Pogledajte snimku webinara o dezinformacijama, organiziranog u sklopu 5. Dana medijske pismenosti, na kojem su predavanja održali danski filozof Vincent F. Hendricks i vojna analitičarka Jeanette Serritzlev
Piše: Ana Dokler
U sklopu 5. Dana medijske pismenosti, 5. svibnja 2022. održan je online događaj posvećen problemu dezinformacija, koji su organizirali Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku u suradnji s Veleposlanstvom Kraljevine Danske. Uživo ga je pratilo više od 150 sudionika, većinom studenata i odgojno-obrazovnih djelatnika, a sada vam donosimo i snimku:
O fenomenu dezinformacija uvodno je govorila dr.sc. Iva Nenadić, asistentica na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, članica Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO) i suautorica edukativne brošure “Dezinformacije“, koja je i moderirala događaj.
Prvo predavanje, pod naslovom “Ekonomija pažnje i lažne vijesti” održao je Vincent F. Hendricks, profesor formalne filozofije na Sveučilištu u Kopenhagenu, direktor Centra za informacije i istraživanje mjehurića (Center for Information and Bubble Studies – CIBS), nagrađivani istraživač i autor više knjiga vezanih uz problem dezinformacija. Svoje je predavanje temeljio ponajviše na knjizi Reality Lost: Markets of Attention, Misinformation and Manipulation, čiji je suautor i koja se može besplatno preuzeti u digitalnom obliku.
Hedricks je istaknuo da je naša pažnja kapital kojim “plaćamo” informacije pa u obilju informacija koje su nam dostupne, a uz ograničenu pažnju i vrijeme, postoji žestoka konkurencija među informacijama kojima će ljudi posvetiti pažnju.
“To je model po kojem funkcioniraju društvene mreže. Više će pažnje privuči te postati viralne one informacije koje izazivaju snažne emocije poput ljutnje, gnjeva, straha ili fascinacije, bez obzira na to jesu li istinite. Model ekonomije pažnje koji upravlja tržištem informacija nije učinkovit u pronalaženju prirodne ravnoteže u kojoj bi se širile samo istinite informacije, a lažne ostajale neprimjećene”, rekao je danski filozof.
Je li učinkovita borba protiv dezinformacija u interesu društvenih mreža?
Jeanette Serritzlev, vojna analitičarka na Kraljevskom danskom fakultetu za obranu, specijalizirana za informacijski rat, održala je predavanje o dezinformacijama u kontekstu rata u Ukrajini, koji se, kako je rekla, paralelno vodi i na društvenim mrežama.
“Vezano za rat u Ukrajini, do sada je bilo puno točnih informacija, puno lažnih informacija te onih čija se točnost ne može utvrditi“, rekla je Jeannette Serritzlev te kao primjer pokazala fotografiju s dvoje djece koja mašu ukrajinskim vojnicima u tenkovima, objavljenu na početku ruske invazije, za koju je provjerom informacija utvrđeno da je snimljena 2016., a zatim i autentičnu fotografiju iz Odese za koju su mnogi korisnici društvenih mreža tvrdili da je lažna – što ukazuje na novi problem lažnog fact-checkinga.
“Iako danska vlada, građani i mediji snažno podupiru Ukrajinu, i u Danskoj se može vidjeti međunarodni trend da skupine protivnika cijepljenja i koronaskeptika sada šire prorusku propaganda i laži o ratu u Ukrajini. Pritom je dobro imati na umu da je Rusija pomagala u širenju poruka QAnona, antivaksera i sličnih skupina. Također je važno razumijeti da nas Rusija ne treba uvjeriti u to da su oni u pravu, nego samo treba izazvati kod nas sumnju oko toga što je stvarno i nepovjerenje prema našim vladama i slobodnim medijima”, upozorila je Jeanette Serritzev.
Na kraju je Ana Dokler, glavna urednica portala medijskapismenost.hr i koordinatorica projekta Dani medijske pismenosti predstavila obrazovne materijale o dezinformacijama, koji se mogu besplatno preuzeti na portalu medijskapismenost.hr i na temelju kojih nastavnici mogu organizirati predavanja i radionice za svoje učenike.
