U sklopu nastavnog sata o medijima, učenicima 7. i 8. razreda osnovne škole te 1. i 2. razreda srednje škole prikažite ‘Televiziran’ FKVK-a Zaprešić te provedite aktivnosti s ciljem poticanja kritičkog mišljenja o medijskim sadržajima

Izvor: Festival prava djece

Mediji utječu na nas i više nego što mislimo – poruka je animiranog filma Televiziran, nastalog 2022. u produkciji Foto Kino Video Kluba Zaprešić. Na 27. Filmskoj reviji mladeži film je dobio nagradu stručnog žirija kao najbolji animirani film, uz obrazloženje da je “pametan, originalan i bogat animacijskim tehnikama te nosi univerzalnu poruku da ekran ne može zamijeniti ljudski kontakt.” Također je bio dio programa 14. Festivala prava djece, namijenjenog školama.

Više od 34 tisuće učenika na 14. Festivalu prava djece

Prenosimo vam nastavnu pripremu za sat o medijima, koja je objavljena uz film Televiziran u sklopu Festivala prava djece:

ŽVAKAČA GUMA ZA OČI (tema: MEDIJI)

Cilj: Suradničkim učenjem poticati kritičko mišljenje u korištenju medijskog sadržaja te prepoznati utjecaj medija na svakodnevno oblikovanje mišljenja i stavova.

Ishodi – Učenik/ca:

  • prepoznaje pozitivne i negative strane korištenja medija;
  • razvija vještine kritičkog mišljenja i suradnje;
  • objašnjava i kritički promišlja utjecaj televizije na osobne i društvene vrijednosti
  • osvještava svoju ulogu u konzumiranju medijskog sadržaja.

Korelacije: NP Politika i gospodarstvo, MPT Građanski odgoj i obrazovanje, MPT Osobni i socijalni razvoj, MPT Učiti kako učiti, MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Sat razrednika/ice

Preporučeni razredi: 7. i 8. razred osnovne škole, 1. i 2. razred srednje škole

Trajanje: Jedan i dva školska sata (45′ ili 90′ ) – nastavnik/ca prilagođava rad u grupama ovisno o mogućnostima

Potrebni materijali: Zvučnici, računalo, ploča, projektor ili tableti, A3 i A4 papiri, flomasteri/markeri u bojama

Preporuke: Pojedini dijelovi teksta u Dodatku ovoj pripremi mogli bi za mlađi uzrast biti teže razumljivi (poput “kulturne hegemonizacije”). Svakako proučite tekst i prema potrebi dodatno prilagodite.

Napomene: Pokušajte biti što manje sugestivni dok učenice/i rade u skupinama, posebice kad međusobno razmjenjuju ideje ili u završnom dijelu.

Tijek aktivnosti

Na samome početku podijelite učenice/ke u skupine od 4 do 5 po skupini. Zatim sam nastavni sat započnite poticanjem rasprave s nekoliko sljedećih pitanja:

  • Koliko sati dnevno gledate televiziju ili neke od internetskih poslužitelja filmova i serija (npr. Netflix, Amazon prime i dr.)?
  • Koje sve sadržaje možemo vidjeti na televiziji ili na internetskim poslužiteljima?
  • Kako se osjećate kad gledate televiziju?
  • Znate li tko radi/izrađuje sadržaj koji gledate?

Nakon kratke rasprave, zapišite na ploču riječi TELEVIZIJSKI SADRŽAJ. Dajte učenicima/ama uputu neka svatko u 5 minuta za sebe napiše sve što zna ili ju/ga asocira na TELEVIZIJSKI SADRŽAJ.

U sljedećem koraku neka učenici/e u 5 do 7 minuta u skupini razmijene ideje i na zajednički papir zapišu sve svoje ideje. Zatim pozovite po jednog predstavnika/icu svake skupine da kažu što su zapisali, da aktivno slušaju jedni druge te da ne ponavljaju što su prethodne skupine već istaknule. Sve što govore, zapisujte na ploču.

Po završetku zapisivanja ideja na ploču, pogledajte film Televiziran FKVK-a Zaprešić te ukratko porazgovarajte o dojmovima.

Zatim im podijelite tekst iz Dodataka (ili tekst koji ste sami pripremili) i dajte im uputu da prilikom čitanja sljedećim znakovima označe rečenice ili dijelove teksta:

informacija potvrđuje što sam znao/la

+ informacija koju sam susreo/la je nova za mene

informacija proturječi ili se razlikuje od onoga što sam mislio/la da znam

? informacija me zbunjuje ili želim znati više

Po završetku čitanja, vratite se na zapisane pojmove na ploči i vidite koje su sličnosti i razlike u tome što ste zapisali početkom sata, ispravite netočno i dopišite nekoliko novih znanja. Uputite ih da dijelove teksta koje su označili “?” istraže kod kuće te možete razgovarati na drugom satu o novim informacijama.

Za završetak nastavnog sata neka učenice/i u postojećim skupinama kategoriziraju, to jest napišu/nacrtaju/kreativno izraze što su sve naučili i vidjeli na satu. Ako imate vremena neka iz svake skupine netko predstavi što su naučili i zaključili te postavite papire na vidljivo mjesto da međusobno mogu vidjeti radove.

