Edukacija o medijskoj pismenosti, čiji je dio i prepoznavanje lažnih vijesti, iznimno je važna u današnje vrijeme, smatra urednica emisije Provjereno Ivana Paradžiković. S njom smo razgovarali nakon što su se društvenim mrežama proširile objave podrške s tvrdnjom da joj prijeti zatvor, a ona ih je nazvala lažnim vijestima

Piše: Marina Knežević Barišić

Jeste li u posljednjih desetak dana na društvenim mrežama primjetili objave podrške Ivani Paradžiković, urednici emisije Provjereno s Nove TV? Možda ste ih i sami lajkali ili podijelili želeći na taj način pružiti podršku novinarima. Jeste li provjerili izvor i točnost informacije? Čini se da većina ljudi nije, jer postovi podrške imaju stotine shareova i lajkova, a riječ je o lažnoj vijesti, odnosno dezinformaciji koja se brzo proširila društvenim mrežama. Tim smo povodom razgovarali s Ivanom Paradžiković koja je situaciju odlučila iskoristiti za pokušaj osvještavanja građana o problemu lažnih vijesti.

Kako i sami sudjelujemo u širenju lažnih vijesti

“Sve je krenulo nakon naše priče o navodnom slučaju silovanja u AK Siget. Nakon što je osumnjičeni Damir Škaro završio u pritvoru, njegov je odvjetnik podignuo kaznene prijave protiv žrtve te kolege Ivana Čorkala i mene. Nju je tužio zbog odavanja tajne, a nas dvoje zbog poticanja na odavanje tajne. Tom prigodom sam ja u emisiji, komentirajući taj slučaj, izjavila kako ćemo rado ići u zatvor ako se tamo ide zato što pošteno, odgovorno i savjesno obavljaš svoj posao“, kazala nam je urednica emisije Provjereno.

Nekoliko tjedana kasnije netko je objavio njezinu staru fotografiju uz djelomično izmijenjen citat i priča se počela dijeliti na društvenim mrežama. Postoji čak i grupa podrške Ivani Paradžiković na Facebooku iz koje se objave dijele dalje.

“Sve se potpuno otelo kontroli. Mnogi dragi ljudi su se uznemirili i morala sam tješiti i umirivati one koji su me zvali zabrinuti jer su pročitali da idem u zatvor”, kaže Ivana Paradžiković, koja je i na svom Instagram profilu objavila da je riječ o lažnoj vijesti i pozvala građane da provjeravaju informacije i ne vjeruju svemu što pročitaju na društvenim mrežama.

Edukacija o medijskoj pismenosti, čiji je dio i prepoznavanje lažnih vijesti, iznimno je važna u današnje vrijeme, kaže Ivana Paradžiković i dodaje: “Tako i sama odgajam dijete. Kada mi prenese neku informaciju, tražim ga da promisli o tome što je čuo ili pročitao. O tome tko je to rekao, zašto bi taj netko to mogao reći, je li se potrudio sam istražiti što je sve o toj temi objavljeno. Učim ga da se kritički postavlja prema svemu što pročita.  Nažalost, djeca ne čitaju, a ni odrasli ne čitaju. Skeniranje društvenih mreža, skrolanje monitorom razlikuje se od dubinskog čitanja za koje je doista potrebna koncentracija. Većina samo letimično leti preko naslova, jer toliko je toga za procesuirati, naš mozak to ne može sve obraditi i zato čitamo samo naslove. Spoznala sam to čitajući komentare na moj status kako je riječ o fake newsu. Naime, ljudi su mi ispod i dalje pisali statuse podrške kao da idem u zatvor, iako sam upravo objasnila da ne idem.”

Što kad se dijete uznemiri zbog lažne vijesti ili se oduševi oglasom

su učinkovite zato što su uvjerljive, privlače pažnju i koriste stereotipe i predrasude koje su raširene u društvu te zlorabe emocije čitatelja kako bi ih potaknule na željenu akciju. Kada se dezinformacija jednom proširi i nanese štetu, teško ju je ispraviti jer je već stigla do velikog broja ljudi, u što se uvjerila i urednica emisije Provjereno, koja kaže da se s pokušajima širenja dezinformacija susreću i kao redakcija.

“Smatram to veoma opasnim. U pitanju su ljudski životi. Ljudi bezrezervno vjeruju svemu što pročitaju na društvenim mrežama. Često se stvara histerija, atmosfera huškanja, neugodna i nezdrava atmosfera. Pomalo je frustrirajuća spoznaja koliko ljudi sudjeluje u nečemu, a da ne znaju pozadinu, stavlja se u ulogu suca na temelju jednog statusa i koliko mnogi uopće ne razmišljaju o onome što čitaju i dijele. Mi u redakciji smo toga itekako svjesni i zato pristupamo jako oprezno, provjeravamo priču iz što više izvora”, krekla nam je Ivana Paradžiković.

Ovaj primjer, kao i brojni drugi, ukazuju na važnost medijske pismenosti i kritičkog propitivanja brojnih informacijama kojima smo svakodnevno izloženi. O tome kako prepoznati lažne vijesti možete se informirati i u brojnim člancima na našem portalu, okupljenima u rubrici Problem dezinformacija.

Istina ili laž? 4 pitanja za brzu provjeru vjerodostojnosti vijesti na internetu