Čini li vam se da je vaše dijete pretjerano vezano za internet i društvene mreže? Provedite radionicu i primijenite savjete iz našeg priručnika za roditelje i skrbnike ‘Razgovarajmo o životu s druge strane ekrana’

Izvor: Lana Ciboci, Igor Kanižaj, Danijel Labaš, Razgovarajmo o životu s druge strane ekrana

Vjerujemo da su mnogi od vas čuli za istraživanje EU Kids Online koje je pokazalo da većina djece u Hrvatskoj u dobi od 9 do 17 godina ima mogućnost korištenja interneta kada god to žele ili trebaju. internet najčešće koriste kod kuće, a puno rjeđe u školi, kod prijatelja ili na javnim mjestima.

Rezultati istraživanja EU Kids Online: Djeca u virtualnom okruženju

Rezultati su među ostalim pokazali da 61% djece ima vlastiti profil na društvenoj mreži ili internetskoj stranici za igranje videoigara koju trenutačno koriste, od toga 53,8% djevojčica i 67,8% dječaka. Korištenje društvenih mreža raste s djetetovom dobi – 35% djece u dobi od 9 do 11 godina, 68,1% djece od 12 do 14 godina te 76,8% djece od 15 do 17 godina ima vlastiti profil na društvenoj mreži ili internetskoj stranici za igranje videoigara koju su koristili u vrijeme istraživanja, o čemu više možete pročitati u službenom izvješću (Ciboci i sur., 2020.).

Najviše ispitanika koristi Youtube (51,7%), slijede Facebook (50,6) i Instagram (34,7), te Snapchat s niskih 3,9%. Prema istom istraživanju, društvene mreže svakodnevno ili gotovo svakodnevno posjećuje 29,8% ispitanika, nekoliko puta dnevno njih još 25%, a gotovo cijeli dan njih 6,7%.

Ti podaci govore o vezanosti djece i mladih za društvene mreže, koja se može usporediti s ovisnošću. Premda i društvenim mrežama nije, poput ovisnosti o videoigrama, na popisu oboljenja Svjetske zdravstvene organizacije, sve više znanstvenika i istraživača upozorava na vezanost djece i adolescenata uz mobitele, odnosno aktivnosti na društvenim mrežama i komunikacijskim kanalima.

‘Ovisnost o videoigrama samo je vrh sante leda; ispod je puno drugih problema’

Radni zadatak:

Potičemo vas da kao sa svojom djecom razmislite o mogućem prekomjernom korištenju interneta i društvenih mreža te da se u razgovoru s njima usredotočite na neka pitanja koja će potaknuti razmišljanje o toj važnoj temi, jer nacionalna i međunarodna istraživanja pokazuju da su i djeca i odrasli prosječno na internetu više od 6 sati dnevno. Predlažemo vam da u razgovoru slijedite pitanja o obilježjima ovisnosti o internetu prema Avivu Weinsteinu s izraelskoga Sveučilišta Ariel (prema Kušanić, Ciboci, Labaš, 2019) i da s djecom uočite:

  1. Koriste li pretjerano internet, a da nisu svjesni vremena provedenog na njemu i da to može dovesti do zanemarivanja osnovnih čovjekovih potreba, a kod djece i do zanemarivanja školskih obveza?
  2. Osjećaju li da se povlače u sebe i da imaju osjećaj nervoze, anksioznosti i bijesa ako im iz raznih razloga nije moguć pristup internetu ili računalu?
  3. Inzistiraju li na tome da im stalno kupujete ili nadograđujete njihova računala, tablete ili pametne telefone kako bi mogli koristiti najnovije aplikacije?
  4. Skrivaju li od vas, a možda i izmišljaju, razloge zašto moraju koristiti društvene mreže; lažu li vam o tome koliko dugo ostaju na društvenim mrežama premda ste se možda dogovorili da ih dnevno mogu koristiti do pola sata; dovodi li ih to do nesuglasica s vama i njima bliskim osobama ili ih dovodi do izolacije ili umora?

Raspravite i pitanje dobi: pitajte ih jesu li otvorili profil na nekoj društvenoj mreži prije 13. godine i savjetujte ih u vezi s tim.

10-godišnjakinja želi otvoriti profil na Facebooku i Instagramu

Vrijeme bez medija

Čak i ako su vaša djeca već velika i ne možete možda primijeniti neke metode koje ste koristili dok su bili mlađi pa ste lakše nadzirali njihovo slobodno vrijeme i mrežne aktivnosti, osmislite u obitelji vrijeme bez medija. Ovo je jedna od rijetkih aktivnosti koja se može provoditi od predškolskog uzrasta do mirovine. Odredite neki realan plan prema kojem ćete u određeno doba dana isključiti sve uređaje.

Jesper Juul: Kako pametni telefoni i tableti izgladnjuju naša srca?

Ako je moguće, napravite i dnevnik korištenja medija za sve članove obitelji kako biste prepoznali u kolikoj smo mjeri svoje slobodno vrijeme prepustili nestrukturiranim mrežnim aktivnostima. U početku će sigurno biti teško i imat ćete dosta otpora, ali ako ustrajete, vidjet ćete da će biti korisno. I ne zaboravite pokazati svojim primjerom.

Slobodno vrijeme za više druženja s prijateljima

Istraživanje “Društvena online iskustva i mentalno zdravlje mladih” (Poliklinika-djeca.hr, 2019), koje je 2019. među učenicima prvih i trećih razreda srednjih provela Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu, pokazalo je da u slobodno vrijeme mladi žele više druženja s prijateljima uživo, a zapravo manje društvenih mreža u svojim životima. Nastojte im omogućiti prilike za druženje uživo.

Preuzmite priručnik za roditelje i skrbnike ‘Razgovarajmo o životu s druge strane ekrana’

Priručnik s radionicama koje možete s djecom provoditi kod kuće

Foto: People Creations