interakciji sa svojim telefonima i propuštaju druga važna društvena iskustva.

Više usamljenosti

Osjećaji potaknuti lajkovima mogu privremeno ublažiti osjećaj usamljenosti, ali ne mogu u potpunosti zamijeniti druženje. Kada adolescenti koji se osjećaju usamljeno koriste da bi nadoknadili slabije razvijene socijalne vještine, dugoročno će se možda osjećati još usamljenijima.

Značajni odnosi koje gradimo licem u lice, kako kroz verbalne, tako i kroz neverbalne znakove, dubok su i trajan izvor osobnog zadovoljstva i sreće. Emotikoni ili ‘LOL’ mogu pobuditi površne osjećaje povezanosti, ali komunikacija licem u lice gradi smislenije veze kroz govor tijela, dodir i izraze lica, zajedno s interpretacijom osjećaja tonom i nijansom glasa – što se sve gubi u digitalnom svijetu.

Zbog medija mladi su nezadovoljni izgledom; medijska pismenost čini razliku

Adolescenti često putem interneta komuniciraju s ljudima s kojima imaju odnose i offline. Ako je umjereno, takvo korištenje društvenih mreža omogućuje tinejdžerima da ostanu u kontaktu s prijateljima, školskim kolegama i rodbinom te može poboljšati izvanmrežne odnose. Ali to može postati problematično ako komunikacija putem interneta dominira u svim društvenim interakcijama, ili u slučaju pretjeranog pasivnog pregledavanja objava, kad primaju više informacija nego što mogu procesuirati.

Umjesto da potiče smislenu komunikaciju, značajka “like” može biti zamjena za razmjenu komentara. Također može djelovati kao sustav javnog rangiranja zbog kojeg se neki tinejdžeri osjećaju osuđenima i isključenima, a mnogi adolescenti su na to vrlo osjetljivi. Sedamnaestogodišnja Ashley iz Singapura izražava to u svom postu na stranici Voices of Youth, “kako možemo spriječiti sebe i svoje vršnjake u propadanju sve dublje niz ovu zečju rupu nesigurnosti i čežnje?”

Mjesto na internetu gdje se čuju glasovi mladih iz cijelog svijeta

Elektroničko nasilje

Vršnjaci na društvenim mrežama lako mogu pojačati nesigurnost mladih. Nasilnici mogu širiti nasilne, povrijeđujuće i ponižavajuće riječi i slike samo pritiskom na tipku.

Iako se nasilje događa u digitalnom svijetu, posljedice su opipljive. Istraživanje pokazuje da će žrtve cyberbullyinga vjerojatnije koristiti alkohol i drogu te izbjegavati školu nego ostali učenici. Također je veća vjerojatnost da će dobiti loše ocjene i imati nisko samopoštovanje i zdravstvene probleme. U ekstremnim situacijama, zlostavljanje putem interneta dovelo je i do samoubojstva.

Izgradnja zdravih navika

Kontrola kvalitete

Izgradnja zdravih navika na društvenim mrežama ključna je za izbjegavanje potencijalnih rizika za . Uporaba bi trebala biti umjerena i uravnotežena s vremenom provedenim u stvarnom druženju s obitelji i prijateljima. Odluka koliko je previše neizbježno ovisi o dobi, karakternim osobinama pojedinca i kulturi u kojoj živi. Međutim, utjecaji sadržaja s kojima se adolescenti susreću i aktivnosti u kojima sudjeluju na društvenim mrežama važniji su od toga koliko vremena provode na internetu.

Vrijeme na društvenim mrežama minimalno utječe na tinejdžere

Umjesto korištenja društvenih mreža kao načina javnog emitiranja i za pasivno pregledavanje koje može voditi ka uspoređivanju broja ​​lajkova, možda bi ih bilo korisnije koristiti za jačanje odnosa ostvarivanjem više interakcije s bliskim prijateljima putem komentara i poruka.

Slušajte tinejdžere

Iako se odrasli s pravom brinu o posljedicama pretjeranog korištenja društvenih mreža, mladi imaju pravo da se njihov glas čuje vezano za pitanja koja ih se tiču. No rijetko se s njima savjetujemo u tim raspravama. Glasovi i iskustva tinejdžera važni su za kreiranje politika i praksi. Uostalom, mladi ljudi često imaju više stručnosti s ovim tehnologijama i odrastaju s njima kao glavnim oblikom komunikacije, zabave i informiranja.

Uloga privatnog sektora

Kao pokretači i podržavatelji revolucije društvenih mreža, tehnološke tvrtke i dizajneri trebaju ponuditi niz korisničkih alata koji pomažu roditeljima u stvaranju okruženja koje odgovara dobi njihova djeteta. Mogli bi i promijeniti dizajn tako da stvore okruženje pogodno za smislenije razgovore i manje pregledavanja i lajkanja. Iako će to možda biti u suprotnosti s njihovim financijskim interesima, etičniji dizajn mogao bi značajno pomoći tinejdžerima da izgrade zdravije navike na društvenim mrežama.

Podmukla znanost iza naše opsjednutosti društvenim mrežama

Foto: superdirk from Pixabay