Odmah nakon što je preuzeo i počeo popuštati pravila algoritama o ograničavanju sadržaja koji do tada nisu bili poželjni, na stranicama te društvene mreže počele su se pojavljivati antisemitske poruke

Piše: Velibor Mandić

Hoće li na Twitteru biti sve više ružnih riječi, uvreda, govora mržnje i nezakonitog sadržaja? Ta je društvena mreža naime krajem listopada postala privatna kompanija nakon što je sve dionice kupio trenutačno najbogatiji čovjek na svijetu Elon Musk i najavio da će korisnicima omogućiti potpunu slobodu izražavanja. Musk je još prije pola godine, kada je najavio preuzimanje tvrtke, tvrdio da je zagovornik apsolutne slobode govora, o čemu smo već pisali na ovom portalu, te da namjerava omogućiti bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu povratak na Twitter. Trumpu je, podsjetimo, 2021. isključen račun jer je, prema ocjeni tadašnjeg vodstva Twittera, kršio pravila društvene mreže tako što je objavljivao poruke koje su se mogle protumačiti kao direktno pozivanje na nasilje u Sjedinjenim Državama.

Što donosi Muskovo preuzimanje Twittera?

Elon Musk sada se, nakon što je konačno postao vlasnik Twittera, suočava sa stvarnim stanjem i zahtjevima da poštuje određena pravila pristojnog ponašanja na internetu te zakone pojedinih zemalja, među ostalim i Hrvatske kao članice Europske unije. U proteklih je nekoliko tjedana Europska unija naime donijela važne uredbe kojima pokušava uvesti više reda u digitalnom okruženju (Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima) te kojima namjerava postupno naložiti velikim platformama, primjerice vlasnicima Googlea i Facebooka, da se pridržavaju niza striktnih pravila, među ostalim i o nezakonitom sadržaju i suzbijanju dezinformacija.

EU parlament usvojio zakon koji će promijeniti internet

Središnje institucije EU-a i njezinih država članica moći će dakle, ako se budu dosljedno pridržavale svih odredbi, zatražiti da se s interneta uklanja sve što nije po zakonu, te odrediti vrlo visoke kazne za tvrtke koje ne poštuju pravila.  Elon Musk već je najavio da će se Twitter pridržavati propisa Europske unije, no za sada nije potpuno jasno kako bi se cijela transformacija mogla provesti u djelo i kako će se odredbe uopće tumačiti.

Twitter u (ne)skladu s novim pravilima

Može li se i na koji način Twitter, primjerice, pridržavati nekih odredbi hrvatskog Ustava ili njemačkog zakona o zabrani negiranja Holokausta? Radi se o tome da bi neka poruka na Twitteru mogla biti sasvim legalna u Sjedinjenim Državama, ali diskutabilna ili protuzakonita u drugim zemljama, pa tako i širom Europe. U hrvatskom Ustavu primjerice u Članku 38. među ostalim stoji – “Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli”, a potom Članak 39. kaže – “Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.” S obzirom na to da hrvatski korisnici društvenih mreža nerijetko objavljuju poruke koje se mogu protumačiti i kao raspirivanje mržnje i nesnošljivosti, internetske bi tvrtke, među ostalima i Twitter, trebale u idealnim uvjetima same u budućnosti stopirati takav sadržaj kako bi izbjegle eventualne kazne.

Negiranje Holokausta problem je koji se često spominje u raspravama o Twitteru jer u mnogim europskim državama, poput Njemačke, Austrije i Francuske, postoje zakonske odredbe o kažnjavanju onih koji u javnosti ili na internetu umanjuju ili u potpunosti negiraju stradavanja Židova u Drugom svjetskom ratu. Odmah nakon što je Elon Musk preuzeo Twitter i počeo popuštati pravila algoritama o ograničavanju sadržaja koji do tada nisu bili poželjni, na stranicama društvene mreže počele su se pojavljivati antisemitske poruke koje su, piše New York Times, bile pripremane i koordinirane, a koje bi u nekim državama mogle biti protuzakonite.

Različita pravila o slobodi govora

Pred novim vlasnikom Twittera Elonom Muskom složen je dakle zadatak da s jedne strane u nekim zemljama koje mu to dopuste ispuni obećanje o apsolutnoj slobodi govora na toj platformi, a s druge strane ispoštuje zakone u državama koje pravno žele suzbiti širenje opasnih dezinformacija i u javnom i internetskom prostoru.

Sloboda izražavanja i govor mržnje: gdje je granica?

Internetskim kompanijama relativno je jednostavno odrediti kojem sadržaju dati prednost u pojedinim državama (jer prema IP adresi pojedinog uređaja mogu pretpostaviti gdje se otprilike korisnik nalazi), no za sada nikome nije uspjelo u potpunosti filtrirati nepoćudne poruke i pravovremeno reagirati na brojne propuste. Svi mi kao internetski korisnici uz malo truda vrlo lako možemo zavarati zemljopisna ograničenja u digitalnom prostoru jer dostupni VPN alati (virtualna privatna mreža) omogućuju da IP adresu prebacimo u neku drugu državu, te potom pristupimo sadržaju koji je u matičnoj zemlji možda nelegalan.

