U izboru provedenom u suradnji Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, Agencije za elektroničke medije i portala medijskapismenost.hr, pobjedio je “Pazi što govoriš!”, koji su snimili Ana Ajhenberger, Iva Martinović, Šimun Padovan i Lora Vukušić

Piše: medijskapismenost.hr

Na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku 17. siječnja održano je proglašenje i predstavljanje najboljih studentskih kratkih videouradaka na temu suzbijanja i borbe protiv produciranja i širenja govora mržnje i elektroničkog zlostavljanja. Izbor je proveden u suradnji Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, Agencije za elektroničke medije i portala medijskapismenost.hr.

Posljedice nasilja na internetu osjećaju i žrtve i počinitelji i promatrači

Od kraja studenoga 2019. do sredine siječnja 2020. treće godine preddiplomskoga studija, smjera Medijska kultura – njih ukupno 22 podijeljenih u 7 skupina – kao praktičan zadatak u okviru obveznog stručnog kolegija Medijska pismenost i civilno društvo, osmišljavali su, snimali i montirali videouratke na navedene aktualne teme, a potom ih je ocijenilo i bodovalo peteročlano stručno povjerenstvo.

Povjerenstvo su činili zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije Robert Tomljenović; glavna urednica portala medijskapismenost.hr Ana Dokler; izv. prof. art. Davor Šarić, nositelj nekoliko filmskih i videokolegija na osječkoj Akademiji (i voditelj Odsjeka za kreativne tehnologije); doc. dr. sc. Ivica Šola, nositelj kolegija Medijska pismenost i civilno društvo te Tomislav Levak, asistent na ovom kolegiju i Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije.

Rezultate ovoga izbora pred svim studentima sudionicima te predstavnicima niza nacionalnih i lokalnih medijskih kuća objavilo je troje od petoro članova povjerenstva: Robert Tomljenović, Ana Dokler i Tomislav Levak.

Većinom glasova pobijedio je studentski videouradak pod naslovom “Pazi što govoriš!” koji su zajednički potpisali Ana Ajhenberger, Iva Martinović, Šimun Padovan i Lora Vukušić.

“U našem videouratku obradili smo teme govora mržnje i elektroničkog zlostavljanja kao, na žalost, sastavnog dijela internetskog prostora. Kroz glumce i njihove izraze lica te kroz komentare koji su izvučeni s interneta pokušali smo najbolje dočarati na koji način i u kojem opsegu takvi komentari utječu na čovjeka. Odabirom i muškog i ženskog glumca prikazujemo kako zapravo ne postoji razlika između spolova kada su emocije u pitanju te smo time probali razbiti stigmu kako muškarci ne plaču”, izjavila je Iva Martinović, jedna od članica tima koji je snimio najbolji video.

“U lipnju 2019. godine Agencija za elektroničke medije i UNICEF potpisali su sporazum o suradnji na portalu medijskapismenost.hr s deset kulturnih i obrazovnih ustanova, a jedna od njih je i osječka Akademija. Kolega Tomislav Levak je koordinator te suradnje, a ovaj je izbor prvi konkretan, zajednički osmišljen i realiziran projekt Agencije, portala i Akademije. Zahvaljujem svima koji su pomogli u organizaciji i realizaciji, a moram priznati da me ugodno iznenadila kvaliteta studentskih videouradaka. Izbor najboljih bio je zbilja težak”, naglasila je Ana Dokler.

Proširen krug partnera portala medijskapismenost.hr

“Cilj je ovakvih uradaka ukazivati na potrebu kritičkog razmišljanja i razvijanja medijske pismenosti kako bismo znali procijeniti točnost i kvalitetu informacija i medijskih sadržaja. Mladi, ali i njihovi roditelji moraju se naučiti zaštiti od manipulacija i medijske propagande, posebice na društvenim mrežama i komunikacijskim platformama“, dodao je Robert Tomljenović.

“Budući da sam u okviru kolegija Medijska pismenost i civilno društvo tijekom zimskoga semestra sa studentima na teorijski i praktičan način obrađivao navedene i druge aktualne i osjetljive teme iz domene medijske pismenosti, u prvom redu iznimno sam zadovoljan visokom razinom znanja i upućenosti u teme koje su im bile zadane. Još više me raduje činjenica da su studenti iskazali kreativnost, inovativnost i empatiju prema osobama, posebice djeci i mladima, koji su, na žalost, izloženi govoru mržnje i elektroničkom zlostavljanju. Po mojem mišljenju, barem tri ili četiri pristigla videouratka mogla bi mirne duše, uz tek sitnije tehničke ili sadržajne korekcije, biti emitirani u okviru neke stvarne, a ne samo fiktivne kampanje protiv navedenih problema koji ponekad imaju i, na žalost, tragičan epilog”, zaključio je Tomislav Levak, uz najavu kako će svi videouratci biti objavljeni na službenoj internetskoj stranici osječke Akademije.

Sloboda izražavanja i govor mržnje: gdje je granica?

Upute studentima i okviri za videouratke

Tomislav Levak objasnio je i kakve su bile osnovne upute studentima i okviri u kojima su morali stvoriti svoje videouratke.

“Za stvaranje ovih videouradaka nije bilo nužno da studenti imaju profesionalnu kameru ili fotoaparat s kamerom. Mogli su ga snimiti, a većina ih je tako i napravila, pomoću svojih mobitela, odnosno ‘pametnih’ telefona. Također, na raspolaganju su imali i niz programa, aplikacija i načina montaže prilagođenih upravo za ‘pametne’ telefone.

Trajanje filmića nije trebalo biti kraće od 45 sekundi niti dulje od 75 sekundi. Uz sliku mogli su koristiti sve što su željeli – govor, glazbu, titlove, različite audio i videoefekte… Bilo je poželjno da na početku i/li na kraju imaju neku poruku ili objašnjenje o čemu se radi u videouratku, odnosno što je njegova glavna tema. 

Studentima je također rečeno kako trebaju imati na umu da bi njihov uradak trebao izgledati kao pravi videospot za neku kampanju jer će najbolji, ili nekoliko njih, biti objavljeni na portalu medijskapismenost.hr i distribuirani putem društvenih mreža.

U videouratku su mogle biti obuhvaćene različite vrste medija, ali bilo je poželjno da se fokusiraju na širenje govora mržnje i elektroničko zlostavljanje putem novih medija, posebice društvenih mreža i komunikacijskih platformi. Većina ih je u videouratku obradila ono što im je najbliže i što najčešće koriste, a to je, naravno, ‘pametni’ telefon”, pojasnio je Levak.

Gostujuća predavanja na aktualne teme

Nakon proglašenja i predstavljanja studentskih videouradaka održana su interaktivna gostujuća predavanja za studente i ostale posjetitelje. Robert Tomljenović govorio je na temu “Zašto je potrebno regulirati medije?”, a Ana Dokler na temu “Kako putem medija poticati medijsku pismenost?”.

Mogu li regulatori poticati medijsku pismenost?