Najveći problem kod lažnih materijala je kako što prije zaustaviti njihovo širenje i upozoriti da se radi o dezinformaciji. Svatko od nas može pomoći u tome tako da, prije nego što na društvenoj mreži podijeli neku sliku ili video, upotrijebi vlastite sposobnosti za provjeru informacija uz nekoliko klikova mišem

Piše: Velibor Mandić

Od početka napada ruske vojske na Ukrajinu na internetu se pojavljuju brojne lažne fotografije i video materijali s prikazima ratnih zbivanja, često i s uznemirujućim sadržajem. Ovom prilikom želimo vas upoznati s nekoliko metoda koje mogu pomoći da, uz malo vašeg detektivskog truda, utvrdite radi li se o lažnoj informaciji. Postoje brojni alati koje već sada možete koristiti, o nekima smo već ranije pisali, a razvijaju se i usavršavaju nove aplikacije koje bi nam trebale pomoći da sve brže eliminiramo dezinformaciju.

Lažne snimke i dezinformacije o ratu na društvenim mrežama

Alatima koje vam ovdje predstavljamo služe se fact-checking organizacije (provjeravatelji informacija objavljenih u medijima i na društvenim mrežama) i novinari, kao i policija i druge sigurnosne službe. Najveći problem kod lažnih materijala je kako što prije zaustaviti njihovo širenje i upozoriti da se radi o dezinformaciji. Svatko od nas može pomoći u tome tako da, prije nego što na društvenoj mreži primjerice podijeli neku sliku, upotrijebi vlastite sposobnosti za provjeru informacija uz nekoliko klikova mišem. Alati za provjeru fotografija mogu se koristiti u razne svrhe, primjerice ako planirate susret uživo s nekim koga ste tek upoznali u online svijetu preko aplikacija za upoznavanje i želite provjeriti ima li fotografija te osobe neku internetsku prošlost. Također, ako kupujete nešto na internetskom oglasniku možete provjeriti je li se ta ista slika pojavljivala već negdje ranije, jer u tom slučaju bi se moglo raditi o potencijalnoj prijevari.

Provjera fotografija i grafičkih elemenata na internetu

Među brojnim alatima za provjeru fotografija izdvojili smo one koji će zaroniti u prošlost interneta i pronaći kada i koliko puta se neka slika već pojavljivala na raznim stranicama. Svaki od ovih alata ima neke prednosti i mane, a najlakši način da isprobate koji od alata vam najviše odgovara je da ih jednostavno isprobate uz pomoć neke fotografije koju pronađete na internetu.

  • Google obrnuta tražilica slika – Google Images Search – najveća svjetska tražilica potražit će u bazi podataka istu ili sličnu sliku, izlistati rezultate na uobičajen način, a vi ćete moći provjeriti gdje se sve fotografija dosad pojavljivala. Utvrditi kada je i gdje fotografija nastala nije jednostavno ni Googleu, tako da je ponekad potrebno utrošiti vremena i detaljnije pregledati rezultate pretraživanja.

  • Sve su popularnije i ekstenzije za internetske preglednike (Chrome, Firefox, Edge, Opera) poput RevEye ili Dessant koji nakon brze instalacije omogućuju da desnim klikom na sliku odaberete obrnuto traženje. Na sljedećoj ilustraciji je nekoliko ekstenzija za Chrome preglednik, no treba napomenuti da izbor ekstenzija ovisi o vrsti preglednika. Također, ekstenzije su često mali projekti računalnih programera, te se događa da pojedine starije ekstenzije bivaju ukinute, dok se pojavljuju neke nove.

  • Tražilica Bing također nudi opciju traženja slika (vizualna tražilica / visual search) i brzo pronalazi gdje se sve dosad neka slika pojavljivala.

Fotografije i grafički formati koje pronalazimo na internetu (jpg, png, gif) često u sebi sadrže i niz nevidljivih podataka koji nam mogu pružiti dodatne informacije. Moderne kamere prilikom snimanja registriraju vrijeme, tip kamere, a ponekad i točne koordinate gdje je fotografija snimljena. Internetske stranice dodatno registriraju i niz podataka kada se slika postavlja na mrežu. Kako biste saznali sadrži li slika neke metadata i exif podatke, možete primjerice koristiti Image Metadata Viewer i VerExif stranice.

Provjera video materijala

Proteklih dana fact-checking organizacije diljem svijeta zatrpane su video materijalima za koje se tvrdi da su nastali u Ukrajini i za koje treba utvrditi jesu li autentični. Jedan od primjera je video objavljen na Facebooku koji je u kratkom vremenu prikupio 600 tisuća gledanja i 10 tisuća dijeljenja, a radilo se zapravo o sceni iz vrlo realističke video igre koja je objavljena još 2017. godine.

Zgodan primjer iz Hrvatske za koji ste možda već čuli je video zagrebačkih vatrogasaca koji su po jednima zbog uzbune propustili dio utakmice Hrvatska-Rusija na svjetskom prvenstvu 2018. godine, a po drugima dio utakmice Engleska-Hrvatska.

Velika svjetska novinska agencija Reuters je upravo taj video zagrebačkih vatrogasaca uvrstila u internetski tečaj o manipulaciji o medijima, objasnivši da se radilo o namještenoj situaciji koju su, inspirirani stvarnim iskustvom, vatrogasci zapravo odglumili. Snimka nije nikome nanijela nikakvu štetu, ali je zoran prikaz koliko je teško razlikovati stvarne i odglumljene događaje.

Viralni video za zabavnu lekciju iz medijske pismenosti

Jedan od alata za provjeru video materijala je Fake News Debunker (InVID&WeVerify) koji, kao ekstenzija za preglednik Google Chrome, utvrđuje niz pojedinosti o videu ovisno o kadrovima i usporedbi s postojećim bazama podataka.

Međunarodna organizacija Amnesty International i njezin alat za provjeru YouTube videa – YouTube Data Viewer provjerava kada je točno video datoteka postavljena na internet (što se ne podudara uvijek s datumom koji je vidljiv na YouTube stranici) te generira one slike koje u videu služe kao thumbnails, a koje se potom mogu pregledati unatrag. Na taj se način ponekad može utvrditi je li taj video već bio objavljivan nekada ranije.

Još jedna od opcija za nalaženje informacija o povijesti nekog video uratka na internetu je i Google Lens s kojim možete označiti sliku u videu i provjeriti je li se ista takva već negdje ranije pojavljivala. U našem testu kako radi taj alat provjerili smo upravo jedan detalj iz spomenutog videa o zagrebačkim vatrogascima i pronašli ga na jako puno mjesta na internetu.

Sve nabrojane internetske alate možete brzo isprobati i sami i tako usavršiti vlastito znanje o provjeri točnosti informacija. Već danas dakle možete postati sam svoj fact-checker!

Mudrost gomile: građani kao fact-checkeri na društvenim mrežama