Razgovor o teorijama zavjere u učionici može biti izazov, osobito ako učenici u njih vjeruju. Preporuke kako pristupiti toj temi prenosimo vam iz nastavnih materijala Francuskog nacionalnog centra za medijsku i informacijsku pismenost (CLEMI), koji su sada dostupni i na hrvatskom jeziku

Izvor:  Medijska i informacijska pismenost – Radni listići za aktivnosti u učionici

Tragični teroristički napadi posljednjih godina pokazali su koliko su teorije zavjera ozbiljan problem. Otad raste zabrinutost zbog njihova postojanja, a to je problem i za škole. Taj fenomen usko je povezan s visokom razinom nepovjerenja prema službenim izvorima, bilo da se radi o političarima, državnim institucijama ili medijima.

QAnon i uloga društvenih mreža u širenju teorija zavjere

Konspirativnost u pogledu na svijet podrazumijeva da pojedinac u svemu vidi teoriju zavjere. Ona implicira sustavno nepovjerenje prema informacijama koje dolaze, na primjer, iz vodećih medija. Takvo nepovjerenje zapravo je simptom krize civilnoga društva. Kao što je napisao francuski sociolog Gérald Bronner, “Povjerenje je stoga nužno za svaki oblik društvenoga života… posebice u demokratskim društvima, koja počivaju na napretku znanja i podjeli intelektualnoga rada.” (Bronner, 2013.)

Izbjegnite zamku trenutačnog pobijanja

Kod prosječnog sumnjičavog tinejdžera teorija zavjere često je otporna na činjenice koje je pobijaju. U razgovoru s mladima, izravan napad na teoriju zavjere protuargumentima je uzaludan. Štoviše, na taj način nastavnik ili nastavnica se može dovesti u zamku, tako da na kraju mora dokazivati nešto što je istina. Učitelji imaju odgovornost dokazati kako zavjera ne postoji, ali pritom se njihovi argumenti mogu shvatiti kao dodatni pokušaji manipulacije. Teorija zavjere slična je hiperkritičkom pogledu na svijet jer osoba koja joj je podložna odbija sve protuargumente. Treba izbjeći ušutkavanje učenika i ne potrošiti previše vremena na razuvjeravanje. Također treba imati na umu da će neki učenici na taj način namjerno izazivati reakciju kako bi ometali sat.

Prihvatite kontradikciju i intelektualno se oboružajte

Cilj je ne dati se uvući u beskrajnu raspravu oko procijenjivanja istinitosti konspirativnih argumenata. Nema dobroga razloga da se iskrivljene istine, tzv. alternativne činjenice, ikada prihvate kao utemeljena i provjerena činjenica. No, treba prihvatiti kontradikciju i postaviti sljedeća pitanja: Kako nastaju ? Gdje im je izvor, odakle dolaze? Kako se šire? Zašto u njih vjerujemo? Zašto su štetne?

Edukativne infografike o teorijama zavjere

Ovo je složena tema dubokih korijena koja je detaljno obrađena u stručnoj literaturi, posebno u području sociologije i povijesti. Dugačak popis bibliografije dostupan je na internetskoj stranici Conspiracy Watch. Referentni izvori na francuskom jeziku dostupni su i u bazi podataka Éduscol te u Canopeu.

Razvijajte kritički um

Razvijanje kritičkoga razmišljanja jedan je od glavnih ciljeva odgojno-obrazovnog sustava. “Danas više nego ikad prije trebamo građane koji znaju probrati informacije i prepoznati zamke koje im postavljaju varalice, kako bi donosili ispravne odluke koje će biti za opće dobro, ali i njihovo osobno.” (Vecchi, 2016.) No, problem je u tome što ni kritički um nije imun na teorije zavjere. Potrebno je razoružati konspirativan način logičkog razmišljanja i govorenja.

Zašto su teorije zavjere o koronavirusu tako zavodljive?

Učenicima treba usaditi naviku kritičkoga propitkivanja tako da im se osiguraju alati i sredstva potrebni za samostalno donošenje zaključaka u današnjem informacijsko-komunikacijskome društvu. Medijsko i informacijsko obrazovanje daje nedvojben doprinos izgradnji kritičkoga uma.

Osigurajte dugoročan odgovor

Svaki odgovor na teoriju zavjere tek je početak dugog puta koji predstoji u njenom suzbijanju. Računajte da će se djelovanje u tom smislu protegnuti na nekoliko godina. Kao što to naglašavaju Jérôme Grondeux i Didier Desor-Meaux, “bavljenje teorijama zavjera neće nužno dobiti podršku svih vaših učenika, niti biti trajno i učinkovito cjepivo protiv konspirativnosti.” Takva nastojanja imat će smisla samo ako su dio ukupnog obrazovnog procesa, a to može potrajati. Stoga medijsko opismenjavanje u školama pomaže da učenike naučimo kako na ispravan način koristiti informacije, a to je vještina koja će im kao građanima doživotno trebati.

Izvorno objavljeno u Pedagoškome vodiču 2018. (“Réagir face au complotisme en classe”, str. 19)

Napisala Karen Prévost-Sorbe, akademska koordinatorica u CLEMI-ju

Preuzmite materijale ‘Medijska i informacijska pismenost – radni listići za aktivnosti u učionici’

Prijedlozi aktivnosti za razvoj medijske i informacijske pismenosti

Foto: Tumisu from Pixabay