Od početka pandemije važna tema u medijima, znanstvenoj zajednici, a posljedično i na internetskim platformama, je učinkovito cjepivo protiv virusa SARS-COV-2. Ne čudi stoga da se društvenim mrežama širi niz narativa vezanih uz cijepljenje i cjepivo koji nisu uvijek točni, a ni bezazleni
Piše: Marija Lalić
Pola godine nakon proglašenja pandemije počele su stizati prve vijesti o razvoju učinkovitog cjepiva, prvo iz Rusije, a onda i iz američke multinacionalne kompanije Pfizer, dok u Kini već neko vrijeme traje procjepljivanje građana eksperimentalnim cjepivom.
Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije trenutno se 48 cjepiva nalazi u završnoj fazi testiranja, a neka od njih, kao Pfizerovo i Modernino, koriste novu tehnologiju, tzv. mRNA.
U cijelom procesu razvoja cjepiva, informacije koje su dolazile u medije iz laboratorija, kao i od strane samih znanstvenika, izazvale su “kakofoniju”, što je samo ojačalo antivaksersku klimu, koja je i bez pandemije bila u porastu.
Prema izvještaju neprofitne organizacije Centre for Countering Digital Hate (CCDH) broj pratitelja stranica i profila protivnika cijepljenja na engleskom jeziku je narastao za gotovo 8 milijuna od početka pandemije, a zajedno s njim i broj osoba koje su skeptične prema cjepivu. Rezultati njihove ankete provedene u Velikoj Britaniji pokazali su da osobe koje se informiraju putem društvenih mreža više oklijevaju kada je odluka o cijepljenju u pitanju, a to potvrđuju i druga istraživanja.
Rezultati ankete američkog Pew Research Centra upućuju na značajan pad broja građana koji su spremni cijepiti se protiv COVID-a 19. U ožujku je 72 % anketiranih bilo spremno primiti cjepivo, do je u rujnu to svega 51 %, a glavni razlog skepse je strah da će cjepivo biti pušteno u uporabu prije nego što se u potpunosti utvrdi njegova sigurnost i učinkovitost. Anketa RTL Televizije i agencije Valicon, pokazala je da među građanima Hrvatske vlada još veće nepovjerenje prema cjepivu – sigurno će se cijepiti svega 13 % građana, dok će to vjerojatno učiniti njih 30 %. Kao glavni razlog odbijanja cjepiva, anketirani ističu nepovjerenje u cjepivo i strah od nuspojava.
Istraživanje nezavisne organizacije za provjeravanje činjenica First Draft o narativima, netočnim informacijama i “nedostatnim podacima” o cjepivu protiv Covida-19 na društvenim mrežama, otkriva koje teme dominiraju društvenim mrežama na engleskom, francuskom i španjolskom jeziku.
First Draft je u svrhu ove studije prikupio objave na društvenim mrežama (Twitter, Instagram, Facebook) objavljene između 15. lipnja i 15. rujna 2020., koje uključuju riječi “cijepljenje” i “cjepivo” na engleskom, španjolskom i francuskom jeziku (profili iz 41 zemlje) te je analizirao 1200 postova koji su izazvali najveći angažman i najviše reakcija korisnika (13.136.911 interakcija na 1200 objava).
Rasprave o sigurnosti cjepiva oduvijek su prisutne na internetu, a sad ih po učestalosti sustižu narativi vezani uz nepovjerenje prema institucijama i pojedincima koji stoje iza cjepiva. Dominantan narativ na društvenim mrežama je onaj vezan uz političke i ekonomske motive vladajućih struktura i farmaceutske industrije (29,4 %), a slijedi ga pitanje sigurnosti, učinkovitosti i nužnosti cjepiva (28 %), poput narativa o štetnosti i nepotrebnosti cjepiva, ili onih koji na cjepivo gledaju kao na rješenje svih problema.
Na trećem mjestu po pojavnosti su rasprave o razvoju cjepiva i dostupnosti (24 %), a četvrto mjesto zauzimaju teorije zavjere na koje otpada nešto manje od 10% analiziranih komentara.
Objave koje sadrže teorije zavjere generirale su najveću aktivnost korisnika na Instagramu i Facebooku (84%), a najviše ovih objava bilo je na francuskom jeziku – više nego na engleskom i španjolskom zajedno. Istraživanje je pokazalo da objave koje sadrže teorije zavjere nisu vezane samo uz “rubne skupine” društva. Takve objave u Francuskoj dolazile su od strane grupa povezanih sa “žutim prslucima”, libertarijancima, New Age grupama, različitim anti-vladinim grupama, pa i od strane nekih konvencionalnijih skupina građana.
Najčešće spominjani pojmovi u tim objavama su “mikročipiranje” i “država u državi”, a Bill Gates u toj raspravi ima važnu ulogu te se spominje u čak 6 % analiziranih postova. Dok je na proljeće on bio glavni akter brojnih teorija zavjere (mikročipiranje, kontrola, depopularizacija), sada se propituju njegovi ekonomski interesi i kredibilitet.
Kao veliki problem koji utječe na širenje dezinformacija o cjepivu, izvješće First Drafta ističe tzv. “data deficits” ili nedostatak podataka – situaciju u kojoj je potražanja za informacijama o određenoj temi visoka, ali postoji mali broj pouzdanih informacija – pa se taj “prazan prostor”, poput nedostatka podataka o nuspojavama cjepiva ili novoj tehnologiji mRNA, puni neprovjerenim i netočnim vijestima.
Pandemija koronoavirusa ukazala je u kolikoj mjeri neprovjerene i netočne informacije kruže internetom, kao i da takav sadržaj može imati po život opasne posljedice. Dok znanstvenici rade punom parom da proizvedu sigurno i učinkovito cjepivo, dezinformacije na društvenim mrežama kod mnogih građana bude skepsu prema cijepljenju.
Facebook i YouTube najavili su odlučne korake prema objavama koje sadrže dezinformacije o cijepljenju, ali učinkovitosti ovih mjera je upitna.
Preporuke First Drafta ističu nužnost promjene pristupa u borbi protiv širenja štetnih narativa. Oslanjanje na provjeravatelje činjenica i moderiranje sadržaja od strane platformi nije dovoljno, a može biti kontraproduktivno – potaknuti širenje narativa o tome kako društvene mreže žele “zataškati globalnu prijevaru”, kao i nagnati korisnike da se presele na komunikacijske kanale koje je teže kontrolirati.
Također, važno je prilagoditi pristup kulturi unutar koje se djeluje te prepoznati ljudske strahove i nesigurnosti i pokušati ih premostiti povezivanjem zdravstvenih stručnjaka i onih koji propituju sigurnost i učinkovitost cjepiva, kao i obnavljanjem povjerenja građana u institucije i znanstvenu zajednicu.
Foto: Daniel Schludi on Unsplash
