Ometanje tehnologijom u svakodnevnim interakcijama i odnosu djeteta i roditelja potvrđeno je stranim istraživanjima, kao i nepovoljni učinci ometanja na razvoj djece, a te trendove i obrasce potvrđuju i hrvatska istraživanja u sklopu projekta D.E.C.I.D.E.

Izvor: Projekt D.E.C.I.D.E.

“Skoro pa svaki dan mama je na mobitelu, onda ja njoj moram barem pet puta reći da mi odgovori …” odgovor je koji su istraživači čuli od djece na pitanje o roditeljskom korištenju digitalne tehnologije u istraživanju provedenom tijekom proljeća 2021. u sklopu projekta D.E.C.I.D.E., punog naziva “Digitalna tehnologija u obitelji: obrasci ponašanja i učinci na razvoj djece“, kojeg financiraju Hrvatska zaklada za znanost i Hrvatsko katoličko sveučilište. Citat slikovito prikazuje odnos djeteta i roditelja koji je u današnje vrijeme uvelike pod utjecajem digitalne tehnologije, posebice korištenja pametnih telefona.

Narušavanje dinamike međuljudskih odnosa uslijed korištenja uređaja već je opisano u literaturi. U početku je to nazvano terminom “odsutna prisutnost” (eng. absent presence) ili čin fizičkog prisustva, ali imanje uma negdje drugdje zbog komunikacije ili sadržaja s mobilnih telefona (Gergen, 2002). U novije vrijeme uveden je termin “tehnoferencija” ili ometanje tehnologijom (eng. technoference, technology interference), definirano kao svakodnevni prekidi u interpersonalnim interakcijama ili zajedničkom vremenu koji se javljaju zbog digitalnih i mobilnih uređaja (McDaniel, 2015; McDaniel i Coyne, 2016). Takvi prekidi mogu se javljati tijekom razgovora licem u lice, rutina poput obroka ili igre, ili percepcije “upada” koju pojedinac osjeti kada osoba s kojom provodi vrijeme komunicira s digitalnom tehnologijom (McDaniel i Radesky 2018).

Postoji li veza između korištenja mobitela i ispada bijesa kod djece?

Ometanje tehnologijom u svakodnevnim interakcijama i odnosu djeteta i roditelja potvrđeno je stranim istraživanjima, kao i nepovoljni učinci ometanja na razvoj djece (npr., Mangan i sur., 2017; McDaniel, 2019; McDaniel i Coyne, 2016; McDaniel i Radesky 2018).

Dosadašnja istraživanja u sklopu projekta D.E.C.I.D.E. potvrđuju te trendove i obrasce. Istraživanje “Izazovi korištenja digitalne tehnologije u obitelji” tijekom pandemije bolesti COVID-19 (svibanj, 2020) pokazalo je da je više ometanja digitalnom tehnologijom kojeg roditelji doživljavaju tijekom brige i skrbi za dijete povezano s lošijom kvalitetom spavanja, slabijom regulacijom emocija i manje prosocijalnog ponašanja kod djece (Brdovčak i sur., 2020). Uz to, rezultati istraživanja pokazali su da kad je ometanje tehnologijom izraženo, ni dobre vještine regulacije emocionalnih stanja roditelja ne mogu prekinuti povezanost ometanja tehnologijom i niže socijalne kompetencije djece (Merkaš i sur., 2021).

Istraživanje iz proljeća 2021. godine, u kojem su istraživači razgovarali s 61 djetetom u dobi od 4 do 15 godina, pokazalo je da oko 70% djece u dobi od 4 do 15 godina primjećuje i na određeni način reagira (najčešće ljutnjom, nezadovoljstvom i tugom te povlačenjem iz odnosa) na roditeljsku zaokupljenosti i ometenost digitalnim uređajima, prvenstveno pametnim telefonima, dok su s njima.

Nedvojbeno je da su nove okolnosti života i rada potaknule sve veće korištenje digitalnih uređaja, posebice pametnih telefona i prijenosnih računala te drugih manjih i prijenosnih uređaja. S jedne strane korištenje uređaja ima svoje pozitivne učinke, ali s druge strane prekomjerno i neprimjereno korištenje uređaja te dopuštanje novih normi korištenja uređaja tijekom socijalnih i bliskih odnosa može biti povezano s nizom negativnih ishoda.

