Donosimo vam pregled raskrinkanih (vrlo zanimljivih) dezinformacija o koronavirusu koje se šire internetom te službenih informacija Svjetske zdravstvene organizacije i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Odabir izvora kojima ćete vjerovati stvar je medijske pismenosti

Piše: Ana Dokler

Slično kao u slučaju požara u Australiji, epidemija novog koronavirusa (2019-nCoV) potaknula je na interentu i društvenim mrežama širenje brojnih neprovjerenih informacija, dezinformacija i teorija zavjere te upitnih zdravstvenih savjeta.

Budite na oprezu kada pratite izvanredne vijesti, osobito ako su uz vas djeca

Nekima od njih pozabavio se i hrvatski fact checking portal Faktograf te raskrinkao teoriju zavjere u kojoj se osnivača Microsofta Billa Gatesa povezuje sa širenjem novog koronavirusa, i to s ciljem smanjivanja broja stanovnika na Zemlji, te onu da je epidemija koronavirusa povezana s 5G tehnologijom.

BBC je provjerio i opovrgnuo još niz neutemeljenih tvrdnji koje su postale viralne: da je virus bio dio kineskog “tajnog programa biološkog oružja” i da je procurio s Instituta za virologiju u Wuhanu; da je širenje virusa povezano sa suspenzijom virologinje dr. Xiangguo Qiu iz kanadskog Nacionalnog laboratorija za mikrobiologiju, to jest da su ona i njezin suprug zapravo bili špijuni koji su poslali patogene u Nacionalni laboratorij za biološku sigurnost u Wuhanu.

Juha od šišmiša kao izvor zaraze, ili češnjak kao prevencija?

Društvenim mrežama dijelili su se i videozapisi u kojima Kinezi jedu šišmiše, uz optužbe nekih korisnika da su za epidemiju krive prehrambene navike Kineza. Jedan takav video s nasmiješenom Kineskinjom koja drži kuhanog šišmiša pa komentira da ima okus poput piletine, izazvao je bijes na društvenim mrežama, no videozapis uopće nije snimljen u Wuhanu, ili u Kini.

“Izvorno snimljen 2016., video prikazuje popularnu blogericu i voditeljicu emisija o putovanjima Mengyun Wang tijekom putovanja u Palau, otočnu državu u Tihom oceanu. Snimka se ponovno pojavila na društvenim mrežama nakon prvih slučajeva novog koronavirusa u Wuhanu krajem prošle godine. Mengyun Wang se čak ispričala rekavši da je svojoj publici samo pokušala predstaviti život lokalnog stanovništva i da nije znala da šišmiši mogu biti prijenosnici virusa”, piše BBC te dodaje da, iako su šišmiši označeni kao mogući izvor virusa, juha od šišmiša nije uobičajeno jelo u Kini te se istraga o točnom podrijetlu virusa nastavlja.

Društvene mreže i tražilice omogućile su globalno širenje lažnih vijesti

Milijune pregleda na različitim platformama prikupile su i različite verzije videozapisa u kojem se navodna liječnica ili medicinska sestra iz provincije Hubei obraća javnosti. Prema engleskim titlovima u videu, žena je medicinska sestra u bolnici u Wuhanu.

“Međutim, ona u videu uopće ne tvrdi da je medicinska sestra ili liječnica. Čini se da je to samo pretpostavka onih koji su video prenijeli na društvene mreže. U njemu je zapravo neidentificirana žena na nepoznatoj lokaciji koja nosi zaštitno odijelo, no njezino odijelo i maska ​​ne odgovaraju onome koji nosi medicinsko osoblje u Hubeiju. Ona iznosi niz nepotvrđenih tvrdnji o virusu, zbog čega vjerojatno nije dio medicinskog osoblja. Među ostalim tvrdi da virus ima “drugu mutaciju”, koja može zaraziti do 14 ljudi, a Svjetska zdravstvena organizacija preliminarno je procijenila da je broj infekcija koje bi osoba koja je prijenosnik virusa mogla izazvati od 1,4 do 2,5″, navodi se u BBC-jevom članku.

Što kad se dijete uznemiri zbog lažne vijesti ili se oduševi oglasom

Kao poseban problem ističu se i razni neutemeljeni savjeti o načinima liječenja ili sprečavanju bolesti, koji se dijele na društvenim mrežama, često čak uz lažne tvrdnje da potječu od Ministarstva zdravstva određene države. Tako je, na primjer, skoro 17 tisuća puta podijeljena objava na Facebooku u kojoj se korisnicima na Filipinima savjetuje da piju puno vode i održavaju grlo vlažnim (jer ako je grlo suho, virus će ući u tijelo u roku od 10 minuta), da izbjegavaju začinjenu hranu i koriste puno vitamina C kako se ne bi zarazili. U objavi se navodi da su to preporuke filipinskog Ministarstva zdravstva, iako ne odgovaraju savjetima na službenoj stranici te ustanove, niti službenim priopćenjima za javnost o epidemiji.