Filtriranje sadržaja na svjetskoj internetskoj mreži vrlo je komplicirano i zato neke države sa strožim političkim režimima, poput Kine, stvaraju sustave svojevrsnog zasebnog interneta koji tamošnjim državnim institucijama omogućuje cenzuriranje sadržaja i ograničavanje kontakata s inozemstvom. Twitter je u Kini blokiran, a oni vještiji koji uspjevaju zaobići digitalni zid i objaviti poruku na mreži ponekad zbog toga završe i u zatvoru. Takav je slučaj zabilježen prije dvije godine kada je građanin u sjeveroistočnoj Kini osuđen na osam mjeseci zatvora nakon što je na Twitteru anonimno kritizirao vlasti zbog umanjivanja broja oboljenih od korone.

Pretplata na Twitteru?

U svijetu se dakle razlikuju mišljenja i zakonske odredbe te se i isticanje nekih obilježja mogu različito tumačiti u, primjerice, Europskoj uniji, Kini ili Sjedinjenim Državama. Trenutačna nagađanja o tome koliko će na Twitteru biti dopuštena ili ograničena nakon što ga je preuzeo Elon Musk mogla bi stoga biti tek početak mnogo šire rasprave o odgovornosti društvenih mreža i digitalnih platformi koje svakodnevno koristimo. Svi dobrovoljno pristupamo tim servisima i pružamo im pregršt podataka o našim navikama i potrebama, naviknuti da za njihovo korištenje ne plaćamo nikakvu naknadu. Elon Musk je međutim nagovijestio da će korisnici koji žele imati verificirani račun na Twitteru možda trebati plaćati određenu mjesečnu pretplatu što je izazvalo brojne reakcije u javnosti, ali i rasprave kakve pogodnosti će imati oni koji bi plaćali nasuprot onih koji bi platformu nastavili koristiti besplatno.

Društvene mreže žele našu pažnju, podatke i novac

S obzirom da Twitter u značajnoj mjeri koriste utjecajni političari, poduzetnici, poslovni ljudi i novinari, može li se dogoditi da neki od njih, ako su spremni platiti Twitteru određenu svotu, dođu u privilegirani položaj i dobiju na uvid podatke o grupama korisnika te takve informacije iskoriste za prestizanje političke, poslovne ili profesionalne konkurencije.  Mogu li neke organizacije ili države na taj način biti u boljoj poziciji od ostalih? I naravno, namjerava li Elon Musk, kao direktor brojnih tvrtki poput Tesle i SpaceX-a, iskoristiti Twitter za osobni probitak i veću zaradu. Musk je naime prema mišljenju nekih analitičara i u određenom sukobu interesa jer je s jedne strane direktor korporacije Tesla čija je najveća tvornica električnih automobila na svijetu smještena u Kini, dok je s druge strane vlasnik Twittera u kojemu se zalaže za apsolutnu slobodu govora, a koji je u Kini blokiran iz političkih razloga.

Kako čitati objave na Twitteru

Za razumijevanje događaja oko Twittera i Elona Muska koji se ovih dana brzo izmjenjuju mogu nam, među ostalim, pripomoći i neka znanstvena istraživanja te preporuke iz područja medijske pismenosti. Na Twitteru se, podsjetimo, može pronaći više poruka s pozitivnim nego s negativnim sadržajima, no oni negativni su više čitani. Poruke s negativnim emocionalnim nabojem se dakle, prema istraživanju sa sveučilišta Harvard, brže šire na društvenim mrežama te tako u kratkom roku mogu izazvati reakcije negodovanja i ljutnje kod velikog broja ljudi. U takvim trenutcima medijska nam pismenost može dobro doći jer nas upućuje na postavljanje relativno jednostavnih pitanja svaki put kada pročitamo objavu koja nas uznemiruje. Ako ugledamo neki bombastični tvit, možda čak i od samog Elona Muska, možemo na trenutak zastati i prakticirati vježbu sa sljedećih pet pitanja:

  • Tko je uputio ovu poruku?
  • Koje su tehnike korištene za privlačenje moje pažnje?
  • Kako će različiti ljudi protumačiti ovu poruku?
  • Koje su vrijednosti i gledišta zastupljena u ovoj poruci?
  • Zašto je uopće ova poruka poslana?

Upravo primjenom ovakve metode mogli bismo doći do zanimljivih zaključaka promotrimo li objavu Elona Muska od prije nekoliko dana u kojoj se upustio u žustru političku raspravu, te kao argument za vlastite stavove naveo izvor iz kalifornijskog medija koji je već godinama poznat po širenju dezinformacija. S obzirom na to da Muska na Twitteru prati više od 100 milijuna korisnika, njegova se poruka s neprovjerenim sadržajem munjevito proširila i izazvala brojne reakcije. Potom je Musk objavu obrisao s Twittera jer je, kako se pretpostavlja, shvatio da je upotrijebio prilično nepouzdan izvor informacija. Proteklih dana greškice su se, osim Musku, potkrale i Bijeloj kući koja je na Twitteru isprva objavila da je administracija Joe Bidena zaslužna zato što će porasti mirovine koje se isplaćuju iz proračuna. Nakon što su stigle brojne negativne reakcije, jer radilo se tek o usklađivanju s troškovima života zbog više stope inflacije, a ne o stvarnom povećanju mirovina, Bijela je kuća objavu na Twitteru – obrisala.

Vježbe, igre i kvizovi za učenje o dezinformacijama

Foto: Mohamed Hassan, Pixabay