Nije isto kada ljudi nepromišljeno dijele pogrešne informacije i kada ih netko kreira i dijeli ciljano. Međutim, i nepromišljeno dijeljenje dezinformacija pridonosi njihovu širenju i potencijalnom (negativnom) utjecaju, odnosno pridonosi štetnom djelovanju koje je kreator dezinformacije želio postići

Izvor: Iva Nenadić i Milica Vučković, Dezinformacije – edukativna brošura i vježbe za razumijevanje problema dezinformacija

Kada ljudi nesvjesno dijele dezinformacije (vjerujući da su točne), smatra se da to rade iz istih motiva iz kojih dijele vijesti: radi društvenog odobravanja i prihvaćanja (Lee i Ma 2012; Bright 2016), jer sadržaj potiče emocije (Duffy i dr. 2020), zbog političkih i ideoloških vjerovanja (Marwick 2018) te radi želje da informiraju prijatelje i pratitelje (Duffy i dr. 2020) ne znajući da ih, zapravo, dezinformiraju.

Kako i sami sudjelujemo u širenju lažnih vijesti

Kada ljudi svjesno dijele dezinformacije (dakle, svjesni su u određenoj mjeri da informacija nije potpuna ili da izvor nije vjerodostojan, kao i da aktivno sudjeluju u dezinformacijskoj kampanji), oni to uglavnom rade iz ovih pet motiva (Wardle i Derakhshan 2017):

  • financijskog: vođenje internetskih stranica koje objavljuju dezinformacije može biti veoma unosan posao. To su još 2016. pokazali tinejdžeri iz Makedonije koji su kreirali više od stotinu internetskih stranica na kojima su objavljivali dezinformacije i lažne vijesti u prilog Donaldu Trumpu (Silverman i Alexander 2016). Iako sami uopće nisu bili Trumpovi podržavatelji, shvatili su da izmišljeni senzacionalistički sadržaji namijenjeni Trumpovim biračima i konzervativnim Amerikancima u tom trenutku ostvaruju golem angažman na Facebooku i dovode čitatelje na njihove stranice. Što je više čitatelja, to je vrjedniji prostor za Googleove oglase na njihovim stranicama. Njihova zarada značajno je premašivala prosječnu plaću u Makedoniji.
  • političkog: dezinformacije se mogu kreirati i dijeliti s ciljem diskreditiranja političkog (protu)kandidata na izborima ili sličnog drugog pokušaja utjecaja na (političko) javno mnijenje
  • društvenog: s ciljem povezivanja s određenom grupom na mreži ili izvan nje. Primjerice, pobornici teorija zavjera, protivnici cijepljenja, ekstremne političke opcije i slično.
  • psihološkog: traženje prestiža ili potvrđivanje vlastitih stajališta
  • iz šale i radi zabave: ljudi ponekad testiraju potencijal društvenih mreža iz zabave. Na primjer, postoji skupina ljudi koji pokušavaju “podvaliti” lažne informacije medijima. Jedan je od njih Tommas De Benedetti koji se “proslavio” kreiranjem lažnih računa na Twitteru i lažnim objavama smrti poznatih osoba (papa Benedikt XVI., Fidel Castro, Pedro Almodóvar), koje su mediji preuzimali i objavljivali bez provjere (Kington 2012).

Preuzmite edukativnu brošuru ‘Dezinformacije’

Vježbe, igre i kvizovi za učenje o dezinformacijama

Foto: Jonas Leupe on Unsplash