Na društvenim mrežama dijele se i savjeti da se trebaju izbjegavati hladna ili konzervirana hrana i piće tijekom najmanje 90 dana, a da će u prevenciji pomoći redovito ispiranje nosa fiziološkom otopinom, jedenje češnjaka, mazanje sezamovim uljem, pa čak i udisanje dima od vatrometa ili petardi. Na ove je tvrdnje reagirala i opovrgnula ih Svjetska zdravstvena organizacija.

Informacije o koronavirusu i infografike o tome što pomaže u prevenciji, a što ne, Svjetska zdravstvena organizacija objavljuje i na Facebooku i na Twitteru. Službene preporuke za prevenciju zaraze su redovito pranje ili dezinfekcija ruku, prekrivanje usta i nosa prilikom kašljanja ili kihanja, izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koje imaju temperature ili prehladu, temeljito kuhanje jaja i mesa te izbjegavanje kontakta s domaćim ili divljim životinjama.

Facebook i Instagram u borbi s dezinformacijama o cijepljenju

Hrvatsko Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zbog povećanog interesa javnosti i medija, na svojim mrežnim stranicama također redovito objavljuju najnovija saznanja u vezi koronavirusa. Tako je 3. veljače objavljeno da je od novog koronavirusa u svijetu oboljelo 17 383 ljudi, 362 je umrlo, u Europskoj uniji je 25 oboljelih i to u Francuskoj, Njemačkoj, Finskoj, Italiji, Španjolskoj, Švedskoj i u Ujedinjenom Kraljevstvu, a u Hrvatskoj nema oboljelih.

Jesu li pošiljke iz Kine opasne?

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je i Mjere postupanja zdravstvenih djelatnika u slučaju postavljanja sumnje na novi koronavirus, i Preporuke za putnike u Kinu, a tu je i odgovor na česte upite o riziku od zaražavanja novim koronavirusom putem poštanskih pošiljki iz Kine (što je također jedan od razloga za paniku na društvenim mrežama):

“Smatramo na temelju dostupnih podataka o novom koronavirusu i od ranije poznatim koronavirusima, da je rizik od prijenosa novog koronavirusa na ljude putem poštanskih pošiljki zanemariv. Naime, prijenos novog koronavirusa putem poštanskih pošiljki nije još nigdje zabilježen. Iako nisu u potpunosti razjašnjeni putovi prijenosa ovog novog virusa, svi dostupni podaci upućuju na to da je za prijenos s čovjeka na čovjeka potreban bliski kontakt poput obiteljskog kontakta (njegovanje oboljeloga) ili manipuliranje s bolesnikom u zdravstvenoj ustanovi. Svi do danas poznati koronavirusi, uključujući virus koji je prije 18 godina uzrokovao SARS i virus koji unazad sedam godina uzrokuje MERS prenose se izravnim bliskim kontaktom (kapljičnim putem) i vrlo su osjetljivi na atmosferske uvjete (vrlo kratko zadržavaju infektivnost izvan ljudskog tijela) te za ni jedan od njih nije utvrđen prijenos putem poštanskih pošiljki.”

I na kraju, medijska pismenost

Upravo u svemu ovome – dezinformacijama na društvenim mrežama i službenim informacijama relevantnih ustanova – odgovor je na pitanje “Kakve veze ima medijska pismenost s epidemijom koronavirusa?“. Riječ je prije svega o kritičkom vrednovanju izvora na internetu, odnosno provjeravanju tko stoji iza neke informacije. To svakako treba uzeti u obzir prije nego što povjerujemo u neku novu informaciju i osobito prije nego što je odlučimo lajkati ili podijeliti, ili čak primijeniti.

Kako kritički vrednovati izvore na internetu

Pritom je dobro imati na umu i efekt “društvenog dokaza”, koji govori o tome da su ljudi spremniji podijeliti i povjerovati u informaciju koju je već puno drugih ljudi lajkalo ili podijelilo, iako je možda stigla iz upitnog izvora. I ovoga puta ne nasjesti na to.

Savjete o tome kako koristiti vještine medijske pismenosti u ovoj situaciji, objavio je i znanstveni internetski portal Massive Science:

  1. Informirajte se izravno iz relevantnih izvora, kao što su vaše lokalne i međunarodne zdravstvene organizacije. To uključuje Svjetsku zdravstvenu organizaciju i američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (te kod nas Hrvatski zavod za javno zdravstvo).
  2. Ako na nekoj internetskoj stranici naiđete na tvrdnju koja vam djeluje čudno – provjerite njihove izvore! Ako citiraju stariju verziju vlastitog članka, to je dobar razlog za sumnju.
  3. Budite kritični prema informacijama koje vidite i uvijek provjerite konzistentnost činjenica tražeći iste informacije i u drugim izvorima vijesti.
  4. Imajte na umu dobro staro pravilo da korelacija nije isto što i uzročno-posljedična veza. Da, postoji videozapis na kojem se vidi kako netko jede kuhanog šišmiša. I da, poznato je da se šišmiši mogu zaraziti koronavirusom. Znači li to da ovaj video prikazuje primjer incidenta koji je izazvao infekciju koronavirusom? Ne nužno.

Facebook, Instagram, Twitter i YouTube bez pravog odgovora na manipulacije

Foto: Gerd Altmann from Pixabay