Istraživačka grupa iz projekta D.E.C.I.D.E. pripremila je nekoliko savjeta roditeljima, no i svima drugima koji se brinu i skrbe o djeci. Savjeti su temeljeni na nalazima njihovih i stranih istraživanja o ometanju tehnologijom u odnosu dijete-roditelj, a koji bi mogli unaprijediti i poboljšati kvalitetu interakcija djece i roditelja u današnje vrijeme.

1. Preispitajte svoje navike korištenja digitalne tehnologije

Korištenje digitalnih uređaja, posebice pametnih telefona, toliko je ušlo u našu svakodnevicu da je postalo skoro automatizirano i na taj način nije potpuno dostupno našoj svijesti. Tijekom vremena koje provode sa svojom djecom, neki roditelji razmišljaju o aktivnostima na svojim pametnim telefonima, drugi ih aktivno koriste, dok se neki suzdržavaju od provjeravanja novosti na telefonu (Brdovčak i sur., 2020; Merkaš i sur., 2021; Studija 1 DECIDE).

Savjetujemo roditelje da preispitaju i osvijeste svoje navike korištenja pametnog telefona. Možete to učiniti na način kao što smo savjetovali i djeci – vodite dnevnik korištenja medija. No, jednostavniji način je da putem danas dostupnih aplikacija na telefonu pratite svoje vrijeme i aktivnosti.

Aplikacije pomoću kojih možete pratiti navike korištenja mobitela

Mnogi se iznenade kad vide koliko stvarno vremena tijekom jednog dana provedu koristeći telefon, koje aplikacije koriste i koliko dugo.

2. U interakcijama s djecom budite “prisutni”

Uređaji digitalne tehnologije, poput pametnih telefona, dizajnirani su na način da učinkovito okupiraju našu pažnju. Oni nas dosljedno nagrađuju za stalnu pažnju, za razliku od većine drugih ometanja.

Podmukla znanost iza naše opsjednutosti društvenim mrežama

Stalna usmjerenost na pametni telefon tijekom interakcija s djecom čini roditelje manje osjetljivim na djetetove upite, potrebe i napore da dobije roditeljsku pomoć i pažnju (npr., Hiniker i sur., 2015). Ometanje tehnologijom može dovesti do toga da roditelji pogrešno shvate djetetove potrebe i ponašanja, ne odgovore na vrijeme na djetetove potrebe i sl. (Merkaš i sur., 2021).

Stoga, važno je strukturirati svoje vrijeme i odrediti vrijeme samo za djecu. Primjerice, možete sebi postaviti cilj da spustite telefon ili podignete pogled s računala odmah kada vaše dijete uđe u sobu ili vas zove i na taj mu način poslati poruku da ste tu za njega.

3. Odredite prioritete

Roditelji nerijetko izjavljuju da bi ponekad mogli više vremena provesti u igri i druženju sa svojim djetetom, ali umjesto toga vrijeme provode u društvu pametnih telefona i drugih uređaja digitalne tehnologije (Studija 1 DECIDE). Shodno tome, važno je postaviti si pitanje koje se aktivnosti u koje ulažete svoje vrijeme mogu odgoditi i za kada.

Odložite svoj pametni telefon dok ste u igri ili razgovoru s djetetom i fokusirajte se na ponašanje djeteta kako biste na vrijeme odgovorili na njegove potrebe.

4. Jasno definirajte i prenesite djeci razloge korištenja digitalne tehnologije

Razumijemo i znamo da su uvjeti života tijekom pandemije bolesti COVID-19 doveli do velikih promjena u načinu rada roditelja i da je velik broj roditelja morao obavljati radne zadatke od kuće te biti skoro stalno prisutan i dostupan za rad (“Izazovi korištenja digitalne tehnologije u obitelji” tijekom pandemije bolesti COVID-19, svibanj, 2020).

