Istraživanje pod imenom ‘Lijepa kao slika’ bavilo se utjecajem manipuliranih fotografija objavljenih na Instargramu na sliku o vlastitu tijelu kod tinejdžerica

Piše: Marta Hržić Bijelić

Još od pojave televizije kao trećeg masovnog medija, raspravlja se kako mediji stvaraju sliku prihvatljivog izgleda za žene i djevojčice, jer modna i ine industrije koriste masovne medije kako bi pozicionirale svoj brend, postavile određeni trend u odijevanju i općenito nametnule sliku idealne žene odnosno “it” djevojke. Trendove u odijevanju i šminkanju među tinejdžericama donedavno su postavljali su časopisi za mlade, a sada je tu ulogu u velikoj mjeri preuzeo . Kakav točno utjecaj ta društvena mreža ima na najranjiviju skupinu – tindejžerice, istražile su Mariska Kleemans, Serena Daalmans, Ilana Carbaat i Doeschka Anschütz u istraživanju “Lijepa kao slika: Direktni utjecaj manipuliranih fotografija na Instagramu na sliku o vlastitu tijelu kod tinejdžerica”. Istraživanje je pokazalo da tinejdžerice imaju lošije mišljenje o svom tijelu kada su izložene manipuliranim fotografijama na Instagramu.

Autorice su kao metodu istraživanja koristile su on-line upitnik koji su ispunile 144 djevojke (od 14 do 18 godina), a svrha je bila istražiti utjecaj fotošopiranih fotografija objavljenih na Instagramu na sliku koju tinejdžerice imaju o vlastitu tijelu. Tinejdžerice su bile nasumično izložene originalnim ili manipuliranim fotografijama objavljenima na Instagramu, a jedan od rezultata istraživanja je da su manipulirane bile bolje ocijenjene od originalnih, premda su ispitanice detektirale korištenje različitih filtera. Ovakav rezultat, tvrde autorice, samo je potvrdio, ali i opravdao zabrinutost javnosti zbog negativnog utjecaja Instagrama na sliku o vlastitu tijelu kod mladih djevojaka.

Nakon čitanja ženskih časopisa, djevojke misle da bi trebale na dijetu

Za razliku od svjetski poznatih modnih časopisa, za koje se odavno zna da su modeli na njihovim naslovnicama uljepšani različitim računalnim tehnikama, i čiji je doseg ipak ograničen, Instagram, prema podacima s kraja 2017., dnevno posjeti oko 500 milijuna korisnika, od čega su 68 posto žene i djevojke. Na toj društvenoj mreži dnevno se objavi oko 95 milijuna fotografija koje u stvarnome vremenu može pratiti bilo tko. Još nešto Instagram razlikuje od modnih časopisa, a to je činjenica da su manipulacije fotografijama tamo dostupne i besplatne, odnosno nisu više rezervirane samo za slavne i bogate. Premda mnoge poznate glumice, pjevačice i starlete broje milijune poklonika na Instagramu, ova društvena mreža postala je odskočna daska i mnogim anonimnim ženama, koje su njegujući određeni imidž i životni stil postigle popularnost kod desetaka tisuća djevojaka-pratiteljica.

Uspoređivanje s drugim djevojkama

Stoga je opravdan interes znanosti, ali i javnosti za utjecaj ove , smatraju autorice istraživanja, koje su svojim istraživanjem nastojale kod tinejdžerica izmjeriti tendeciju uspoređivanja s drugim djevojkama, točnije s onima koje su trendseterice na Instagramu. Upitnik je uključivao tvrdnje poput: često se uspoređujem s drugima, poštujući samu sebe zbog svega što sam postigla; uvijek pridajem veliku važnost tome kako nešto radim u usporedbi s drugima; često se uspređujem s drugima kada je u pitanju popularnost i slično.

