Sustavno provjeravanje izvora i procjenjivanje njihove vjerodostojnosti omogućuje nam da svjesno biramo izvore kojima ćemo se služiti. Saznajte kako kritički vrednovati tekstove, slike, zvučne i videozapise te na što paziti prilikom pretraživanja interneta

Izvor: FAKE ≠ FACT: Uvođenje kritičkog vrednovanja izvora u učionicu – priručnik za nastavnike

Među obrazovnim materijalima pripremljenima u sklopu 2. Dane medijske pismenosti nalazi se i paket materijala “Fake ≠ fact: Uvođenje kritičkog vrednovanja izvora u učionice“. Riječ je o izvorno švedskim materijalima, namijenjenima prvenstveno učenicima srednjih škola, koji su prevedeni na hrvatski u partnerstvu sa Veleposlanstvom Kraljevine Švedske, a prva lekcija bavi se kritičkim vrednovanjem izvora na internetu.

Materijali za uvođenje kritičkog vrednovanja izvora u (virtualne) učionice

Što je to izvor?

Izvor je internetska stranica ili materijal iz kojega preuzimate informacije. Prema tradicionalnom pristupu kritičkom vrednovanju izvora razlikujemo pisane, usmene i fizičke izvore. Na internetu je moguće povezivati različite vrste izvora; primjerice povezati određeni tekst s filmom u kojemu netko reproducira informacije prikupljene od svjedoka.

Kritičko vrednovanje izvora

Kritičko vrednovanje izvora označava sustavno provjeravanje izvora i procjenjivanje njihove vjerodostojnosti. Riječ je o metodi koja nam omogućava da svjesno biramo izvore kojima ćemo se služiti. Jedan od razloga zbog kojih je teško kritički vrednovati izvore na internetu je taj što ne postoji služba koja određuje tko može objaviti informacije na internetu. Internetske izvore također može biti teško vrednovati zbog obilja dostupnih informacija.

Video lekcija: Provjera sadržaja na internetu

Kriteriji za kritičko vrednovanje izvora

Metodologija kritičkog vrednovanja izvora temelji se na četiri kriterija:

  1. Izvornost – Je li izvor uistinu onaj koji tvrdi da jest? Je li sadržaj original ili kopija? Je li vjerodostojan ili lažan?
  2. Aktualnost – Jesu li informacije aktualne ili postoje i novija saznanja? Koliko nakon određene pojave ili događaja je sadržaj nastao?
  3. Nezavisnost – Je li izvor nezavisan ili podaci ovise o drugim izvorima? Na koji način?
  4. Objektivnost – Jesu li informacije prikupljene od izvora pristrane? Koje interese zastupa izvor? Postoje li proturječne informacije koje potječu iz drugih izvora? Koliko su vjerodostojne te proturječne informacije?

Kako kritički vrednovati izvore u četiri laka koraka

Za tekstove: Možete kopirati naslov ili cijelu rečenicu iz izvornika na određenoj internetskoj stranici i zalijepiti ih u tražilicu uz navodnike na početku i kraju rečenice.

Za slike: Možete se poslužiti značajkom Google pretraživanje slika (images.google.com). Desnom tipkom miša kliknite na sliku i odaberite opciju Search Google for Image kako biste saznali više o njoj. Pomoću web usluge TinEye (www.tineye.com) možete učitati sliku u digitalnom obliku ili unijeti točan URL pojedine slike kako biste saznali gdje je korištena.

Zvučni zapisi: Kod zvučnih zapisa teško je odrediti je li digitalni zapis koji ste pronašli na internetu autentičan, no pretraga prema nazivu datoteke može vas navesti na pravi trag.

Pri kritičkom vrednovanju video materijala važno je obratiti pažnju na kvalitetu isječka i osobu odgovornu za njegovo učitavanje. Komentari vezani uz dotični video isječak također mogu poslužiti kao dodatni tragovi.

