Iako se često kreiraju samo radi zabave, montirane fotografije, audiosnimke i videosnimke nerijetko se stvaraju, objavljuju i šire i s mnogo ozbiljnijim namjerama i posljedicama. Više o tome saznajte u poglavlju iz našeg ‘Vodiča za srebrne surfere’, a uz vježbu se možete uvjeriti i koliko je lako izmjeniti neku portretnu fotografiju ili kreirati lažni video

Izvor: Tomislav Levak i Nefreteta Zekić Eberhard, Vodič za srebrne surfere – priručnik o internetu i društvenim mrežama za treću životnu dob

U suvremenom novomedijskom okruženju sve se češće na različitim platformama i u medijima mogu vidjeti objavljene montirane fotografije, audiosnimke i videosnimke. Istina, one se mogu kreirati i u isključivo zabavne svrhe. Primjer su dvije popularne i široko dostupne besplatne mobilne aplikacije: Face App i Wombo. S pomoću aplikacije Face App može se mijenjati izgled lica osobe, odnosno napraviti simulacija kako bi lice neke osobe izgledalo u izmijenjenim uvjetima i okolnostima. U aplikaciji Wombo lica drugih osoba mogu se ubacivati u glazbene videospotove ili filmske isječke.

Face App i zloupotreba osobnih podataka: Ima li razloga za zabrinutost?

Međutim, stvaranje, objava i širenje montiranih fotografija, audiosnimaka i videosnimaka nerijetko imaju i mnogo ozbiljnije namjere i posljedice. Tako su one postale jedno od glavnih oružja u produkciji i širenju lažnih vijesti i dezinformacija u političke svrhe. Još tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata zabilježeni su slučajevi korištenja fotomontaže s ciljem stvaranja određene slike i, posljedično, određenoga raspoloženja javnosti. Sa sve bržim razvojem tehnologije montirane fotografije i videosnimke postaju sve uvjerljivije i opasnije.

Danas su gotovo svim korisnicima dostupni efikasni računalni alati za uređivanje fotografija, poput Adobe Photoshopa ili Pixlra, a neprestano se pojavljuju i sve bolje i savršenije mobilne aplikacije. Njima se mogu ne samo urediti postojeće fotografije ili videosnimke već i kreirati potpuno nove koje će prikazivati ono što se nikada nije dogodilo. To se naziva deepfake, odnosno duboki “lažnjak” ili duboka krivotvorina.

Najveće opasnosti lažnih videa napravljenih uz pomoć umjetne inteligencije

Deepfake videouratci su, u svom najčešćem obliku, oni u kojima je lice jedne osobe uvjerljivo zamijenjeno računalno generiranim licem druge osobe. Uz lice neke osobe koristi se i njezin originalan glas, pa se uvjerljivo može prikazati nešto što određena osoba nikada nije napravila ili izgovorila. Čuven je primjer deepfake videa s Barackom Obamom, nekadašnjim predsjednikom SAD-a. Na poveznici se može pogledati taj video i objašnjenje kako je napravljen.

Zbog toga ne uzimajte fotografije ili snimke zdravo za gotovo, osobito one koje izgledaju neobično, šokantno ili senzacionalistički. Prije nego što nešto prihvatite kao istinu i eventualno podijelite dalje, u više izvora provjerite je li određena fotografija, audiosnimka ili videosnimka autentična i kada je točno objavljena. U tu svrhu mogu služiti efikasni alati za tzv. obrnuto pretraživanje fotografija, kao što su Google Reverse Image Search i TinEye Reverse Image Search. Na mrežnoj stranici Detect Fakes može se vježbati prepoznavanje deepfake videa. Dodatni alati za provjeru autentičnosti i datuma objave fotografija ili videomaterijala nalaze se u članku na poveznici.

Budi sam svoj fact-checker: alati za provjeru fotografija i videa

Vježba: Izmjena portretnih fotografija i kreiranje kratkih glazbenih videouradaka

U uvodnom dijelu voditelj/ica vježbe, pomoću projektora, računala i velikog platna, ili televizora, sudionicima treba prikazati nekoliko odabranih aktualnih primjera montiranih i lažnih fotografija i videouradaka, s naglaskom na tzv. deepfake videa. Mnogi zanimljivi primjeri već montiranih fotografija, ali i primjeri za vježbu, mogu se pronaći na internetskoj stranici Pixiz. Brojni montirani i lažni videouratci postavljeni su na popularnoj platformi YouTube. Među njima bi, upravo zbog ozbiljnosti, trebalo pogledati deepfake video u kojemu se ruski predsjednik Vladimir Putin “obraća građanima SAD-a”.

Ova se vježba izvodi u parovima, a važno je da barem jedan član svakoga para ima pametni telefon s pristupom internetu i dovoljno velikom memorijom. Jedan ili oba člana para potom trebaju, pomoću platforme Google Play, na svoje pametne telefone (ako već nemaju te mobilne aplikacije na njima) “skinuti” dvije mobilne aplikacije – Face App i Wombo. Za to je potrebno nekoliko minuta.

Nakon “skidanja” ovih aplikacija svaki član para treba izbliza fotografirati vlastito lice ili lice drugoga člana, a navedene portretne fotografije spremiti u memoriju mobitela. Potom svaki član para pomoću aplikacije Face App treba simulirati drukčiji izgled vlastitoga lica ili lica drugoga člana, po izboru: starije, mlađe, suprotnoga spola, s drukčijom bojom kose i slično.

Uz to, pomoću aplikacije Wombo trebaju vlastitu portretnu fotografiju i fotografiju drugoga člana ubaciti u ponuđene poznate glazbene videospotove, čime će se kreirati kratki i zabavni glazbeni isječci u kojima će oni biti u glavnim ulogama umjesto originalnih izvođača.

Nakon što svi nazočni isprobaju korištenje ovih aplikacija i vide njihove rezultate, slijedi komentiranje uočenoga u okviru vježbe, a mogu se međusobno usporediti uspješnost i vjerodostojnost kreiranih i prikazanih simulacija. Svim sudionicima važno je ukazati na sve veću razvijenost tehnologije i činjenicu kako se, osim za zabavu, ovakve intervencije i montaže često koriste i u mnogo ozbiljnije i opasnije svrhe.

Koncept vježbe djelomice je preuzet (uz određene prilagodbe) iz metodološkoga materijala “Media and Society” (“Mediji i društvo” – CRO version), str. 52, objavljenoga na: https://doozykas.wixsite.com/imesproject/metodology-materials

Priručnik o internetu i društvenim mrežama za osobe treće životne dobi