Autorice navode kako su rezultati istraživanja pokazali da izloženost manipuliranim fotografijama svakako dovodi do manjeg zadovoljstva tinejdžerica vlastitim tijelom u odnosu na fotografije koje nisu manipulirane. Ovaj je rezultat posebno uočljiv kod onih tinejdžerica koje imaju veću tendenciju uspoređivanja s vršnjakinjama. Slika o vlastitu tijelu onih tinejdžerica koje su manje sklone uspoređivanju s drugima podjednake su nakon izlaganja manipuliranim i originalnim fotografijama.

Što kad pod utjecajem medija djevojčica misli da nije dovoljno lijepa?

Dobiveni rezutati impliciraju da učestala pojava kod korisnika Instagrama – manipuliranje i fotošopiranje fotografija te prilagođavanje svojeg izgleda ostavlja negativne posljedice, u najmanju ruku na one djevojke koje su sklonije uspoređivanju s drugima. Zabrinjavajuće je, nastavljaju autorice istraživanja, da čak i kratkoročno izlaganje manipuliranim fotografijama vršnjakinja vodi ka direktnoj promjeni slike o vlastitu tijelu. To znači da tinejdžerice manipulacije prihvaćaju kao stvarno stanje stvari.

Adolenscencija je sama po sebi teška, zaključuju autorice, a dodatno je otežavaju novi mediji, poput Instagrama, kojem predlažu da prilikom otvaranja korisničkog računa ima upozorenje u kojem bi stajalo da svaki korisnik može manipulirati fotografijama.

Najštetnija društvena mreža

Kraljevsko društvo za javno zdravstvo Ujedinjenog Kraljevstva nedavno je objavilo izvješće o društvenim mrežama koje je pokazalo kako je Instagram najštetnija mreža po mlade. To se izvješće poziva na prethodno objavljeno istraživanje koje se bavilo zdravstvenim posljedicama koje društvene mreže mogu imati na pojedince, a uključivalo je 1.500 mladih između 14 i 24 godine. Svrha spomenutog istraživanja bila je ispitati stavove mladih o pojedinim društvenim mrežama – Instagramu, Facebooku, Snapchatu, YouTubeu i Twitteru, i kako one utječu na njihovo zdravlje, bilo pozitivno, bilo negativno, a pitanja su se odnosila na njihove osjećaje anksioznosti, povezanost sa zajednicom, osjećaj prema identitetu, spavanje, na sliku o svome tijelu itd.

Budite u toku: Aplikacije popularne među djecom i mladima

Izvješće sadrži citat jednog ispitanika/ce: “Instagram vrlo lako djeluje na djevojčice i djevojke tako da se osjećaju kao da njihova tijela nisu dovoljno dobra te se koriste različitim filterima kojima uređuju svoje fotografije kako bi na njima izgledale ‘savršeno’.”

“Mi ne tražimo od ovih platformi da zabrane korištenje Photoshopa ili filtera, nego da se drugim korisnicima jasno da do znanja da se te aplikacije koriste kako ne bi imali komplekse zbog nerealnih fotografija”, rekao je za CNN Matt Keracher, jedan od autora izvješća, dodavši da trebamo “mlade opremiti alatima i znanjem kako bi mogli ‘navigirati’ društvenim mrežama u pozitvnome smjeru, kao i u smjeru koji promovira mentalno zdravlje”.

Prema svemu sudeći, prijeko su potrebna daljnja istraživanja utjecaja ove društvene mreže, slažu se autori obaju istraživanja, i mehanizam koji bi Instagram trebao koristiti kako bi se ovaj negativni trend ublažio (nerealno bi bilo očektivati da će u potpunosti isčeznuti). Stoga je Kraljevsko društvo za javno zdravstvo dalo preporuku da bi, za početak, modni brendovi, celebrityji i drugi trebali naglasiti svaki put kada je neka fotografija uređivana (bilo filterima, bilo Photoshopom). Također preporučuju da društvene mreže upozore svoje korisnike kada provode previše vremena na toj mreži. Jednako tako, društvene bi mreže mogle identificirati mentalne poteškoće kod nekih svojih korisnika (pregledom njihovog korištenja te mreže) te im poslati diskretnu poruku gdje mogu potražiti pomoć.

Zbog čega mladi toliko vole selfije?

Foto: Bruce Mars/Pexels