O ‘Zaključcima o medijskoj pismenosti u svijetu koji se stalno mijenja’ usvojenima u sklopu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije piše Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije, koji je sudjelovao u izradi dokumenta

Piše: Robert Tomljenović

Vijeće Europske unije, u okviru hrvatskog predsjedanja, usvojilo je prošlog tjedna dokument “Zaključci o medijskoj pismenosti u svijetu koji se stalno mijenja“. U okviru kulture i audiovizualne djelatnosti bila je jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja, koje je prepoznalo važnost te teme u modernom digitalnom svijetu.

Medijska pismenost u europskom Akcijskom planu protiv dezinformacija

Država koja predsjeda Vijećem Europske unije određuje teme o kojima će Vijeće donijeti zaključke, a koji sadrže niz prijedloga mjera i aktivnosti koje bi u određenom području mogle poduzeti države članice Europske unije i Europska komisija. Nacrt zaključaka priprema država koja predsjeda, a moraju ih podržati sve države članice. Stoga postizanje konsenzusa iziskuje brojne krugove pregovora, s obzirom na različita stajališta pojedinih država i interese koje zastupaju. No, “Zaključci o medijskoj pismenosti u svijetu koji se stalno mijenja” zadržali su izvornu ideju hrvatskog predsjedništva, koje je željelo ukazati na važnost sustavnog i strateškog pristupa medijskoj pismenosti, kao jednoj od ključnih kompetencija za život i rad u moderno doba, ali i jednom od glavnih rješenja u borbi protiv dezinformacija.

Na početku dokumenta konstatira se da su novi mediji i komunikacijske platforme promijenili društvene i komunikacijske odnose, utjecali na kulturne i kreativne industrije te promijenili medijski krajobraz i način na koji proizvodimo, distribuiramo i konzumiramo sadržaj. Međutim, kako stoji u Zaključcima, novo je doba uz brojne prednosti donijelo i sve veću količinu dezinformacija, manipulacija i govora mržnje. Ističe se i da je velika globalna kriza, kao što je pandemija koronavirusa, ukazala na važnost sustavnog pristupa razvoju medijske pismenosti i osnaživanju građana, kao i na potrebu za pouzdanim izvorima informacija i transparentnošću internetskih platformi.

Ima li lijeka za dezinfodemiju?

“Današnji svijet nalaže stjecanje velike količine novih individualnih i društvenih znanja i vještina kako bi građani svih dobnih skupina mogli pristupiti, odabrati, razumjeti te sofisticirano i odgovorno koristiti informacije i različite vrste medija, i profesionalne i one koje kreiraju korisnici, na svim vrstama kanala, distribucijskih ili komunikacijskih platformi. Sve te kompetencije sačinjavaju medijsku pismenost, koja se shvaća kao krovni pojam koji obuhvaća sve tehničke, kognitivne, društvene, civilne, etičke i kreativne kapacitete koji omogućuju građanima učinkovit pristup i korištenje informacijama i medijima te sigurno i odgovorno stvaranje i dijeljenje medijskih sadržaja na različitim platformama.”

Dokument zagovara potrebu razvoja modela cjeloživotnog učenja medijske pismenosti za sve generacije, te potiče kulturne ustanove (knjižnice, muzeji i kina) na uključivanje u razvoj medijske pismenosti. Također se ističe da bi mediji, posebice javni medijski servisi, trebali imati istaknutiju ulogu u projektima medijskog obrazovanja. Naglašeno je i da važnu ulogu mogu imati nacionalna regulatorna tijela za medije, koja mogu aktivno promicati, organizirati i koordinirati aktivnosti u vezi s medijskom pismenošću.

Mogu li regulatori poticati medijsku pismenost?

Zaključcima je konstatirano i da nedostatak transparentnosti internetskih platformi i njihova primjena algoritama može pogoršati problem dezinformacija, ugroziti medijski pluralizam, te potaknuti senzacionalizam, ekstremni sadržaj i clickbait novinarstvo, kao i utjecati na javno mnijenje i potencijalno dovesti do polarizacije društva. Stoga se Europsku komisiju poziva da razmotri potrebu za učinkovitijim metodama za rješavanje problema dezinformacija, pri čemu transparentnost i odgovornost internetskih platformi treba biti ključno načelo.

Ukazuje se i da jačanje profesionalnog novinarstva, neovisnih medija, istraživačkog novinarstva i medijskog pluralizma doprinosi zaštiti demokracije. A Komisija i države članice pozivaju se i da podupiru audiovizualnu industriju u razvoju kvalitetnog europskog sadržaja i distribucijskih platformi, uzimajući u obzir ekonomske posljedice pandemije bolesti COVID-19 na audiovizualni sektor općenito.

U nastavku vam donosimo zaključke i naputke za Europsku komisiju i države članice, a koji se konkretno odnose na medijsku pismenost.

