Na konferenciji u organizaciji Mediacentra Sarajevo raspravljalo se o navikama korištenja medija, izazovima poput dezinformacija i nasilja na internetu te potrebi za medijskim opismenjavanjem mladih i njihovih nastavnika i roditelja. Predstavljeni su i primjeri iz Hrvatske i obrazovni materijali portala medijskapismenost.hr

Izvor: Mediacentar Sarajevo

Na konferenciji “Kako  podržati mlade u korištenju medija današnjice?”, održanoj u Sarajevu 23. rujna, okupili su se brojni roditelji, nastavnici, i odgojitelji te stručnjaci za medijsku pismenost. Raspravljalo se o temama vezanima za suvremeno medijsko okruženje u Bosni i Hercegovini i medijske navike mladih.

Konferenciju je otvorio Veleposlanik Republike Češke u Bosni i Hercegovini Jakub Skalnik, a izvršna direktorica Mediacentra Maida Muminović u svom je pozdravnom govoru istaknula: “Moramo biti svjesni da je medijsko okruženje danas bitno drugačije nego prije te se i dalje velikom brzinom mijenja. Medijski sadržaji su mladima neograničeno dostupni putem interneta što zahtijeva da se fokusiramo na zaštitu sigurnosti i privatnosti, online nasilje i dezinformacije, kako bismo omogućili mladima da sigurno i odgovorno koriste medije današnjice. Jako je korisno da kao edukatori, nastavnici, ali i roditelji stvorimo prostor za razgovor i učimo jedni od drugih kako bismo pratili medijske trendove i pomogli mladim ljudima da odgovorno i kritički koriste medijske sadržaje koji im se plasiraju.”

U sklopu panel diskusije “Kako mladi koriste medije danas u BiH”, Anida Sokol iz Mediacentra Sarajevo predstavila dostupne podatke o tome, fokusirajući se na društvene mreže. Boris Šiber, urednik programa za djecu i mlade FTV, pojasnio je što se danas proizvodi i što je na raspolaganju djeci i mladima iz tradicionalnih medija, te kakav je odnos između kvalitetnih i popularnih sadržaja za mlade. Psihologinja Nermina Vehabović-Rudež govorila je o neophodnosti ograničenja u konzumaciji medija, a Anes Osmić iz Omladinske novinske asocijacije u BiH o Youtuberima, čiji su sadržaji danas najpopularniji među mladima. O YouTubeu je govorila i Jamila Milović Halilović iz Delegacije EU-a u BiH osvrnuvši se na njihovo sudjelovanje u EU kampanjama i načinu na koji predstavljaju teme od javnog interesa, koristeći jezik i vizualne forme prilagođene mladima.

Mogu li regulatori poticati medijsku pismenost?

Regulaciju medijskih sadržaja i zaštitu maloljetnika pojasnila je Lea Čengić iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH, dok se fenomenom dezinformacija u online sferi, ali i dostupnim alatima za učenje kako ih prepoznati bavio Emir Zulejhić s portala Raskrinkavanje.ba. David Špunar, osnivač FaceUp-a, predstavio je tu virtualnu anonimnu platformu za prijavljivanje međuvršnjačkog nasilja, koju su pokrenuli češki srednjoškolci.

U panel diskusiji “Mogući odgovori na rastuće potrebe za medijskim opismenjavanjem mladih i njihovih nastavnika i roditelja” medijsku pismenost u perspektivi novog nastavnog plana i programa u školama Kantona Sarajevo prisutnima je predstavio Namir Ibrahimović, ravnatelj OŠ “Safvet-beg Bašagić” u Sarajevu. Iskustva iz Hrvatske i pozitivne prakse portala medijskapismenost.hr prenijela je Ana Dokler, glavna urednica portala. Da se na izgradnji medijske pismenosti treba raditi već od vrtićke dobi istaknula je Zarfa Hrnjić Kuduzović s odsjeka za novinarstvo Univerziteta u Tuzli, a o ulozi knjižničara u medijskom opismenjavanju mladih govorio je Mario Hibert s Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Zanimljivo je bilo čuti i stavove o medijskom izvještavanju o radikalizmu i ekstremizmu, koje je iznio Muhamed Jusić, glasnogovornik Islamske zajednice u BiH.

Medijsku pismenost treba integrirati u nacionalne obrazovne politike

Konferenciju je organizirao Mediacentar Sarajevo uz podršku tranzicijskog programa u sklopu Razvojne suradnje Republike Češke u Bosni i Hercegovini i u okviru implementacije projekta “Izgradnja otpornosti na dezinformacije: program obuke za obitelji, nastavnike, novinare i širu javnost za borbu protiv dezinformacija“.

Foto: Mediacentar Sarajevo; Ana Dokler

Media Meets Literacy: Zašto je medijska pismenost danas toliko važna