Na okruglom stolu održanom povodom početka projetka Erasmus+ “Mali korak za film, veliki za europsko građanstvo” raspravljalo se o medijskoj pismenosti i Građanskom odgoju i obrazovanju u hrvatskim osnovnim i srednjim školama
Izvor: Hrvatski filmski savez
O građanskom i medijskom odgoju te ulozi i mogućnostima korištenja školskog filma u školskom kurikulu razgovaralo se na okruglom stolu “Školski film – građanski i medijski odgoj”, održanom u organizaciji Hrvatskoga filmskog saveza. Okrugli stol održan je 29. rujna u Sisku u sklopu Revije hrvatskoga filmskog stvaralaštva djece, a povodom početka projekta Erasmus+ “Mali korak za film, veliki za europsko građanstvo” (“Small step for film, a big one for European citizenship”.)
Uz dvadesetak mentora filmskih skupina čiji su filmovi pozvani na Reviju, na okruglom stolu sudjelovali su Ana Đordić, profesorica hrvatskog jezika i fakultativnog predmeta filmska umjetnost u XIII. gimnaziji u Zagrebu, doc. art. Jelena Modrić, zaposlena na Akademiji dramske umjetnosti, mr. sc. Domagoj Morić, predstavnik Foruma za slobodu odgoja i inicijative GOOD te koordinatori već spomenuta projekta Erasmus+ iz Hrvatske, Italije, Poljske i Španjolske.
Moderatorica Ana Đordić istaknula je kao problem to što u srednjoj školi u kurikulu hrvatskoga jezika nema medijske kulture kao predmetnog područja, a samo u otprilike 10-ak srednjih škola u Hrvatskoj postoje fakultativni predmeti koji su povezani s medijskom kulturom. Napomenula je i to da provođenje medijske kulture u osnovnoj školi, prema nekim istraživanjima, većinom ovisi o entuzijazmu nastavnika. Govoreći o problemu nedostatka sveučilišne edukacije nastavnika za područje medijske pismenosti, kao pozitivan primjer izdvojila je napore Hrvatskoga filmskog saveza istaknuvši kako je Škola medijske kulture “dr. Ante Peterlić” vodeća izvaninstitucionalna potpora u obrazovanju nastavnika za područje medijske pismenosti. Naglasila je i to da bi se prilikom rasprave o novom kurikulu trebalo založiti za uvođenje medijske pismenosti kao posebnog predmeta ili da za osnovne i srednje škole ona postane sastavnim dijelom kurikula hrvatskog jezika.
Mjesto gdje učitelji snimaju filmove i uče o medijskoj kulturi
Jelena Modrić je napomenula kako, sudjelujući već devet godina na prijamnim ispitima na ADU, primjećuje sve nižu razinu medijske pismenosti i filmske kulture kandidata.
Domagoj Morić, predstavnik inicijative GOOD, spomenuo je nekoliko relevantnih istraživanja čiji su rezultati pokazali da mladima u Hrvatskoj nedostaje primjenjivih znanja potrebnih za participaciju u demokratskom životu zajednice. Naglasio je da se inicijativa zalaže za uvođenje samostalnog predmeta GOO u više razrede osnovne i srednje škole kao nadopune međupredmetnoj provedbi, a kako bi se mladima osiguralo vremena i prilika za iskustveno učenje. Također, napomenuo je da postojeći međupredmetni način provođenja GOO-a izuzetno administrativno opterećenje za nastavnike. “Jako puno je popunjavanja različitih obrazaca. Mi smo za to da se administrativno opterećenje smanji jer nam se čini da je važno učenike učiti vještinama i stavovima, a ne sakupljati papirologiju”, rekao je Morić.
O situaciji s građanskim i medijskim obrazovanjem u njihovim zemljama govorili su i partneri u projektu Erasmus+. Poljska je jedina od partnerskih zemalja gdje je građansko obrazovanje obavezan predmet, no poljski je obrazovni sustav, prema riječima Jolante Serafin (poljske koordinatorice projekta Erasmus+), poprilično nedefiniran u vezi medijskog obrazovanja i nema preciznih naputaka kako ga provoditi. U Španjolskoj su i medijski i građanski odgoj izborni predmeti dok Italija, kao i Hrvatska, oboje provodi međupredmetno i kroz projektne aktivnosti.
Koordinatorica spomenuta projekta Erasmus+ Stojanka Lesički napomenula je činjenicu da je proizvodnja školskih filmova u školi prilika za razvoj medijske pismenosti i kritičkog mišljenja. Najavila je i najvažnije rezultate navedena projekta Erasmus+. Istaknula je da će se izraditi repozitorij s filmovima koji tematiziraju građanski odgoj i da će se održati radionice za GOO te je pozvala prisutne da koriste rezultate njihova projekta te da se i sami ohrabre za provođenje projekata. “Na taj način mijenjamo kurikul ne čekajući promjene odozgo”, istaknula je Stojanka Lesički.
Kako za svu djecu osigurati jednaka prava u okviru medijske pismenosti?
