Dr. sc. Iva Nenadić, asistentica na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i suradnica Europskog opservatorija za digitalne medije, piše o ciljevima i radu te organizacije te njenoj ulozi u europskom pristupu borbi protiv dezinformacija

Piše: Iva Nenadić

Internetske platforme, poput društvenih mreža, tražilica i agregatora vijesti, sve su većem broju ljudi primarni izvor informiranja. Iako same ne proizvode sadržaj, platforme omogućuju korisnicima da komuniciraju sa širokim publikama, objedinjuju ponudu različitih medija i drugih izvora te ih nude kroz algoritamski proces personalizacije. Personalizacija ovdje znači da svaki korisnik (npr. Facebooka ili YouTubea) vidi drugačiju ponudu sadržaja u skladu sa svojim prethodno izraženim preferencijama, mrežom prijatelja i računa koje prati te drugim (osobnim) podacima koje platforme prikupljaju.

Ako koristite Google, Facebok ili Twitter, trebate znati kako djeluju algoritmi

Iako su internet i njegove aplikacije prvotno viđeni kao velika prilika za demokratizaciju i veći pluralizam u javnoj komunikaciji, posljednjih godina postaje sve jasnije da smjer u kojemu se platforme razvijaju i način na koji ih različiti korisnici koriste dovodi do niza rizika za demokraciju i informirano građanstvo. Često je na internetu previše informacija koje vode do preopterećenja vijestima i informacijskog poremećaja u kojemu je teško razlikovati vjerodostojnu informaciju od . Pored toga, vodeće online platforme (npr. Facebook, Instagram, Google, YouTube) u vlasništvu su američkih korporacija, čime privatni akteri oblikuju javne informacijske sfere diljem svijeta gotovo bez ikakvog regulatornog nadzora.

Od lipnja 2020. godine djeluje Europski opservatorij za digitalne medije (EDMO), smješten na Europskom sveučilišnom institutu u Firenci i zasnovan na radu neovisne multidisciplinarne zajednice istraživača, provjeravatelja činjenica i stručnjaka za medijsku pismenost koji, u suradnji s medijskim organizacijama i online platformama, pokušavaju bolje razumjeti problem dezinformacija i ojačati otpornost društva na ovaj veliki problem. Opservatorij je popunio prazninu koja je dosad postojala u europskom pristupu rješavanju problema dezinformacija, koji traži da borba protiv lažnih informacija i manipulacija bude multidisciplinarna te da uključuje različite dionike.

Multidisciplinarni europski odgovor na dezinformacije

EDMO je, stoga, dizajniran kao platforma koja kroz pet glavnih aktivnosti okuplja relevantne organizacije i pojedince kako bi udružili resurse i postojeća znanja, razmjenjivali iskustva, alate i instrumente u provjeri činjenica i razvijanju medijske pismenosti te stvoriti sigurnu luku istraživačima za pristup podacima internetskih platformi za bolje razumijevanje i analizu aktivnosti, trendova i tehnika širenja laži i manipulacija online.

Aktivnosti EDMO-a su sljedeće:

  1. uspostavljanje sigurne online platforme koja, s jedne strane, podržava akademsku analizu dezinformacijskih kampanja i trendova, a s druge pruža javne informacije za podizanje svijesti o problemu širenja lažnih i manipulativnih informacija na interentu;
  2. uspostavljanje okvira za pristup podacima online platformi u istraživačke svrhe (podaci platformi su nužni za razumijevanje problema širenja dezinformacija i kao takvi trebaju biti dostupni regulatorima i istraživačkoj zajednici, naravno, u skladu s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka – GDPR);
  3. podrška koordinaciji neovisnih aktivnosti provjere činjenica (fact-checking projekti), uključujući mapiranje fact-checking projekata u Europi, stvaranje repozitorija tvrdnji kojima je provjeravana točnost te repozitorija materijala za razvoj medijske pismenosti;
  4. podrška koordinaciji akademskih istraživanja o fenomenu dezinformacija u Europi i stvaranje repozitorija s relevantnom recenziranom znanstvenom literaturom;
  5. pružanje podrške regulatorima u praćenju politika koje online platforme uspostavljaju radi ograničavanja širenja i utjecaja dezinformacija.

