Dvama dokumentima iz prosinca 2020. Europska komisija nastoji odgovoriti na brojne aktualne izazove, uključujući širenje lažnih i obmanjujućih informacija i porast ekstremizma na internetu te nedostatak transparentnosti i odgovornosti internetskih platformi
Pripremila: Ana Dokler
U prosincu 2020. Europska komisija donijela je dva dugo očekivana dokumenta, koji predstavljaju okvir za regulaciju internetskih platformi te su važni i u kontekstu medijske pismenosti. Riječ je o Akcijskom planu za europsku demokraciju i Aktu o digitalnim uslugama, koji se nadovezuju na ranije dokumente poput Akcijskog plana za borbu protiv dezinformacija iz 2018. te Zajedničke komunikacije o suzbijanju dezinformacija o Covidu-19 iz lipnja 2020.
Akcijski plan za europsku demokraciju, objavljen 3. prosinca, odgovor je na brojne probleme i izazove koje je pandemija Covida-19 dodatno naglasila. To su porast ekstremizma, posebno na internetu; nedostatak transparentnosti i odgovornosti internetskih platformi; ugrožen integritet izbora; pogoršana kvaliteta okruženja u kojem djeluju novinari i civilno društvo; te miješanje u europske demokratske procese. Konkretno se kao problem ističu “usklađena djelovanja, među ostalim i stranih aktera, u cilju širenja lažnih i obmanjujućih informacija i manipuliranja biračima“, pri čemu se za obmanjivanje i manipuliranje iskorištavaju temeljne slobode EU-a, poput slobode izražavanja.
Cilj ovog akcijskog plana je ojačati otpornost europske demokracije na navedene izazove, i to provođenjem pravila o poštenoj konkurenciji u internetskim javnim raspravama; zaštitom integriteta izbornih procesa; uključivanjem i osnaživanjem javnosti; podupiranjem slobodnih i neovisnih medija; i borbom protiv dezinformacija.
Video lekcija: Dezinformacije i lažne vijesti kao političko oružje
Među ostalim, ističe se važnost transparentnosti političkog oglašavanja i komunikacije na internetu i društvenim mrežama, a u poglavlju o suzbijanju dezinformacija posebna je pažnja posvećena medijskoj pismenosti, kao vještini ključnoj za donošenje informiranih odluka. “Svatko ima ulogu u borbi protiv dezinformacija i pogrešnih informacija. Medijska pismenost, uključujući i kritičko razmišljanje, učinkovit je kapacitet koji građanima svih dobnih skupina pomaže u snalaženju među vijestima, u prepoznavanju različitih vrsta medija i njihova funkcioniranja, u kritičkom razumijevanju društvenih mreža i u donošenju informiranih odluka. Vještine medijske pismenosti pomažu građanima da provjere informacije prije nego što ih podijele, da razumiju tko stoji iza njih, zašto su im distribuirane i jesu li vjerodostojne. Digitalna pismenost omogućuje osobama pametno, sigurno i etično sudjelovanje u internetskom okruženju”, navodi se u dokumentu.
Ukratko, u planu je “podupiranje novih inovativnih projekata za suzbijanje dezinformacija u okviru raznih programa EU-a, posebno onih koje provode organizacije civilnog društva i ustanove visokog obrazovanja, uz sudjelovanje novinara, te povećanje potpore i financiranja inicijativa te diversifikacija inicijativa, među ostalim onih koje provode organizacije civilnog društva, u cilju promicanja medijske pismenosti i pomaganja građanima da prepoznaju dezinformacije u EU-u i izvan njega”.
Prijedlog Akta o digitalnim uslugama, objavljen je 15. prosinca, zajedno s prijedlogom Akta o digitalnim tržištima. Ova dva dokumenta predstavljaju temelje za reformu digitalnog prostora i donose sveobuhvatan set novih pravila za sve digitalne usluge, uključujući društvene mreže, internetske trgovine i druge internetske platforme koje djeluju u Europskoj uniji.
Aktom o digitalnim uslugama trebali bi se poboljšati mehanizmi za uklanjanje nezakonitog sadržaja (od govora mržne do krivotvorene robe) i učinkovitu zaštitu temeljnih prava korisnika na internetu, uključujući slobodu govora. Uz to, Akt će omogućiti stroži javni nadzor internetskih platformi, posebice onih koje koristi više od 10 % stanovništva EU-a.
U njemu su definirane mjere za suzbijanje nezakonite robe, usluga i sadržaja na internetu, kao što je mehanizam kojim se korisnicima omogućuje označivanje takvog sadržaja, a platformama suradnja s “provjerenim označivačima”. Predviđa se i učinkovitija zaštita korisnika, uključujući mogućnost pritužbe na odluke platforme o moderiranju sadržaja. Također se još jednom spominje omogućavanje pristupa istraživača ključnim podacima najvećih platformi radi razumijevanja razvoja rizika na internetu, što je bila i jedna od stavki Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, koji su prije dvije godine na inicijativu Europske komisije potpisali predstavnici internetskih platformi, vodećih društvenih mreža, oglašivača i oglašivačke industrije.
Sljedeći korak je rasprava u Europskom parlamentu i država članica o prijedlogu Akta o digitalnim uslugama, a nova pravila će se nakon donošenja izravno primijenjivati u Europskoj uniji.
