Od početka pandemije važna tema u medijima, znanstvenoj zajednici, a posljedično i na internetskim platformama, je učinkovito cjepivo protiv virusa SARS-COV-2. Ne čudi stoga da se društvenim mrežama širi niz narativa vezanih uz i cjepivo koji nisu uvijek točni, a ni bezazleni

Piše: Marija Lalić

Pola godine nakon proglašenja pandemije počele su stizati prve vijesti o razvoju učinkovitog cjepiva, prvo iz Rusije,  a onda i iz američke multinacionalne kompanije Pfizer, dok u Kini već neko vrijeme traje procjepljivanje građana eksperimentalnim cjepivom.

Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije trenutno se 48 cjepiva nalazi u završnoj fazi testiranja, a neka od njih, kao Pfizerovo i Modernino, koriste novu tehnologiju, tzv. mRNA.

U cijelom procesu razvoja cjepiva, informacije koje su dolazile u medije iz laboratorija, kao i od strane samih znanstvenika, izazvale su “kakofoniju”, što je samo ojačalo antivaksersku klimu, koja je i bez pandemije bila u porastu.

Prema izvještaju neprofitne organizacije Centre for Countering Digital Hate (CCDH) broj pratitelja stranica i profila protivnika cijepljenja na engleskom jeziku je narastao za gotovo 8 milijuna od početka pandemije, a zajedno s njim i broj osoba koje su skeptične prema cjepivu. Rezultati njihove ankete provedene u Velikoj Britaniji pokazali su da osobe koje se informiraju putem društvenih mreža više oklijevaju kada je odluka o cijepljenju u pitanju, a to potvrđuju i druga istraživanja.

U kojoj mjeri nasjedamo na dezinformacije o koronavirusu?

Rezultati ankete američkog Pew Research Centra upućuju na značajan pad broja građana koji su spremni cijepiti se protiv COVID-a 19. U ožujku je 72 % anketiranih bilo spremno primiti cjepivo, do je u rujnu  to svega 51 %, a glavni razlog skepse je strah da će cjepivo biti pušteno u uporabu prije nego što se u potpunosti utvrdi njegova sigurnost i učinkovitost. Anketa RTL Televizije i agencije Valicon, pokazala je da među građanima Hrvatske vlada još veće nepovjerenje prema cjepivu – sigurno će se cijepiti svega 13 % građana, dok će to vjerojatno učiniti njih 30 %. Kao glavni razlog odbijanja cjepiva, anketirani ističu nepovjerenje u cjepivo i strah od nuspojava.

Istraživanje nezavisne organizacije za provjeravanje činjenica First Draft o narativima, netočnim informacijama i “nedostatnim podacima” o cjepivu protiv Covida-19 na društvenim mrežama, otkriva koje teme dominiraju društvenim mrežama na engleskom, francuskom i španjolskom jeziku.

First Draft je u svrhu ove studije prikupio objave na društvenim mrežama (Twitter, Instagram, Facebook) objavljene između 15. lipnja i 15. rujna 2020., koje uključuju riječi “cijepljenje” i “cjepivo” na engleskom, španjolskom i francuskom jeziku (profili iz 41 zemlje) te je analizirao 1200 postova koji su izazvali najveći angažman i najviše reakcija korisnika (13.136.911 interakcija na 1200 objava).

Rasprave o sigurnosti cjepiva oduvijek su prisutne na internetu, a sad ih po učestalosti sustižu narativi vezani uz nepovjerenje prema institucijama i pojedincima koji stoje iza cjepiva.  Dominantan narativ na društvenim mrežama  je onaj vezan uz političke i ekonomske motive vladajućih struktura i farmaceutske industrije (29,4 %), a slijedi ga pitanje sigurnosti, učinkovitosti i nužnosti cjepiva (28 %), poput narativa o štetnosti i nepotrebnosti cjepiva, ili onih koji na cjepivo gledaju kao na rješenje svih problema.

Na trećem mjestu po pojavnosti su rasprave o razvoju cjepiva i dostupnosti (24 %), a četvrto mjesto zauzimaju  na koje otpada nešto manje od 10% analiziranih komentara.

Edukativne infografike o teorijama zavjere

Objave koje sadrže teorije zavjere generirale su najveću aktivnost korisnika na Instagramu i Facebooku (84%), a najviše ovih objava bilo je na francuskom jeziku – više nego na engleskom i španjolskom zajedno.  Istraživanje je pokazalo da objave koje sadrže teorije zavjere nisu vezane samo uz “rubne skupine” društva. Takve objave u Francuskoj dolazile su od strane grupa povezanih sa “žutim prslucima”, libertarijancima, New Age grupama, različitim anti-vladinim grupama, pa i od strane nekih konvencionalnijih skupina građana.

Najčešće spominjani pojmovi u tim objavama su “mikročipiranje” i “država u državi”, a Bill Gates u toj raspravi ima važnu ulogu te se spominje u čak 6 % analiziranih postova. Dok je na proljeće on bio glavni akter brojnih teorija zavjere (mikročipiranje, kontrola, depopularizacija), sada se propituju njegovi ekonomski interesi i kredibilitet.

Zašto su teorije zavjere o koronavirusu tako zavodljive?

Kao veliki problem koji utječe na  širenje dezinformacija o cjepivu, izvješće First Drafta ističe tzv. “data deficits” ili nedostatak podataka – situaciju u kojoj je potražanja za informacijama o određenoj temi visoka, ali postoji mali broj pouzdanih informacija – pa se taj “prazan prostor”, poput nedostatka podataka o nuspojavama cjepiva ili novoj tehnologiji mRNA, puni neprovjerenim i netočnim vijestima.

Pandemija koronoavirusa ukazala je u kolikoj mjeri neprovjerene i netočne informacije kruže internetom, kao i da takav sadržaj može imati po život opasne posljedice. Dok znanstvenici rade punom parom da proizvedu sigurno i učinkovito cjepivo, dezinformacije na društvenim mrežama kod mnogih građana bude skepsu prema cijepljenju.

Facebook i YouTube najavili su odlučne korake prema objavama koje sadrže o cijepljenju,  ali učinkovitosti ovih mjera je upitna.

Preporuke First Drafta ističu nužnost promjene pristupa u borbi protiv širenja štetnih narativa. Oslanjanje na provjeravatelje činjenica i moderiranje sadržaja od strane platformi nije dovoljno, a može biti kontraproduktivno – potaknuti širenje narativa o tome kako društvene mreže žele “zataškati globalnu prijevaru”, kao i nagnati korisnike da se presele na komunikacijske kanale koje je teže kontrolirati.

Kako je pandemija koronavirusa promijenila društvene mreže?

Također, važno je prilagoditi pristup kulturi unutar koje se djeluje te prepoznati ljudske strahove i nesigurnosti i pokušati ih premostiti povezivanjem zdravstvenih stručnjaka i onih koji propituju sigurnost i učinkovitost cjepiva, kao i  obnavljanjem povjerenja građana u institucije i znanstvenu zajednicu.

Foto: Daniel Schludi on Unsplash