Države članice EU-a pozivaju se da u okviru svoje nadležnosti:

  • sustavno rade na podizanju javne svijesti o važnosti medijske pismenosti i podupiru stalan razvoj politika medijske pismenosti i njihove provedbe;
  • podupiru uspostavu i razvoj mreža medijske pismenosti (nacionalnih, regionalnih, lokalnih ili tematskih) kako bi se okupilo relevantne dionike i omogućilo da surađuju i razvijaju dugoročne i održive projekte i inicijative medijske pismenosti;

‘Medijska pismenost traži suradnju i dugoročna ulaganja’

  • razvijaju pristup cjeloživotnog učenja u području medijske pismenosti za sve dobne skupine i u tom kontekstu pružaju potporu pokusnim i istraživačkim projektima s ciljem stvaranja ili razvoja i ocjene novih metodologija, aktivnosti i sadržaja prilagođenih konkretnim potrebama ciljnih skupina;
  • podupiru razvoj i dijeljenje nastavnih i edukacijskih materijala za medijsku pismenost, kao i razvoj sustavne edukacije s ciljem jačanja kompetencija stručnjaka u različitim područjima (npr. knjižničara, osoblja u muzeju, osoba koje rade s mladima, nastavnika, stručnjaka u području medijske pismenosti, novinara) kako bi im se omogućilo da osnaže svoju važnu ulogu u razvoju medijske pismenosti građana;
  • potiču kulturne institucije, organizacije civilnog društva i novinarske organizacije da u svoje djelovanje uključe programe cjeloživotnog učenja medijske pismenosti, te da potiču sve vrste medijskih organizacija, osobito javne medijske servise, da razvijaju i promoviraju projekte medijske pismenosti i da sudjeluju u inicijativama i projektima drugih dionika.

Europsku komisiju se poziva da:

  • dodatno ojača i razvije koncept Europskog tjedna medijske pismenosti u suradnji s državama članica te da promiče sudjelovanje na tom događanju;
  • u okviru budućeg Europskog opservatorija za digitalne medije razvije mehanizme za olakšavanje suradnje i dobrovoljne razmjene ideja i praksi u području medijske pismenosti među različitim dionicima;
  • predloži moguće daljnje korake da bi se pronašla dugoročna, sustavna i učinkovita rješenja za otklanjanje dezinformacija na temelju ishoda postojećih i budućih sveobuhvatnih istraživanja i analiza već poduzetih mjera, uzimajući u obzir i rad koji je Europska skupina regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA) ostvarila u tom području, te potrebu suradnje nacionalnih regulatornih tijela;

Izvještaj o učinkovitosti platformi u borbi protiv dezinformacija

  • u suradnji s državama članicama razvije sustavne kriterije i postupke evaluacije za projekte i inicijative medijske pismenosti koje financira EU, te da razvije jedinstvenu i usporedivu metodologiju pomoću koje će države članice izvještavati o razvoju medijske pismenosti, a u okviru budućih smjernica iz revidirane Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama.

Zaključcima se poziva Europsku komisiju i države članice da u okviru svojih područja nadležnosti:

  • nastave s ulaganjem pojačanih napora u pogledu sustavnog, sveobuhvatnog i međusektorskog pristupa razvoju medijske pismenosti i podizanja svijesti o važnosti medijske pismenosti; nacionalni napori koji se poduzimaju u tom pogledu, uključujući inicijative za financiranje, trebali bi biti popraćeni i na razini EU-a;
  • potiču bolje korištenje mogućnostima koje nude fondovi i programi EU-a za potporu medijskom obrazovanju i različitim projektima i inicijativama medijske pismenosti (npr. potpora za medije u okviru programa Kreativna Europa, osobito nova mjera za potporu medijima), te da uspostave dodatne izvore financiranja i razviju sinergiju među relevantnim programima EU-a;
  • osiguraju da se mjere za medijsku pismenost koje su usmjerene na maloljetnike u okviru “Strategije za bolji internet za djecu” ažuriraju u skladu digitalnim okruženjem koje se neprestano razvija;
  • financiraju i potiču sustavno i redovito istraživanje medijske pismenosti i utjecaja medija i digitalnih platformi (npr. sustavno istraživanje mjera i inicijativa medijske pismenosti, istraživanje utjecaja novih medija i komunikacijskih platformi na dobrobit građana i građanki, istraživanje funkcioniranja algoritama i umjetne inteligencije te njihova utjecaja na javno mnijenje, ljudske živote i uporabu medija, kao i na europsku medijsku i audiovizualnu industriju).

Zaključke Vijeća Europske unije, u originalnoj engleskoj verziji, možete preuzeti OVDJE.

5 najboljih projekata medijskog opismenjavanja u Hrvatskoj

Foto: Josip Regovic/PIXSELL/EU2020