Na okruglom stolu ‘Snažniji zajedno! Dionici prevencije elektroničkog nasilja’ u organizaciji Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu raspravljalo se o tome kako različiti dionici mogu pridonijeti prevenciji elektroničkog nasilja među djecom i mladima

Piše: Ana Dokler

“Roditelji, nastavnici i stručnjaci problem elektroničkog nasilja ponekad ne doživljavaju dovoljno ozbiljno. Zato je potrebno raditi na osviještavanju da je nasilje – nasilje, bez obzira na kanal putem kojeg se odvija. Štoviše, kod elektroničkog nasilja u odnosu na tradicionalno nasilje djeca su u većem riziku – i žrtve i počinitelji i promatrači. Primjerice, žrtva elektroničkog nasilja ima 2 puta veći rizik od pokušaja samoubojstva, a počinitelj 1,5 puta veći nego dijete koje nije doživjelo elektroničko nasilje. Kod počinitelja je u pozadini uvijek iskustvo zlostavljanja ili zanemarivanja. Osim specifičnosti vezanih za anonimnost, brzo širenje sadržaja i neograničenost publike, internet omogućuje brzu izmjenu uloga žrtve i počinitelja.

Nažalost, u pravilu roditelji i djeca češće traže pomoć kada se nešto loše već dogodi, a edukacija i savjetovanje bi trebali biti korak prije, upravo da se smanji vjerojatnost doživljavanja i činjenja elektorničkog nasilja”, rekla je psihologinja Ana Raguž iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba na okruglom stolu pod nazivom “Snažniji zajedno! Dionici prevencije elektroničkog nasilja”, održanom 6. prosinca u Tribini Grada Zagreba.

Kako se osjećaju žrtve elektroničkog nasilja i gdje je izlaz

Panel je organiziralo Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu () i okupilo dionike iz civilnog, javnog i privatnog sektora koji pridonose prevenciji elektroničkog nasilja među djecom i mladima. U raspravi su, uz Anu Raguž, sudjelovali Romana Galić, pročelnica Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba,  Danijel Labaš, predsjednik DKMK-a, Tomislav Filić, ravnatelj OŠ Augusta Harambašića iz Zagreba,  Katarina Filipović iz Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji u Ministarstvu unutarnjih poslova te Alina Radusin, voditeljica korporativnih komunikacija Weiner osiguranja. je moderirao Igor Kanižaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti i potpredsjednik DKMK-a.

“Vidljiv je porast elektroničkog seksualnog nasilja, širenje i razvijanje novih oblika nasilja“, rekla je Ana Raguž te najavila da će uskoro biti objavljeni rezultati nacionalnog istraživanja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, DKMK-a i Gradskog ureda za zdravstvo o sextingu (slanju poruka seksualnog sadržaja) i sextortionu (iznuđivanju radi seksualnih potreba) pod nazivom “Društvena online iskustva i mentalno zdravlje mladih”.

Elektroničko seksualno nasilje: prepoznajte ga i reagirajte

Prema riječima Kristine Filipović iz Ministarstva unutarnjih poslova, prošle je godine u Hrvatskoj prijavljeno oko 260 kaznenih djela spolnog iskorištavnja i zlostavljanja djece putem interneta, a ove godine do sada oko 220. Očekuje se da će taj broj još rasti do kraja godine, a Kristina Filipović istaknula je i da su stvarne brojke puno veće od broja prijavljenih slučajeva, jer se žrtve teško odlučuju na prijavu.

S druge strane, djeca su odlično reagirala na novi projekt UHO – Utočište hrabrih online, koji provodi Wiener osiguranje u suradnji s DKMK-om i Hrabrim telefonom. U sklopu tog projekta, u kojem sudjeluje i četvero hrvatskih youtubera, djeca i mladi mogu anonimno ili javno slati svoja pitanja vezana za i dobiti odgovore koje youtuberi pripremaju zajedno sa stručnjacima.

“Dobili smo više od 500 upita djece tijekom prvih mjesec i pol dana trajanja projekta. Iznenadio nas je tako velik odaziv, kao i razina iskrenosti i povjerenja s kojom su se djeca obratila youtuberima”, rekla je Alina Radusin iz Wiener osiguranja, a Danijel Labaš iz DKMK-a zaključio je da to upućuje da djeca i mladi više vjeruju influencerima i youtuberima nego svojim roditeljima i nastavnicima.

Ravnatelj zagrebačke Osnovne Škole Augusta Harabmašića Tomislav Filić rekao je da oni u školi barem jednom godišnje, povodom Dana sigurnijeg interneta, održe radionice o sigurnosti na internetu. “No to nije dovoljno”, istaknuo je.

Igor Kanižaj podsjetio je na rezultate istraživanja EU Kids online u Hrvatskoj iz 2017., prema kojima preko 80% roditelja želi medijski odgoj u školama, te ustanovio da su institucije te podatke ignorirale.

Rezultati istraživanja: Koliko hrvatski učenici internet koriste za učenje

Na okruglom stolu predstavljeni su mnogi projekti medijske pismenosti koje DKMK provodi u suradnji ili uz potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, Agencije za elektroničke medije, Grada Zagreba, Grada Velike Gorice, Grada Samobora, POU Samobor, Uniqa osiguranja, Wiener osiguranja i Zaklade Hrvatska za djecu.

Tako su u 2019. održali više od 100 predavanja i radionica za više od 4 000 sudionika – učenika, nastavnika i stručnih suradnika te roditelja, odnosno ukupno više od 1 000 predavanja i radionica otkako su pokrenuli svoj projekt Djeca medija.

Djeca medija: volonteri koji potiču medijsku pismenost u hrvatskim školama

Foto: DKMK