Na inicijativu Europske komisije, predstavnici internetskih platformi i oglašivačke industrije potpisali su Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, a Facebook, Twitter, Google i Mozilla pripremili su i pojedinačne planove s konkretnim mjerama
Piše: Ana Dokler
Predstavnici internetskih platformi, vodećih društvenih mreža, oglašivača i oglašivačke industrije potpisali su 26. rujna u Bruxellesu samoregulatorni Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija.
Među potpisnicima su Facebook, Twitter, Google, Mozilla, Europsko udruženje agencija za tržišno komuniciranje, Europski savez za standarde oglašavanja i Svjetska federacija oglašivača, a Kodeks bi trebao doprinijeti ostvarivanju ciljeva postavljenih u dokumentu Europske komisije “Suzbijanje dezinformacija na internetu: europski pristup” iz travnja 2018.
Društvene mreže i tražilice omogućile su globalno širenje lažnih vijesti
Povjerenica Europske komisije za digitalnu ekonomiju i društvo Mariya Gabriel istaknula je u svojoj izjavi kako je ovo je prvi put da se industrija dogovorila o skupu samoregulacijskih standarda u borbi protiv dezinformacija diljem svijeta, na dobrovoljnoj osnovi.
“Industrija se obvezuje na širok spektar mjera, od transparentnosti u političkom oglašavanju do zatvaranja lažnih računa i onemogućavanja zarade onima koji plasiraju dezinformacije, a mi to pozdravljamo. Te bi mjere trebale pridonijeti brzom i mjerljivom smanjenju dezinformacija na internetu. Komisija će zato obratiti posebnu pozornost na njihovu učinkovitu provedbu.
Kodeks dobre prakse trebao bi doprinijeti transparentnoj, poštenoj i vjerodostojnoj online kampanji uoči europskih izbora u proljeće 2019., uz potpuno poštivanje europskih temeljnih načela slobode izražavanja, slobode tiska i pluralizma”, izjavila je Mariya Gabriel i pozvala internetske platforme i industriju oglašavanja da odmah počnu provoditi mjere dogovorene u Kodeksu.
Istaknula je i da će Komisija pažljivo pratiti postignuti napredak i analizirati prve rezultate Kodeksa do kraja 2018. , a ako rezultati ne budu zadovoljavajući, predložit će daljnje akcije, uključujući i regulatorne mjere.
Što obuhvaća pojam dezinformacija, a što ne
Kodeks dobre prakse odnosi se na dezinformacije kako ih definira Europska komisija: provjerljivo lažne ili obmanjujuće informacije smišljene, iznesene i proširene radi stjecanja ekonomske koristi ili namjernog zavaravanja javnosti, koje mogu naštetiti javnom interesu, tako što će ugroziti demokratske političke procese i procese donošenja politika, kao i javnom dobru poput zaštite zdravlja građana EU-a, okoliša i sigurnosti. Pojam dezinformacija ne uključuje obmanjujuće oglašavanje, pogreške u izvješćivanju, satiru i parodiju, kao ni jasno naznačene stranačke vijesti i komentare, i ne dovodi u pitanje primjenjive zakonske obveze, kodekse oglašavanja i standarde koji se tiču obmanjujućeg oglašavanja.
Kako stoji u uvodu Kodeksa, potpisnici se slažu sa stavom Europske komisije da je “izloženost građana velikoj količini dezinformacija, uključujući obmanjujuće i potpuno lažne informacije, jedan od glavnih izazova s kojima se Europa suočava, jer naša otvorena demokratska društva ovise o javnoj raspravi koja dobro informiranim građanima omogućuje izražavanje svoje volje kroz slobodne i poštene političke procese.”
Dezinformacije na internetu jedan su od glavnih izazova Europske unije
Navodi se i da su potpisnici svjesni temeljnog prava na slobodu izražavanja i na slobodni internet te osjetljive ravnoteže kojoj mora težiti svaki pokušaj ograničavanja inače zakonitog sadržaja.
Potpisnici Kodeksa obvezali su se na individualne mjere koje odgovaraju njihovom proizvodu ili usluzi, a s ciljem smanjivanja prihoda od oglašavanja računima i internetskim stranicama koje šire dezinformacije; povećanja transparentnosti političkog oglašavanja i oglašavanja vezanog za specifične teme; osiguravanja integriteta svojih usluga zatvaranjem lažnih računa i reguliranjem djelovanja online robota; osnaživanja korisnika da prijavljuju dezinformacije, a istodobno poboljšanja vidljivosti i dostupnosti provjerenog sadržaja; te podržavanja istraživanja i praćenja širenja dezinformacija na internetu.
Jedna od obveza potpisnika, navedena među mjerama za osnaživanje korisnika, je u partnerstvu s civilnim sektorom, vladom, izdavačima i drugim dionicima podržati nastojanja koja za cilj imaju poticanje kritičkog mišljenja i digitalne medijske pismenosti.
Stručna skupina EK: Medijska pismenost ključna u borbi protiv dezinformacija
Radna skupina sastavljena od predstavnika internetskih platformi i oglašivačke industrije, koja je sastavila Kodeks, dio je višedioničkog foruma o dezinformacijama koji je Europska komisija sazvala u svibnju ove godine, dok drugu skupinu u Forumu čine predstavnici medija, civilnog društva, akademske zajednice te provjeravatelja činjenica. Oni nisu bili zadovoljni, jer, kako su naveli u svom završnom mišljenju objavljenom na stranicama Europske komisije, “Kodeks ne sadrži niti jedan zajednički pristup, nema jasnih i smislenih obveza, nema jasno naznačenih, mjerljivih ciljeva, mogućnosti praćenja procesa niti alata za nadziranje usklađenosti i provedbe.”
U međuvremenu, 16. listopada, Google, Facebook, Mozilla i Twitter predali su povjerenici Mariyi Gabriel pojedinačne strateške planove primjene Kodeksa, u kojima su najavili svoje konkretne akcije, poput izrade alata koji će omogućiti transparentnost političkog oglašavanja, organizaciju treninga za političke skupine i izborne vlasti te intenzivniju suradnju s organizacijama koje se bave provjeravanjem činjenica.
Povjerenica je izrazila zadovoljstvo ovim korakom i uvjerenje da će suradnja između provjeravatelja činjenica, internetskih platformi i oglašivačke industrije pomoći u učinkovitoj borbi protiv dezinformacija. Najavljeno je i da će Komisija podržati provedbu ovih planova prije izbora za Europski parlament i redovito pratiti njihovu učinkovitost.
Foto: Pixabay
