Mrzilački komentari ili izražavanje netrpeljivosti najčešće su upućeni na osnovi nacionalne ili etničke pripadnosti, seksualne orijentacije, fizičkog izgleda, vjere, regionalne pripadnosti te spola ili roda, pokazalo je Pučke pravobraniteljice

Piše: Ana Dokler

: Televizija Student

je javno izražavanje koje širi, potiče, promovira ili opravdava mržnju, diskriminaciju ili neprijateljstvo prema određenoj grupi ili pojedincu. Na društvenim mrežama ono uključuje pogrdne komentare, slike, video materijale ili grupe u kojima se poziva na mržnju i nasilje, objašnjeno je u prilogu Televizije Student, koji su pripremile novinarka Luciana Stilinović i snimateljica Laura Domitrović.

Prilog je snimljen na okruglom stolu “Govor mržnje na internetu i mladi”, održanom u organizaciji Pučke pravobraniteljice povodom Dana ljudskih prava, 9. prosinca 2019. na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter tada je predstavila istraživanje o govoru mržnje među mladima na internetu koje je provela Pučka pravobraniteljica u suradnji s Agencijom za istraživanje tržišta Ipsos. Istraživanje je provedeno u lipnju 2019. na nacionalno reprezentativnom uzorku od 501 osobe u dobi od 18 do 30 godina, a pokazalo je da su mrzilački komentari i netrepeljivost na internetu stalna pojava.

Govor mržnje na internetu i društvenim mrežama

Čak 96% mladih u posljednja 3 mjeseca vidjelo je da je netko nekome upućivao mrzilačke komentare ili izražavao netrpeljivost, najčešće u objavama ili komentarima na društvenim mrežama (92%), u komentarima članaka na novinskim portalima (91%) te na internetskim forumima (80%). Otprilike 1/3 mladih reklo je da se na tim mjestima s govorom mržnje susreće gotovo svakodnevno.

Mrzilački komentari ili izražavanje netrpeljivosti koje su vidjeli bili su najčešće upućeni na osnovi nacionalne ili etničke pripadnosti (79%), seksualne orijentacije (68%), fizičkog izgleda (56%), vjere (52%), regionalne pripadnosti (50%), te spola ili roda (48%).

Gotovo svaka druga mlada osoba (44%) u posljednjih je pet godina i sama doživjela da im je netko osobno upućivao mrzilačke komentare ili izražavao netrpeljivost, a nakon toga su se osjećali poniženo, posramljeno, tužno, prestrašeno, ugroženo, iznenađeno, ljuto, drugačije, manje vrijedno, ili ravnodušno. Takve komentare najćešće su im upućivale nepoznate osobe (86%), a zatim i poznanici (31%), prijatelji (20%), kolege s posla (7%), rođaci (4%) te učitelji (3%),

Najbolji studentski videoradovi na temu govora mržnje i cyberbullyinga

Polovica mladih je ignorirala upućenu uvredu, otprilike trećina je blokirala osobu koja je vrijeđala, pri čemu su nastavili koristiti stranicu na kojoj je uvreda upućena. Većina mladih (68%) nikome nije prijavila incident, i to jer su smatrali da to nije bilo ništa ozbiljno (49%) ili da nema smisla prijavljivati jer se to ionako stalno događa (34%).

Ipak, 92% mladih smatra da mrzilački komentari na internetu mogu naškoditi onome kome su upućeni, odnosno prouzročiti emocionalne i psihičke probleme (35%), gubitak samopouzdanja i samopoštovanja (31%), pobuditi osjećaj manje vrijednosti (19%) te dovesti do depresije (12%) i suicida (10%). Uz to, žene i mladi u dobi od 25 do 30 godina u većoj mjeri smatraju da govor mržnje na internetu može često voditi nasilju u stvarnom svijetu.

Razloge zašto ljudi koriste govor mržnje mladi vide u osobnim frustracijama (43%), muškarci u nešto većoj mjeri navode kao razlog provokaciju i ‘trolanje’, a mladi u dobi od 25-30 godina češće navode da takve komentare ljudi upućuju jer se boje drugačijih i različitih od sebe i svoje grupe.

Prema procjenama mladih, najugroženije društvene skupine s obzirom na izražavanu netrpeljivost i upućivane mrzilačke komentare su seksualne i rodne manjine (64%) te nacionalne manjine (57%).

Da je regulacija govora mržnje na internetu preslaba misli ukupno 53% ispitanika, ali češće žene.

Infografika: Što je govor mržnje i kako na njega reagirati

Jedna od sudionica okruglog stola, Tatjana Katkić Stanić, načelnica Sektora za koordinaciju politika i unapređenje stručnog rada centara za socijalnu skrb u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, u izjavi za Televiziju Student istaknula je da su “roditelji ustvari jako malo upoznati o tome što se događa, na koji način mladi koriste društvene mreže i na koji način ih je moguće zloupotrijebiti.”

Reagirajući na podatak iz istraživanja da gotovo 60% mladih ne zna kome bi se obratilo u slučaju da im netko na internetu uputi mrziteljske komentare ili izražava netrpeljivost, Sven Janovski, glavni tajnik Mreže mladih Hrvatska, poručio je da se mladi uvijek mogu javiti njima, kao i uredu pravobraniteljice, policiji, ali i svojim nastavnicima i roditeljima.

Na okruglom stolu sudjelovala je i influencerica Maša Zibar, uključena u projekt Utočište hrabrih online – platformu za dijeljenje iskustava i savjeta na temu nasilja na internatu. Ona je priznala da je i sama često bila meta mrzilačkog govora na forumima, Instagramu i drugim platformama, te je istaknula jednostavno pravilo kojeg bi se svi uvijek trebali pridržavati: “Nemoj pisati drugima ono što ne želiš da drugi pišu o tebi.”

Posljedice nasilja na internetu osjećaju i žrtve i počinitelji i promatrači

Foto: Krzysztof Kamil from Pixabay