Irska studija potvrdila je da su ljudi skloniji povjerovati u koje potvrđuju njihove stavove, a čak i stvoriti sjećanja na stvari koje se nikad nisu dogodile

Piše: Ana Dokler

koje vidimo, posebno ako su u skladu s našim uvjerenjima, mogu potaknuti stvaranje lažnih sjećanja. Čak ni upozorenje da bi se moglo raditi o dezinformaciji često nije dovoljno da bi se spriječio taj proces.

Pokazalo je to istraživanje provedeno uoči referenduma o legalizaciji pobačaja u Irskoj, u svibnju 2018., no istraživači smatraju da dezinformacije mogu imati sličan učinak i u drugim političkim kontekstima, uključujući američke predsjedničke izbore 2020.

Rezultati europskih nastojanja u borbi protiv dezinformacija

U Irskoj je ispitano 3140 osoba s pravom glasa, a nakon što su se izjasnili hoće li glasovati za ili protiv legalizacije, pogledali su šest novinskih priča o događajima iz kampanje – četiri prave i dvije izmišljene.

Gotovo polovica ispitanika nakon toga je rekla da se sjeća događaja opisanih u barem jednoj od lažnih vijesti, a više od trećine ispitanika ispričalo je i specifične detalje o tim događajima (neki čak i one kojih nije bilo u lažnoj vijesti). Oni koji su bili za legalizaciju pobačaja češće su se “sjećali” izmišljenih skandala iz kampanje protiv legalizacije, i obrnuto. Nisu promijenili mišljenje ni kad su čuli da neke od vijesti koje su vidjeli nisu istinite.

Dodatnim testom izmjerene su i kognitivne vještine ispitanika. Pokazalo se da razina tih vještina ne utječe na sklonost stvaranju lažnih sjećanja, ali su se osobe s nižom razinom kognitivnih vještina češće “sjećale” upravo onih izmišljenih događaja koji su se podudarali s njihovim stavovima. Po mišljenju istraživača, to upućuje da bi osobe s bolje razvijenim kognitivnim vještinama mogle biti sklonije propitivanju svojih osobnih pristranosti i svojih izvora vijesti.

Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u kolovozu 2019. u časopisu Psychological Scienece, a Elizabeth Loftus, jedna od autorica studije u priopćenju je istaknula važnost razumijevanja psiholoških učinaka lažnih vijesti s obzirom na to da sofisticirana tehnologija olakšava stvaranje ne samo lažnih vijesti i slika, već i lažnih videozapisa.

Deepfake videozapisi: Što kad ne možemo vjerovati onome što vidimo i čujemo?

Ljudi će djelovati na temelju svojih lažnih sjećanja, a često ih je teško uvjeriti da su lažne vijesti lažne. Uz sve veće mogućnosti stvaranja iznimno uvjerljivih lažnih vijesti, kako ćemo pomoći ljudima da ne budu zavedeni? To je problem kojim bi se trebali baviti znanstvenici iz područja psihologije”, rekla je Elizabeth Loftus, koja je već sudjelovala u sličnom istraživanju, čiji su rezultati objavljeni 2012. u časopisu Journal of Experimental Social Psychology.

U toj američkoj studiji 5269 ispitanika odgovaralo je na pitanja o stvarnim i izmišljenim političkim događajima, a uz osnovne informacije, ispitanici su vidjeli i fotografije, koje su u slučaju izmišljenih događaja bile obrađene, ili pak korištene izvan konteksta.

I ovdje je oko polovice ispitanika imalo lažna sjećanja o izmišljenim događajima, a 27 posto ih je reklo da je događaj vidjelo u vijestima. Tu je značajan čimbenik bila politička orijentacija pa su konzervativci češće imali lažna sjećanja na rukovanje tadašnjeg američkog predsjednika Baracka Obame s predsjednikom Irana, a liberali na Georgea W. Busha kako se za vrijeme uragana Katrina odmara s poznatim igračem baseballa na svom ranču u Texasu.

Online igra u kojoj postajete majstor lažnih vijesti

Foto: mohamed Hassan from Pixabay