Usvajanje Akta o digitalnim uslugama (DSA) od strane Europskog parlamenta predstavlja kraj ere u kojoj su velike platforme bile izuzete od odgovornosti i razvijale poslovne modele u zapravo nereguliranom području. DSA ima za cilj ograničiti širenje nezakonitog sadržaja i učiniti online okruženje sigurnim za sve

Piše: Marija Lalić

Nakon trialoga, neformalnog dijela rasprave o zakonskom prijedlogu između predstavnika zakonodavnih tijela Europske unije (Vijeća i Parlamenta) pod vodstvom EU Komisije, koji je trajao više mjeseci i tijekom kojega su EU dužnosnici bili pod stalnim pritiskom lobista velikih tehnoloških kompanija, usuglašenu verziju dvaju zakonskih prijedloga Europski parlament je prihvatio s nadmoćnom većinom.

Riječ je o Aktu o digitalnim uslugama (DSA) čime su stvoreni su novi kriteriji za nadzor nad internetskim sadržajem i Aktu o digitalnom tržištu (DMA) koji donosi nove uvjete poslovanja na digitalnom tržištu.

Okvir za regulaciju internetskih platformi u Europskoj uniji

Aktom o digitalnom tržištu  definiraju se obveze velikih internetskih platformi s ciljem stvaranja poštene poslovne okoline s više usluga i izbora za potrošače.

Tehnološki divovi, poput Alphabeta (Google), Mete (Facebook), Applea i Microsofta imaju ulogu tzv. gatekeepera, odnosno nadzornika tržišta, te mogu ograničiti pristup manjim “igračima” i ograničiti konkurenciju. Kako bi se spriječile nepoštene poslovne prakse, platforme označene kao “gatekeeperi” morat će učiniti svoje usluge međuoperativnima s uslugama trećih strana, pa bi tako u skoroj budućnosti trebalo biti moguće izmjenjivati poruke i podatke među različitim aplikacijama za razmjenu poruka. Također, više neće moći sami na vlastitim platformama rangirati svoje usluge kao najbolje, onemogućavati korisnicima da deinstaliraju unaprijed instaliran software ili aplikaciju te obrađivati podatke korisnika u svrhu ciljanog oglašavanja, osim uz izričiti pristanak korisnika.

Dogovorene strože mjere i obveze platformi u suzbijanju dezinformacija

Izmjene načina na koji velike platforme posluju dolaze u paketu s nizom odredbi kojima se traži veća transparentnost i odgovornost platformi za objavljene sadržaje, a koje donosi Akt o digitalnim uslugama.

Kroz ovaj akt nameće se veća transparentnost u moderiranju sadržaja, ali i postavljaju pravila kojima će se stati na kraj netransparentnim i zavaravajućim praksama na internetu. Korisnici usluga bi kroz njegove odredbe trebali dobiti stvarnu kontrolu i uvid u sadržaj koji konzumiraju, kao i zaštitu od najinvazivnijih i najštetnijih praksi na internetu.

Među najvažnijim novim mjerama su:

  • Pravno obvezujuća transparentnost i algoritamska odgovornost što među ostalim uključuje i obvezu izvještavanja o načinima moderiranja i uklanjanju sadržaja, kao i jasne informacije o načinu rada algoritma preporuke;
  • Suzbijanje širenja nezakonitog sadržaja na internetu definiranjem jedinstvenih kriterija kojima se utvrđuje kada i kako se platforme mogu smatrati odgovorne za širenje nezakonitog sadržaja i kako bi trebale postupati;
  • Zabrana zavaravajućih praksi i određenih tipova ciljanog oglašavanja, kao što je oglašavanje usmjereno na maloljetnike te ciljani oglasi koji se koriste osjetljivim podacima (vjera, politička uvjerenja, seksualna orijentacija). “Dark patterns“, zavaravajuće prakse kojima je cilj manipulirati odabirom korisnika, također su zabranjene;
  • Strože praćenje porijekla proizvoda i provjera trgovaca na online tržištima kako bi se osigurala sigurnost proizvoda i usluga.

