Infodemija je prekomjerna količina informacija o nekom problemu, koja otežava pronalaženje rješenja. Tijekom zdravstvene krize, infodemija može ugušiti vjerodostojne informacije i omogućiti lakše širenje glasina, otežavajući učinkovitu javnozdravstvenu reakciju

Pripremila: Ana Dokler

Ne borimo se samo s epidemijom, borimo se i s infodemijom“, poznata je, često citatirana izjava generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa, kojim započinje i kratki video pod nazivom “Kako se zaštititi u infodemiji?”.

U videu iza kojeg stoje UNESCO i WHO objašnjeno je što je zapravo infodemija:

“Infodemija je prekomjerna količina informacija o nekom problemu, koja otežava pronalaženje rješenja. Tijekom zdravstvene krize, infodemija može ugušiti vjerodostojne informacije i omogućiti lakše širenje glasina, otežavajući učinkovitu javnozdravstvenu reakciju.”

Informacije se mogu širiti brže od virusa, a kao jedna od stvari koja tome ide u prilog navodi se rast korištenja digitalnih komunikacija i društvenih mreža.

“Informacije s interneta mogu negativno utjecati na vašu psihu, svakodnevni život i ponašanja, dodatno otežavajući krizu u kojoj se nalazimo. U infodemiji je teško prepoznati točne i vjerodostojne informacije koje upućuju ljude na preventivne akcije koje trebaju poduzeti.

Ima li lijeka za dezinfodemiju?

Neke informacije čak potiču stigmatizaciju, diskriminaciju ili naslije. Stoga, svatko od nas ima važnu ulogu u širenju pouzdanih informacija i smanjenju dezinformacija”, poruke su iz videa UNESCO-a i WHO-a, u kojem se predlaže i nekoliko jednostavnih koraka za ublažavanje infodemije:

  1. Tražite činjenice i dokaze. Kritički razmišljajte o informacijama koje primate. Provjerite točnost i činjeničnost izvora u usporedbi s drugim izvorima.
  2. Birajte pažljivo. Dijelite, lajkajte ili prosljeđujte samo sadržaje iz pouzdanih izvora.
  3. Budite oprezni. Nemojte dalje djeliti, prosljeđivati ili lajkati lažne informacija za koje znate da nisu točne.
  4. Budite dobar primjer. Ispravite ili prozovite ljude na društvenim mrežama kada objave nešto što nije istina. Uputite ih da provjere informacije sa stručnim organizacijama.
  5. Provodite manje vremena na internetu. Tražite nove informacije samo u točno određeno doba dana – jednom ili dvaput dnevno, ako je potrebno. Vježbajte, slušajte glazbu ili čitajte knjigu – to pomaže u održavanju dobrog fizičkog i mentalnog zdravlja.

Više informacija o UNESCO-ovim nastojanjima u borbi protiv dezionformacija o koronavirusu potražite ovdje.

Infografika: Medijska pismenost u doba koronavirusa