EDMO-om upravlja izvršni odbor koji čine predstavnici partnerskih organizacija, ujedno i koordinatori različitih aktivnosti, a rad izvršnog odbora nadzire savjetodavni odbor, sastavljen od stručnjak(inj)a koji inicijativi daju i strateške smjernice u skladu s najnovijim trendovima. Projekt financira Europska komisija, a glavni partneri su Europski sveučilišni institut u Firenci, dansko Sveučilište Aarhus, ATC – Tehnološki centar u Ateni i Pagella Politica – talijanski projekt provjere činjenica.

EDMO ima i europsku i nacionalnu dimenziju. Središnji EDMO i multidisciplinarna zajednica koju okuplja pružit će podršku nacionalnim kampanjama medijske pismenosti s ciljem jačanja sposobnosti građana da procjene kvalitetu i istinitost informacija na internetu. Kroz 2021. očekuje se osnivanje prvih nacionalnih i multinacionalnih podružnica EDMO-a koje će otkrivati i analizirati dezinformacijske kampanje na nacionalnoj razini; analizirati utjecaj tih kampanja na društvo i demokraciju; promicati aktivnosti medijske pismenosti; te pratiti politike online platformi i ekosustav digitalnih medija, u suradnji s nacionalnim institucijama. Lokalne EDMO podružnice će usko surađivati sa središnjim EDMO-om, ali  i međusobno, kako bi se dijelile najbolje prakse, relevantna saznanja i korisni sadržaji.

Nastavni materijali o dezinformacijama i lažnim vijestima

Temelji politike Europske komisije protiv dezinformacija postavljeni su 2018. godine. Najprije izvješćem Stručne skupine na visokoj razini za lažne vijesti i dezinformiranje, zatim Komunikacijom i Akcijskim planom same Komisije. Prvi konkretan korak u pokušaju odgovora na složeni problem širenja manipulacija na internetu bio je kroz uspostavljanje Kodeksa Europske unije o suzbijanju dezinformacija – svojevrsnog samoregulatornog instrumenta kojim su se platforme obvezale da će različitim mjerama ograničiti širenje laži i manipulacija na svojim uslugama.

Kodeks su dosad potpisali Facebook (uključujući Instagram), Google (uključujući YouTube), Twitter, Mozilla, Microsoft i Tik Tok te oglašivači i oglašivačka industrija. Obvezali su se da će: (1) nadzirati i prekinuti monetizaciju računa koji se lažno predstavljaju i šire dezinformacije; (2) povećati transparentnost političkog oglašavanja označavanjem sponzora i utrošenih sredstava; (3) označavati automatizirane račune (botove); (4) osigurati veću vidljivost vjerodostojnim sadržajima; (5) omogućiti istraživačkoj zajednici pristup podacima kako bi mogla analizirati problem širenja dezinformacija online.

Međutim, prve godine implementacije Kodeksa pokazale su niz manjkavosti ovakvog pristupa kojim se privatnim akterima povjerava važan zadatak povećanja transparentnosti i vjerodostojnosti informacijskog okruženja. Prije svega, platforme nisu dovoljno transparentne prema istraživačkoj zajednici i regulatorima, budući da nisu osigurale funkcionalni pristup podacima koji bi omogućio neovisan nadzor nad primjenom i učinkom njihovih aktivnosti.

Izvještaj o učinkovitosti platformi u borbi protiv dezinformacija

EDMO je nastao kao odgovor na manjkavosti ovakvog pristupa koji se oslanja isključivo na dobru volju platformi. U srži europskog pristupa rješavanju problema dezinformacija jest suradnja različitih aktera kroz nacionalnu i europsku razinu, kao i multidisciplinarnost odgovora.

Upravo to EDMO nudi promičući znanstveno znanje o motivima, uzorcima i tehnologijama širenja dezinformacija; osiguravajući pristup podacima online platformi; unaprjeđujući usluge provjere činjenica; te podržavajući regulatorne aktivnosti i programe medijske pismenosti. Akcijski plan za europsku demokraciju (EDAP), objavljen 3. prosinca 2020. godine, trebao bi još više osnažiti aktivnosti EDMO-a, pogotovo u pogledu pristupa podacima online platformi.

Okvir za regulaciju internetskih platformi u Europskoj uniji

Foto: Free-Photos from Pixabay