Pružatelji online usluga koji imaju 45 milijuna ili više korisnika mjesečno, što čini 10% trenutne populacije EU, morat će se uskladiti sa strožim odredbama. To uključuje sprječavanje “sistemskih rizika” koji proizlaze iz njihovog dizajna i načina uporabe, poput širenja ilegalnih sadržaja, ograničavanja temeljnih ljudskih prava, negativnog utjecaj na demokratske procese, kao i negativnog utjecaja na javno zdravlje i zaštitu maloljetnika. Također, morat će omogućiti korisnicima da odbiju preporuke temeljene na profiliranju te će morati regulatorima i znanstvenicima olakšati pristup bazama podataka i algoritmima preporuke.

Video lekcija: Algoritmi koji prate naše digitalne tragove

Ovaj Akt stupa na snagu najkasnije 1. siječnja 2024., a za velike platforme razdoblje prilagodbe je znatno kraće, svega četiri mjeseca od usvajanja.

Tijekom završene faze formuliranja odredbi tzv. trialoga EU dužnosnici su bili izloženi velikom pritisku korporativnih lobista.  Glavne točke prijepora bile su ograničavanje/zabrana ciljanog oglašavanja, potom nadzor nad algoritmima preporuke te obveza međuoperativnosti i uključivanje manjih igrača na tržište.

I dok je proces trialoga bio zatvoren za javnost pod izlikom da bi “veća transparentnost postupka suzila prostor za otvorenu raspravu, usporila proces pregovora i povećala pritisak lobista”, velike tehnološke kompanije bile su dobro upućene u svaki segment ovih pregovora te su to iskoristile za daljnje pritiske i pokušaj promjene krajnjeg ishoda, vješto koristeći razmimoilaženje među pregovaračima.

Unatoč naporima lobista, mnoge za njih neprihvatljive odredbe, ušle su u završni tekst DSA-a i DMA-a koji je kao takav izglasan u Europskom parlamentu i koji uključuje neke od najopsežnijih obveza transparentnosti i odgovornosti platformi dosad.

Nakon izglasavanja ova dva zakonska akta, najviše je nedoumica oko mogućnost provedbe njihovih odredbi. S obzirom na financijsku moć velikih platformi i neslaganje s nekim od najvažnijih odredi ovih zakona, u Komisiji su svjesni da provedba neće biti laka te da je zapošljavanje i angažiranje velikog broja stručnjaka nužnost kako bi ovi zakoni zaživjeli.

U tu svrhu EU komisija je osnovala radnu skupina kojoj bi se trebalo pridružiti 80 službenika te raspisala tender vrijedan 12 milijuna eura za angažiranje stručnjaka koji će pomoći u nadzoru rada platformi kroz slijedeće četiri godine, a najavljeno je i osnivanje Europskog instituta za algoritamsku transparentnost.

Osim pitanja provedbe zakona, tu je i strah da bi neke od ovih odredbi zbog svoje nepreciznosti mogle ograničiti i slobodu izražavanja na internetu. Kako upozoravaju stručnjaci, velike internetske platforme podvrgnute su nizu nedovoljno definiranih obveza koje se provode bez dovoljnih zaštitnih mjera, što bi moglo dovesti do prekomjernog uklanjanja legalnog sadržaja kao bi se zaštitile od odgovornosti. Uvođenje “mehanizma za odgovore u kriznim situacijama“, koji Komisiji daje mogućnost utjecaja na moderiranje sadržaja velikih platformi nakon proglašenja izvanrednog stanja, posebno zabrinjava jer DSA ne sadrži mehanizme koje bi mogli spriječiti potencijalne političke utjecaje.

Transparentnost i sprječavanje širenja ilegalnog sadržaja preduvjeti su za siguran , no zakonsko nametanje određenih modela moderiranja može ograničiti slobodu izražavanja, stoga je važno razviti snažene mehanizme provedbe koji uzimaju u obzir zaštitu temeljenih prava.

Je li učinkovita borba protiv dezinformacija u interesu društvenih mreža?

Foto: Leon Seibert, Unsplash