Pristrane informacije – online rizici

U suštini, sve su informacije u određenoj mjeri pristrane. Uvijek vodite računa o tome na koji je način određena informacija pristrana i zbog čega. Slijedi nekoliko primjera:

  • Obmanjujući sadržaj. Lažne vijesti i svjedočanstva mogu se proširiti s društvenih medija na etablirane medije.
  • Viralna zabava. Zabava se stvara iz dva razloga: kao razonoda za primatelja (koji će je proslijediti drugima) te za stjecanje prihoda od oglašavanja.
  • Prikriveno oglašavanje. Uobičajena je praksa oglašavanje zamaskirati u novinarstvo; to se naziva marketingom sadržaja.
  • Lažno poslovanje. Većina osoba koje redovito koriste internet u nekom su se trenutku susrele s nepouzdanim trgovačkim posrednicima i prodavačima.
  • Glasine i klevete. Ako ih se dovoljno puta iznese, laži na koncu mogu biti prihvaćene kao istine. Baš kao i u stvarnom životu, dobro je ostati neutralan u vezi izjava koje ne možete dokazati.

Online igra u kojoj postajete majstor lažnih vijesti

Internetski alati za kritičko vrednovanje izvora

Jeste li znali da…

Domenski sustav imena (Domain Name System; DNS) može vam pomoći zaključiti tko stoji iza pojedine web adrese. Skratite poveznicu s desna na lijevo i tako ćete dobiti glavnu adresu na kojoj bi se mogle nalaziti informacije o tome tko je tvorac sadržaja (nakon www, a prije vršne domene, kao primjerice .com). Cjelokupan popis vršnih domena, uključujući i one različitih zemalja pronaći ćete na: www.iana.org/domains/root/db/

Tko stoji iza određenog sadržaja? Ako želite saznati tko je vlasnik domene, možete se poslužiti bazom podataka whois.com koja pruža informacije o registriranim domenama.

Tko je još citirao vaš izvor? Postoji jednostavan način za istražiti koje su stranice povezane s izvorom koji želite provjeriti. Ako u polje tražilice unesete ključnu riječ poveznice i dvotočku te nakon njih URL (poveznica:www.blogspot.com), pomoću Googlea možete otkriti koje su stranice povezane s dotičnom adresom i koliko ih je.

Alati za provjeravanje činjenica

Pitanja prilikom pretraživanja interneta

Prema najnovijim procjenama, na svijetu trenutačno postoji 2 milijarde registriranih internetskih stranica. Prije no što upotrijebite informacije s određenih internetskih stranica, svakako ih procijenite na temelju sljedećih pitanja:

  • Tko je pošiljatelj? Postoji li stranica s informacijama ili stranica za kontakt? Kako biste ocijenili podatke koje ste saznali o pošiljatelju? Kako to utječe na vašu procjenu sadržaja?
  • Koju svrhu imaju dotične internetske stranice i na koji način njihova svrha utječe na sadržaj? Želi li stranica informirati, iznositi činjenice, zagovarati određeno mišljenje, nešto prodati ili zabaviti? Ima li više od jedne svrhe? Financira li se pomoću oglasa?
  • Tko je ciljna publika? Je li sadržaj kompliciran ili lako razumljiv? Jesu li navedene tvrdnje istinite? Navodi li stranica podatke o izvorima? Ima li podataka o tome kad je stranica zadnji put ažurirana? Jesu li poveznice valjane?
  • Možete li dobiti informacije i iz drugih izvora? Koje su još stranice povezane sa stranicom koju pregledavate?

Tražilice

Također biste trebali kritički procijeniti alate kojima se služite kako biste pronašli izvore informacija na internetu. Većina tražilica usmjerena je na ostvarivanje dobiti te vaše online ponašanje može utjecati na rezultate vaše pretrage. Zanimljivo bi bilo unijeti iste ključne riječi u nekoliko različitih tražilica te usporediti dobivene rezultate.

Duckduckgo.com baziran je na otvorenom kodu i ne pohranjuje podatke o vama kao što to, primjerice, rade kolačići i slične tehnologije. Startpage.com šalje vaše ključne riječi Googleu, a zatim odgovore prikazuje na vlastitoj stranici. Googleovi algoritmi ne mogu koristiti vaše korisničke podatke za prilagođavanje rezultata pretraživanja, te je stoga pretraživanje anonimno od i do početne stranice i Googlea.

Upamtite! Sumnjičavost je najvažnija osobina pojedinca koji kritički vrednuje izvor informacija. Važno je pronaći i koristiti najrelevantniji izvor podataka koje želite predstaviti, objaviti ili potvrditi.

Društvene mreže i tražilice omogućile su globalno širenje lažnih vijesti