o koronavirusu mogu se podijeliti u pet kategorija – strah za zdravlje, teorije zavjere, strah od karantene, lažni lijekovi i tretmani liječenja, politička i društvena polarizacija – a kao važan kanal za širenje dezinformacija prepoznat je

Piše: Marija Lalić

Prije nego je proglasila pandemiju koronavirusa, Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je na ‘infodemiju’. Građani su zadnjih mjeseci svakodnevno bombardirani velikom količinom informacija o koronavirusu, pa ne čudi ni poplava netočnih i lažnih vijesti.

Media Cloude, open source platforma za proučavanje medijskih ekosustava, koja uz pomoć svojih alata prati milijune tekstova objavljenih na internetu svaki dan, napravila je analizu izvještavanja o COVIDU-19 prateći objave na internestkim portalima diljem SAD-a i zapadne Europe u razdoblju od 1. siječnja do 18. ožujka. Analiza je pokazala kako je izvještavanje o virusu pratilo njegovo širenje među populacijom, a veliki skok u izvještavanju je zabilježen 24. veljače kada je postalo jasno da se virus nekontrolirano širi Italijom. Rezultati otkrivaju da je do 18. ožujka čak 70 posto svih vijesti objavljenih u Italiji, Španjolskoj i Velikoj Britaniji spominjalo .

Preporuke za izvještavanje o koronavirusu i suzbijanje dezinformacija

Reutersov institut za novinarstvo ovu jedinstvenu situaciju također je iskoristio za brojna istraživanja.

Istraživanje usmjereno na utvrđivanje razine povjerenja građana prema određenim izvorima informiranja provedeno je u šest zemalja (SAD, Velika Britanija, Španjolska, Argentina, Njemačka i Južna Koreja) pomoću online ankete. Osim povećanog interesa za informacijama, koje građani najčešće traže preko interneta, prvenstveno putem Googleove tražilice, a potom i Facebooka, ovo istraživanje je zabilježilo da najvišu razinu povjerenja u svih šest zemalja uživaju znanstvenici i zdravstveni stručnjaci, a potom međunarodne i nacionalne javnozdravstvene institucije.

Video lekcija: Provjera sadržaja na internetu

Kada je potraga i pristup informacijama putem interneta u pitanju, anketirani u svim zemljama najviše vjeruju internetskim tražilicama, dok društvene mreže i za razmjenu poruka imaju najnižu razinu povjerenja  građana. Rezultati su također pokazali da se upravo putem tih medija, građani najčešće susreću s dezinformacijama.

To je potvrdilo i drugo Reutersovo istraživanje usmjereno na dezinformacije o COVIDU-19 , u sklopu kojega je analizirano 225 vijesti objavljenih tijekom veljače i ožujka, a koje su ocjenjene kao lažne ili zavaravajuće od strane provjeravatelja činjenica.

Većina ovih dezinformacija pojavila se na društvenim mrežama (88%).  Najveći dio dezinformacija u njihovom uzorku činile su različite manipulacije inače točnim informacijama (59%), dok je 38% dezinformacija bilo u potpunosti izmišljeno. Zanimljivo je da su dezinformacije plasirane od strane političara i poznatih osoba činili samo 20% njihovog uzorka, ali je na njih otpalo 69% aktivnosti na društvenim mrežama, dok je puno veći broj dezinformacija bio plasiran od običnih ljudi, ali je njihov doseg bio znatno slabiji. Ipak, ova analiza nije mogla obuhvatiti privatne grupe i aplikacije za razmjenu poruka, koje postaju glavni kanali za širenje ovakvih dezinformacija.

Što je točno, a što ne? Pregled najraširenijih dezinformacija o COVID-u 19

EU DisinfoLab, nevladina organizacija koja se bavi razotkrivanjem netočnih informacija  i dezinformacijskih kampanja koje štete integritetu EU-a, kroz svoj rad je detektirala promjene u ekosustavu dezinformacija, koje su znatno porasle u broju i u najvećoj mjeri su se usmjerile prema koronavirusu. Na temelju analize dezinformacija iz Francuske, Italije i Španjolske, koje su prethodno pregledali provjeravatelji činjenica, iste su razvrstali u pet kategorija – strah za zdravlje, teorije zavjere, strah od karantene, lažni lijekovi i tretmani liječenja, politička i društvena polarizacija – a kao važan kanal za akceleraciju širenja dezinformacija prepoznaju WhatsApp.

Dezinformacije o koronavirusu širile su se na različite načine, a veliki dio njih bio je popraćen vizualima, poput lažnih fotografija ili screenshotova navodnih poruka ili dokumenata koji dolaze iz provjerenih izvora (novinske agencije, javne institucije), kao i zvučnim zapisima navodnih upozorenja i savjeta stručnjaka i medicinskog osoblja. Ovakve dezinformacije u velikoj mjeri su se širile putem WhatsAppa.

Vlasnik WhatsAppa, Facebook, uložio je milijune dolara u sprječavanje širenja dezinformacija na glavnoj platformi, ali iste su se preselile na WhatsApp, jer nije reguliran i omogućava slanje osobnih poruka velikom broju ljudi. Pri tome zatvorenost grupa znatno otežava otkrivanje dezinformacija koje kruže među korisnicima.

Društvene mreže i platforme u borbi protiv dezinformacija o koronavirusu

Na ovaj trend upozoravaju provjeravatelji činjenica  diljem svijeta. Njemački Correctiv ističe WhatsApp kao glavni izvor dezinformacija o koronavirusu. U pokušaju da doskoče tom problemu razvili su vlastiti online obrazac putem kojega im građani mogu prijaviti informacije za koje sumnjaju da su netočne. U Španjolskoj, gdje je Whatsapp jako popularna aplikacija, Maldita.es dnevno od građana prima do dvije tisuće potencijalnih dezinformacija koje su dobili putem WhatsApp, dok su prije pandemije primali 250 takvih prijava dnevno.

Ovi podaci  svojevrstan su smjerokaz zakonodavcima, medijima i vlasnicima društvenih mreža i aplikacija za razmjenu poruka u kojem smjeru bi trebale ići njihove mjere za suzbijanje širenje dezinformacija, ali i upozorenje svim korisnicima WhatsAppa da prije nego podjele dojavu koja im je upravo stigla, dobro razmisle što zapravo prosljeđuju.

Kako i sami sudjelujemo u širenju lažnih vijesti

Foto: HeikoAL from Pixabay