Dodatak

✔ informacija potvrđuje što sam znao/la

+ informacija koju sam susreo/la je nova za mene

– informacija proturječi ili se razlikuje od onoga što sam mislio/la da znam

? informacija me zbunjuje ili želim znati više

u svakodnevnom životu

Svake večeri milijuni ljudi diljem svijeta sjede ispred svojih TV prijemnika. Za mnoge od nas televizija je postala glavni izvor zabave. Većina djece, kada dođu iz škole, počnu gledati TV. Kad je odrasla osoba umorna nakon posla, TV može smatrati najboljim načinom za opuštanje. Daljinski upravljač je najvažnija stvar u mnogim kućanstvima i obiteljima. Mnogi od nas televiziju smatraju ulazom u svijet fantazije. Bilo bi vrlo teško zamisliti život u suvremenom svijetu bez TV-a. Televizijski kritičari tvrde da nam televizija oduzima previše slobodnog vremena pa nam nedostaje vremena za druge aktivnosti poput obiteljskih razgovora, čitanja, tjelovježbe itd. Neki ljudi čak smatraju televizor svojim prijateljem.

10 savjeta za gledanje televizije s djecom

Televizor je izumljen 1926. godine. Nakon kratkog vremena postao je vrlo popularan. U početku je bio prilično skup i samo su si ga rijetki ljudi mogli priuštiti. Međutim, ubrzo je televizor bio prisutan u većini kućanstava u cijelom svijetu. Kako je popularnost televizije naglo rasla, morale su se pojaviti mnoge TV postaje, emisije, filmovi. Danas postoje tisuće, ako ne i milijuni postaja. Zahvaljujući tehnološkom napretku, većina postaja dostupna je ljudima iz svih dijelova svijeta. Televizija je postala vrlo važan i utjecajan dio kulture.

Većina ljudi gleda TV svaki dan. Gledamo vijesti iz cijelog svijeta, imamo svoje omiljene serije, filmove, talk showove i druge programe. TV nam omogućuje da upoznamo ljude iz svih dijelova svijeta. Informirani smo kako različiti ljudi žive, kako se oblače i kakve su im navike. Televizija ima važnu ulogu u stvaranju novih trendova. Zbog toga želimo slijediti primjere drugih ljudi. Štoviše, reklame potiču ljude da žele kupiti određene proizvode. Čak i ako ih izbjegavamo gledati, stalno smo pod njihovim utjecajem.

Djeca i oglašavanje: što se smije, a što ne?

Također nam pokazuje svijet koji nije stvaran. Televizija nas često potiče da mislimo da je svijet nasilniji nego što uistinu jest. Preko TV-a sagledavamo glamurozan život ljudi i vjerujemo da je njima bolje nego nama.

Isto tako, televizija doprinosi našem obrazovanju i znanju. Dokumentarni i informativni programi daju nam uvid u prirodu, okoliš i politička zbivanja. Televizija ima i veliki utjecaj na politiku. U izbornim godinama rasprave, govori i vijesti o kampanji kandidata emitiraju se gotovo svaki dan. Političke stranke kupuju TV vrijeme kako bi predstavile svoje stavove i donijele ideje publici.

Ideološki izazov: Edukativni materijali o političkim ideologijama

S druge strane, sport privlači najveću publiku na televiziji. TV postaje plaćaju ogromne količine novca za prijenos velikih sportskih događaja, poput profesionalne košarke, nogometa i rukometa. Zbog televizije neki su sportovi stekli popularnost i njima se bavi sve više ljudi.

Videovodič kroz medije: Kako nastaje sportski program

Glavni je razlog popularnosti televizije to što nam omogućuje da neko vrijeme zaboravimo na stvarni svijet. Na nekoliko minuta postajemo dio neke druge stvarnosti. Gledamo živote drugih ljudi. Smijemo se s njima i plačemo, kad im se nešto loše dogodi. Čini se da su nam likovi iz filmova i programa vrlo bliski.

Međutim, televizija ima mnogo nedostataka. Gledajući previše nasilnih filmova i serija, djeca i mladi mogu pomisliti da je normalno da počinite zločin bez kazne. U filmovima ubojice mogu odletjeti i nikada ne biti uhvaćeni. Mnogi pljačkaši banaka žive sretne živote nakon što su opljačkali mnogo novca. Ratovi i drugi oružani sukobi jedna su od stvari koje se događaju svakodnevno i čine se normalnima. Također se čini da je vrlo teško ubiti osobu. Mnogi heroji prežive, čak i ako su upucani iz pištolja. TV stvara vrlo krivu sliku svijeta i ljudi.

Što znače programske oznake 12,15 i 18 kada je riječ o nasilju

No, televizija je dijelom zaslužna i za kulturnu homogenizaciju svijeta. Razne svjetske kulture, pa tako i hrvatska, su pod jakim utjecajem američke kulture. Ljudi su postali sličniji jedni drugima. Nosimo istu odjeću kao ljudi u SAD-u i Japanu. Oslanjamo se na TV, vjerujemo u sve što se tamo kaže. Vijesti se montiraju i najavljuju tako da ostave određeni dojam na gledatelja.

Videovodič kroz medije: Jedan dan u informativnom programu

Moramo zapamtiti da je televizija vrlo moćan medij, a sav medijski sadržaj koji svakodnevno gledamo i upijamo jest rezultat nečije odluke, a u konačnici i nečija zarada. Televizija utječe na naš život. Daje nam puno informacija, ali u isto vrijeme pokazuje raznolik i katkad nekvalitetan sadržaj. Važno je zapamtiti da tumačenje medijskog sadržaja uvijek počiva na temeljima našeg vlastitog iskustva. Svi bismo trebali svakodnevno promišljati i donositi svjesne odluke o tome što gledati, a što ne.

Izvori:

  1. Bryk: How does television influence our lives? Dostupno na: https://www.bryk.pl/wypracowania/jezyki/angielski/22857-how-doestelevision-influence-our-lives.html (28. 9. 2022.)
  2. English Online: Effects of Television Dostupno na: https://www.english-online.at/media/television/effects-of-television-onsociety.htm (28. 9. 2022.)