Razgovarajmo o životu s druge strane ekrana – ključna je poruka 3. Dana medijske pismenosti, kao i naslov priručnika za roditelje i skrbnike, kojem je cilj potaknuti otvorenu komunikaciju s djecom o njihovim iskustvima u virtualnom okruženju

Piše: Ana Dokler

Mnogo je razloga zbog koji bi roditelji, skrbnici i nastavnici trebali s djecom i mladima razgovarati o iskustvima u digitalnom okruženju i poticati kod njih vještine medijske pismenosti.

U infografici koju su Agencija za elektroničke medije i UNICEF pripremili u sklopu 3. Dana medijske pismenosti istaknuti su neki od njih:

Prema nacionalnom istraživanju o sigurnosti djece na internetu HR Kids online, koje je 2017. provelo Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, profil na društvenoj mreži ili internetskoj stranici za igranje videoigara ima 35% djece u dobi od 9 do 11 godina, 68% djece od 12 do 14 godina i 77% djece od 15 do 17 godina.

Rezultati istraživanja EU Kids Online: Djeca u virtualnom okruženju

Isto upućuje na zaključak da djeca i roditelji ne znaju dovoljno o sigurnom korištenju interneta: svako treće dijete u dobi od 9 do 17 godina komuniciralo je na internetu s osobama koje nisu upoznali uživo, svako četvrto u dobi od 15 do 17 godina susrelo se uživo s osobom koju su upoznali na internetu, 10 % djece u toj dobnoj skupini prihvaća sve zahtjeve za prijateljstvom na društvenim mrežama, dok 2/3 roditelja smatra da se djeca bolje služe tehnologijom od njih samih.

Osobito su zabrinjavajući podatci o učestalosti elektroničkog nasilja: 60,9 % djece i mladih primilo je povređuju ili neprimjerenu poruku, 32,4 % bilo je isključeno ili izostavljeno iz online grupe ili aktivnosti, a 23,9 % doživjelo je objavljivanje i prenošenje povređujućih poruka tamo gdje ih drugi mogu vidjeti.

Nacionalno istraživanje Ureda pučke pravobraniteljice o govoru mržnje, provedeno 2019. među mladima od 18 do 30 godina, pokazalo je pak da se 96 % mladih srelo se s govorom mržnje, da je gotovo svaka druga mlada osoba (44 %) bila meta govora mržnje i da se 1/3 mladih s govorom mržnje susreće gotovo svakodnevno – na društvenim mrežama, novinskim portalima, forumima i servisima za instant dopisivanje (Viber, Whatsapp, Facebook messenger, Snapchat).

96% mladih susreće se s govorom mržnje na internetu, 44% i sami su žrtve

Unatoč svim tim neugodnim iskustvima, djeca se teško odlučuju potražiti pomoć svojih roditelja i nastavnika. Prema istraživanju HR Kids Online, gotovo 50 % djece nikad ili gotovo nikad ne traži pomoć roditelja kada ih nešto uznemiri na internetu, a svako 3. dijete istaknulo je da nikada ili gotovo nikada nisu razgovarali s njima o tome što rade na internetu, niti što bi učinili kada bi ih nešto uznemirilo na internetu, niti su im pomogli kada im je na internetu nešto bilo teško napraviti ili pronaći.

U prilog tome koliko je važno da medijsko obrazovanje dobije značajnije mjesto u obrazovnom sustavu govori i podatak iz istraživanja koje su Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku proveli uoči Dana medijske pismenosti 2019., a prema kojem je samo 8 % građana imalo priliku učiti o vještinama kritičkog sagledavanja medijskih sadržaja.

Samo 8% hrvatskih građana učilo je kritički sagledavati medijske sadržaje

Kako bi podržali odgojitelje, nastavnike i roditelje u poticanju djece i mladih na kritičko promišljanje i sigurno i odgovorno korištenje medija, Agencija za elektroničke medije i UNICEF u sklopu Dana medijske pismenosti od 2018. objavljuju obrazovne materijale za rad s djecom u vrtićima, školama ili kod kuće.

Do sada je objavljeno 19 obrazovnih materijala i oni su s portala medijskapismenost.hr preuzeti ukupno više od 200 tisuća puta i na temelju njih organizirane su brojne radionice i satovi medijske pismenosti u vrtićima, osnovnim i srednjim školama. U sklopu Dana medijske pismenosti 2020., koji se zbog pandemije koronavirusa održavaju na daljinu, snimljeno je i 11 video lekcija medijske pismenosti, koje su od početka travnja do kraja svibnja pogledane više od 23 tisuće puta.

Ove godine dodatna je pažnja posvećena osnaživanju roditelja za otvorenu komunikaciju s djecom o izazovima s kojima se susreću u virtualnom okruženju, s naglaskom na različite oblike elektroničkog nasilja. U suradnji sa stručnjacima iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i Udruge Hrabri telefon, pripremljen je priručnik za roditelje i skrbnike “Razgovarajmo o životu s druge strane ekrana”, s ključnim informacijima i savjetima te prijedlozima 18 radionica koje se mogu provoditi kod kuće s djecom osnovnoškolske i srednjoškolske dobi.

Priručnik s radionicama koje možete s djecom provoditi kod kuće

Uz to, kako bi potaknuli i djecu i mlade da progovore o svojim iskustvima, Agencija za elektroničke medije, UNICEF i Hrvatski filmski savez organizirali su filmski natječaj “Naš online život, o kojem roditelji ništa ne znaju”. Djeca i mladi su u svojim kratkim filmovima pokazali s čime se suočavaju oni i njihovi vršnjaci dok koriste internet, društvene mreže, aplikacije za razmjenu poruka, ili igraju videoigre.

Naš online život, o kojem roditelji ništa ne znaju – pobjednici natječaja

Ovi filmovi također mogu poslužiti kao uvod u razgovore s djecom o njihovim iskustvima na internetu, a cilj im je i potaknuti odrasle da se zainteresiraju i informiraju i o ovom aspektu života djece, kako bi im mogli pružiti potrebnu podršku i vodstvo.

Preuzmite infografiku u pdf formatu