U ovakvim uvjetima, posebice kad se susrećete s nekim neodgodivim zadatcima, jako je važno djeci objasniti razloge zbog kojih je u tom trenutku vaše korištenje tehnologije nužno. U suprotnom, djeca mogu biti zbunjena, osjećati tugu i ljutnju i natjecati se s tehnologijom za vašu pažnju, a što smo i saznali da čine u našem istraživanju (Studija 1 DECIDE).

5. Budite ustrajni

Digitalna tehnologija svuda je oko nas. Nekad se čini nemoguće otkloniti sve izvore ometanja, no minimalnim naporima svakoga dana otvarate mogućnosti za dugoročne dobiti za obitelj u cjelini. Rezultati našeg istraživanja ukazuju na to da je manje korištenja digitalne tehnologije u slobodno vrijeme (npr. vrijeme za zabavu i igru) povezano s boljim raspoloženjem i većim zadovoljstvom životom kod roditelja te boljom kvalitetom spavanja kod djece (Brdovčak i sur., 2020).

Na kraju, podsjećamo da djeca uče od roditelja te tako uče i kako koristiti tehnologiju, posebice uče ponašanja u vezi korištenja pametnog telefona u bliskim odnosima. Stoga, nemojte se iznenaditi ako vas ignoriraju zbog mobitela, zapitajte se činite li i vi možda slično … te kako se to može promijeniti.

Sretno!

Jesper Juul: Kako pametni telefoni i tableti izgladnjuju naša srca?

Izvori:

Brdovčak, B., Jelovčić, S., Kotrla Topić, M., Žitković, V., Merkaš, M., Perić, K. i Varga, V. (2020). Ometanje digitalnom tehnologijom u roditelja i dobrobit djece i roditelja tijekom pandemije bolesti COVID-19. U Burić, I., Banai, B., Macuka, I., Šimić, N., Tokić, A. i Vidaković, M. (Ur.), 22. Dani psihologije u Zadru – Knjiga sažetaka (str. 165-165). Sveučilište u Zadru.

Hiniker, A., Sobel, K., Suh, H., Sung, Y. C., Lee, C. P. i Kientz, J. A. (2015). Texting while parenting: How adults use mobile phones while caring for children at the playground. U Proceedings of the 33rd annual ACM conference on human factors in computing systems. 727-736. https://doi.org/10.1145/2702123.2702199

Gergen K. J. (2002). The challenge of absent presence. U Katz J. E., Aakhus J. E. (Ur.), Perpetual Contact: Mobile Communication, Private Talk, Public Performance. Cambridge, (str. 227-241), UK: Cambridge University Press.

McDaniel B. T. (2015). “Technoference”: Everyday intrusions and interruptions of technology in couple and family relationships. U Bruess C. J. (Ur.), Family communication in the age of digital and social media. New York: Peter Lang Publishing.

McDaniel, B. T. (2019). Parent distraction with phones, reasons for use, and impacts on parenting and child outcomes: A review of the emerging research. Human Behavior and Emerging Technologies, 1(2), 72-80. https://doi.org/10.1002/hbe2.139

McDaniel, B. T. i Coyne, S. M. (2016). “Technoference”: The interference of technology in couple relationships and implications for women’s personal and relational well-being. Psychology of Popular Media Culture, 5(1), 85-98. https://doi.org/10.1037/ppm0000065

McDaniel, B. T. i Radesky, J. S. (2018). Technoference: Parent Distraction with Technologyand Associations with Child Behavior Problems. Child Development, 89(1), 100-109. 10.1111/cdev.12822

Merkaš, M., Perić, K. i Žulec, A. (2021). Parent Distraction with Technology and Child Social Competence during the COVID-19 Pandemic: The Role of Parental Emotional Stability, Journal of Family Communication, 21(3), 186-204, DOI: 10.1080/15267431.2021.1931228

Oduor, E., Neustaedter, C., Odom, W., Tang, A., Moallem, N., Tory, M. i Irani, P. (2016). The frustrations and benefits of mobile device usage in the home when co-present with family members. U Proceedings of the 2016 ACM conference on designing interactive systems (str. 1315-1327).

Foto: Vitolda KleinUnsplash