Na internetu i društvenim mrežama provode više vremena nego što bi htjeli, svjesni su njihovih negativnih utjecaja na mentalno zdravlje i zainteresirani za učenje o medijima, uključujući i to kako prepoznati dezinformacije. To su nam rekli učenici Hotelijersko-turističke škole u Zagrebu nakon sata medijske pismenosti na kojem su učili o dezinformacijama

Piše: Ana Dokler; video: UNICEF

Donosimo vam video snimljen na satu medijske pismenosti, koji je za učenike 3. razreda jezične gimnazije u Hotelijersko-turističkoj školi u Zagrebu održala nastavnica hrvatskog jezika Dijana Jerković Križan.

Tema ovog sata bile su dezinformacije, a korišteni su obrazovni materijali s portala medijskapismenost.hr te članci s primjerima dezinformacija o ratu u Ukrajini.

Učenici su rekli da im je radionica bila korisna. “U ovo naše doba, trebali bismo više provjeravati informacije, jer ne možemo samo misliti da je sve što čitamo stvarno”, kaže u videu učenica Melita Rogers.

Vježbe, igre i kvizovi za učenje o dezinformacijama

Mnogi od ovih učenika bili su polaznici fakultativne nastave medijske kulture i pismenosti, koju je vodila Dijana Jerković, te su posjećivali i brojne medijske kuće.

Prošle godine sudjelovali su u međunarodnom projektu EduMediaTest, koji u Hrvatskoj provodi Agencija za elektroničke medije, a u sklopu kojeg su pomoću interaktivnog digitalnog alata za evaluaciju razine medijske pismenosti testirani učenici iz 15 srednjih škola iz Hrvatske.

Dijana Jerković Križan smatra da bi se u školskom sustavu trebalo više raditi na razvoju medijske pismenosti učenika. Kaže da njih te teme zanimaju, uključujući dezinformacije, sexting, zlostavljanje na internetu… “Iako se u vezi nekih tema teško otvore, kad jednom krenu pričati o tome vidi se koliki interes postoji”, objašnjava.

Djeca i mladi žele više medijske pismenosti u školama

Koliko je medijsko obrazovanje važno potvrđuju i odgovori učenika u videu na pitanje koliko vremena provode na društvenim mrežama i kako to na njih utječe.

“Dnevno sigurno 4 do 5 sati ukupno na društvenim mrežama i internetu”, rekla je Ina Matijević, a njezin kolega Martin Kožić kaže da ih “definitivno koristi više nego što bi htio.”

“Trebala bih to smanjiti jer ponekad nemam vremena za napraviti nešto drugo, za školu ili neke hobije”, rekla je Iva Grdašić te komentirala kako su na društvenim mrežama mladi “izloženi standardima ljepote koji narušavaju samopouzdanje i negativno utječu na mišljenje o sebi.”

To je u skladu i s rezultatima istraživanja provedeng u sklopu 5. Dana medijske pismenosti, koji su pokazali da 1 od 3 učenika i studenta zbog sadržaja na društvenim mrežama osjeća stres, usamljenost, zavist ili nižu razinu samopouzdanja, a 81% smatra da obrazovanje iz područja medijske pismenosti treba biti značajnije uključeno u školske kurikule.

Svaki treći učenik i student loše se osjeća zbog sadržaja na društvenim mrežama