O fenomenu lažnih vijesti na panel diskusiji na veleučilištu VERN’ raspravljali su medijski stručnjaci, novinari i eksperti za odnose s javnošću Dražen Klarić, Hrvoje Krešić, Krešimir Macan i Robert Tomljenović

Izvor: vern.hr

U jeku diskusije o smjernicama Europske komisije za suzbijanje nepoželjnog komuniciranja na internetu, ali i najave zakonskog rješenja protiv govora mržnje i širenja lažnih vijesti u Hrvatskoj, na Veleučilištu VERN’ je 16. siječnja održan panel pod nazivom “Istinita ili lažna? Važno da je vijest …”.

Osam jednostavnih koraka za provjeru bilo koje vijesti

Glavna tema panela bio je fenomen širenja i utjecaja lažnih vijesti, tzv. fake newsa, o čemu su svoja mišljenja iznijeli renomirani medijski stručnjaci, novinari i eksperti za odnose s javnošću: Dražen Klarić, predavač na VERN’u i glavni urednik Večernjeg lista, Hrvoje Krešić, novinar N1 televizije, Krešimir Macan, jedan od vodećih PR stručnjaka u Hrvatskoj i posebni savjetnik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske i Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije.

Analiziravši tko su kreatori lažnih vijesti i s kojim ih ciljevima distribuiraju, kojim se metodama šire takve vijesti, koja je uloga mainstream medija u eri lažnih vijesti, a kolika odgovornost stručnjaka za odnose s javnošću, te je li demokracija zapravo omogućila stvaranje platformi za manipulacije, panelisti su zaključili da je povratak medija temeljnim vrijednostima struke i novinarskih standarda u provjeri činjenica te poštivanje novinarskih formi jedini pravi alat kojim mediji mogu graditi svoj utjecaj i vratiti vjerodostojnost “gate keepera”.

Kako urednici odabiru vijesti

su namjerno plasirane, provjerljive netočne informacije. Vijeće Europe je u svom nedavnom dokumentu naznačilo otklon od termina lažnih vijesti, kao i Europska komisija, budući da su taj termin prisvojili političari radi pritiska na novinare. Umjesto toga, Vijeće Europe je predložilo da se umjesto termina fake news, koristi termin informacijski poremećaj, a lažne vijesti su podijelili na tri razine: nenamjerne pogrešne informacije, dezinformacije i točne informacije koje se plasiraju s namjerom nanošenja štete“, objasnio je Robert Tomljenović, koji je također dodao da Vijeće za elektroničke medije dosad nije imalo prijava lažnih vijesti u Hrvatskoj, ali i da je pad povjerenja u medije jedan od uzroka pojave lažnih vijesti.

Hrvatski medijski prostor nema problema s lažnim vijestima, nego s fenomenom političkog obrambenog mehanizma, odnosno ljudskog obrambenog mehanizma. Pod termin fake newsa ili hibridnog ratovanja podvlačimo sve što se ne slaže s našim ideološkim i svjetonazorskim pogledima. Naši mediji nemaju problema s lažnim vijestima, nego s profesionalnim standardima koji se poštuju ili se ne poštuju dovoljno, zatim s transparentnošću vlasništva nad portalima te s nepoštivanjem novinarskih formi”, upozorio je Dražen Klarić.

“Dogodi se i ozbiljnim medijima da zbog pada profesionalnih standarda nenamjerno stvore lažnu vijest, koja se onda dalje širi. Zbog manjeg broja novinara u redakcijama, PR-ovci moraju proizvoditi skoro gotove vijesti i tu je njihova odgovornost u pripremi sadržaja, zbog čega sve više vremena ulažu u istraživanje tema i njezinu pripremu”, naglasio je Krešimir Macan.

“Kada govorimo o fake news, društvene mreže su najveći problem, jer tradicionalni mediji će donekle zadržati ulogu gate keepera i kontrolu nad sadržajem, ali gube vjerodostojnost pred publikom jer su postali nepotrebni za prenošenje sadržaja. Sadržaj koji se bez provjere objavljuje preko društvenih mreža vodi ka urušavanju temelja demokracije, a jedan od tih temelja su i pravilno informirani građani”, istaknuo je novinar Hrvoje Krešić.

Društvene mreže i tražilice omogućile su globalno širenje lažnih vijesti

Foto: Petar Vučetić