Bez unaprjeđenja medijskog obrazovanja, podrška medijskoj pismenosti tek je prazna gesta, rekao je britanski stručnjak na konferenciji u Helsinkiju. , zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije, poručio je da mora postati jedna od osnovnih vrijednosti u Europi

Piše: Ana Dokler

Više od 200 stručnjaka iz audiovizualnog sektora sudjelovalo je na konferenciji “Kreacija, inovacija i promocija – kompetitivnost europske audiovizualne industrije” održanoj u Helsinkiju 10. i 11. rujna, u sklopu predsjedanja Finske Vijećem Europske unije.

Cilj je bio istaknuti važnost i potencijal audiovizualnog sektora kao pokretača europske ekonomije, posebno u kontekstu zapošljavanja mladih, a važan dio tog događaja bila je Prema dobrom životu u 2020-ima: Unaprjeđenje građanstva i društvene kohezije pomoću medijske pismenosti“, namijenjena stručnjacima i profesionalcima iz različitih sfera društva zainteresiranima za medijsku pismenost i . Na njoj se raspravljalo o trenutnom stanju i budućnosti medijskog obrazovanja i medijske pismenosti u Europi.

Jedan od ključnih govornika bio je britanski stručnjak za medijsko obrazovanje David Buckingham, profesor na nekoliko fakulteta, istraživač, savjetnik UNESCO-a, UN-a, UNICEF-a, Europske komisije, Ofcoma i britanske vlade te autor, koautor ili urednik 30 knjiga, uključujući nedavno objavljeni Manifest medijskog obrazovanja.

On je održao predavanje pod nazivom “Politika medijske pismenosti u Europi: Kamo idemo i kako možemo tamo stići?”:

Istaknuo je važnost unaprjeđenja medijskog obrazovanja, bez kojega je podrška medijskoj pismenosti tek prazna gesta. Osvrnuo se na inicijative za razvoj medijske pismenosti u Europi tijekom proteklih 15-ak godina i zaključio kako se više pričalo o važnosti medijske pismenosti, nego konkretno djelovalo. Po njegovom mišljenju, ključno bi bilo ugraditi medijsku pismenost u nacionalne obrazovne politike svih država članica Europske unije, a s obzirom na vrlo ograničen utjecaj Europske komisije na obrazovanje, to ostaje odgovornost vlada pojedinih država.

U Finskoj temelje za medijsku pismenost grade već kod djece od 10 mjeseci

Kao neke od problema, David Buckingham istaknuo je svođenje medijske pismenosti na digitalne vještine, te solucionizam – shvaćanje medijske pismenosti kao “čarobnog” rješenja za sve: od lažnih vijesti, govora mržnje, radikalizacije, do ovisnosti o internetu i niza drugih složenih problema.

Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika hrvatskog Vijeća za elektroničke medije, također je bio jedan od govornika na Konferenciji te je poručio da medijska pismenost treba biti strateški, sveobuhvatan, sustavan, dugoročan i dobro razvijen projekt.

“Medijska pismenost mora postati jedna od osnovnih vrijednosti u Europi, jer samo dobro informirani građani koji mogu dekodirati medijske poruke, mogu preuzeti aktivnu ulogu u demokratskom procesu. Stoga, biti medijski pismen za građane treba biti isto pravo kao i imati pravo na informaciju ili slobodu izražavanja.

Da bismo to postigli potrebna nam je suradnja na svim razinama, stvaranje platforme za okupljanje dionika, razvijanje dugoročnih projekata, ali i financiranje i otvaranje novih europskih fondova za projekte medijske pismenosti. Ono što također trebamo je razumijevanje važnosti medijske pismenosti, osobito među donositeljima odluka“, rekao je Robert Tomljenović te dodao:

“Zbog života u medijski posredovanom svijetu, prepunom tehnologije i nereguliranih medijskih i komunikacijskih platformi ključno je razviti koncept medijske pismenosti kao cjeloživotnog učenja. Medijsko obrazovanje mora biti integrirano u školske kurikule, ali ono ne može biti dovoljno za stjecanje cjeloživotnih kompetencija. Stoga bi trebalo razviti nove modele medijske pismenosti za sve dobne skupine kako bi im se omogućilo daljnje i stalno razvijanje kompetencija medijske pismenosti.”

Mogu li regulatori poticati medijsku pismenost?