Tehnološke tvrtke kao što su Facebook, Microsoft, Apple, Amazon i Google nadmeću se u želji da što prije stvore digitalne svjetove u koje ćemo ulaziti uz pomoć VR naočala ili leća te posebnih senzora i odijela. O tome što nas čeka u tim novim virtualnim prostorima piše novinar i urednik

Piše: Velibor Mandić

Budućnost svih nas uskoro bi mogla izgledati kao da smo preselili na drugi planet ili postali glumci u filmu znanstvene fantastike. Naime, dugi sati koje provodimo na digitalnim platformama  – čitajući vijesti na internetu, razmjenjujući poruke na platformama poput Instagrama i Twittera, pripremajući na računalu školsku zadaću ili prezentaciju za sutrašnji sastanak u uredu, kupujući u online trgovini, igrajući videoigre ili gledajući seriju na Netflixu prije spavanja – zbivat će se objedinjeni u digitalnim prostorima koji su najavljeni pod nazivima metaverzum (eng. ) ili omniverzum (eng. ).

Prema najavama, neće biti pametnih telefona, računalnih zaslona, televizora, školskih učionica, konferencijskih soba za sastanke jer sve to nadomjestit će posebne digitalne naočale ili leće, senzori i odijela koji će vaš um prebaciti u virtualni trodimenzionalni prostor. Svi ćemo u tom paralelnom digitalnom svijetu moći mijenjati naš izgled i ponašanje, a život će biti kao neka mješavina sna i jave, isprepletenost fizičkog tijela i digitalnih identiteta. I mediji će doživjeti velike promjene koristeći brojne vizualne simulacije,  a to će dodatno povećati mogućnosti širenja dezinformacija i manipuliranja građanima.

Zanimljiv primjer medijskih događanja u virtualnoj stvanosti možemo pratiti upravo ovih dana u vrijeme objave ovog teksta. Naime, jedan od najvećih svjetskih teniskih turnira, Australian Open, prenosi se i u metaverzumu uz pregršt trodimenzionalnih digitalnih pojedinosti i statističkih podataka, a strastveniji ljubitelji bijelog sporta mogu pomoću razmjenjivih tokena (NFT) zakupiti male površine virtualne preslike terena na kojima se stvarni turnir odvija. Ako pobjednička loptica u realnoj igri padne baš na taj dio terena, zakupac će, osim što je u virtualnom svijetu dobio posebnu artistički dorađenu trodimenzionalnu digitalnu šarenu tenisku lopticu, kao poklon primiti i stvarnu lopticu kojom je pobjeda ostvarena. Australian Open tako postaje prvi veliki sportski medijski događaj u svijetu koji se prenosi u trodimenzionalnoj virtualnosti i zoran je primjer istovremene interakcije između stvarnog i digitalnog života.

Mi i naši avatari

Najpoznatije tehnološke tvrtke kao što su Facebook, Microsoft, Apple, Amazon i Google već se dobrano nadmeću u želji da što prije stvore opisane digitalne svjetove i u njih privuku što više korisnika. Facebook je krajem 2021. promijenio naziv kompanije u Meta Platforms i najavio da ćemo u njihovom metaverzumu, bez da napuštamo stan, moći obavljati većinu dnevnih aktivnosti – posao s kolegama u trodimenzionalnom digitalnom uredu, veseli razgovor s prijateljima u digitalnom kafiću, polaganje kontrolnog zadatka iz matematike u digitalnoj učionici ili gledanje filma u digitalnom kinu. Naša tijela, ruke i misli će uz pomoć digitalnih pomagala, poput specijalnih naočala, rukavica i senzora, dodirivati hologramske tipkovnice ili kretnjama upravljati robotom u nekoj tvorničkoj hali na drugom kraju zemaljske kugle. Dok u ovom stvarnom ovozemaljskom svijetu imamo samo svoj jedan jedini jedinstveni identitet, u onom digitalnom imat ćemo priliku biti avatari koji će se moći ponašati kako nam god padne na pamet.

Digitalni metaverzum i stvarne dezinformacije

Iz takvih metaverzuma vrebaju i brojne opasnosti jer pravila ponašanja još nisu utvrđena, a posljedice na društvo i mentalno zdravlje pojedinaca tek će se početi istraživati. Dugi sati provedeni u virtualnoj stvarnosti uz pomoć naočala i drugih naprava mogu dovesti i do mentalnih problema, no za sada nitko nema pravi odgovor na sva pitanja o posljedicama s kojima će se najviše susretati mladi jer oni najbrže usvajaju nove tehnologije.

Video lekcija: Digitalni mediji i mentalno zdravlje

Stoga nije na odmet već danas razvijati medijsku pismenost o novim virtualnim okruženjima kako nas novi val tehnološke revolucije ne bi zatekao nespremne. Strelovito širenje opasnih dezinformacija koje smo proteklih godina iskusili na društvenim mrežama poput Facebooka i Twittera moglo bi se naime u okruženju metaverzuma zbivati bez ikakve kontrole jer će se interakcije među korisnicima multiplicirati i neće biti zabilježene ili snimljene.

Bivša zaposlenica Facebooka Frances Haugen, koja smatra da ta kompanija ne brine o običnim korisnicima, već da prije svega želi ostvariti što izdašniji profit, preporučuje američkoj Vladi da društvene mreže dovede u red i započne kontrolirati njihove tajne algoritme.

Je li učinkovita borba protiv dezinformacija u interesu društvenih mreža?

Svi mi koji koristimo društvene mreže trebamo biti svjesni da se algoritmi podešavaju tako da se o nama prikupi što više podataka – o vijestima koje najviše čitamo, o omiljenoj hrani, glazbenom ukusu, zdravstvenim problemima, političkim razmišljanjima ili turističkim destinacijama koje želimo posjetiti. Budući metaverzum bit će u stanju o nama znati još više jer ćemo u njemu boraviti puno više vremena pri čemu ćemo, za naš digitalni avatarski identitet, moći kriptovalutama kupovati i digitalne cipele, odjeću, namještaj, nekretnine ili ulaznicu za virtualni nastup omiljenog glazbenika, a usput ćemo saznati i vijesti i vremensku prognozu.

Mlađim generacijama ovakve ideje nisu strane jer su vjerojatno iskusili naznake budućih virtualnih svjetova u igrama poput Second Life ili Roblox, a sada se najavljuje da će metaverzum zapravo nadomještati internet kakav danas poznajemo te spajati ljudski um i umjetnu inteligenciju. Stoga nam, umjesto da se odupiremo nadiranju tako inovativnih novih tehnologija, preostaje prihvatiti što nam budućnost donosi, ali uz razvijanje medijske i digitalne pismenosti, kao i odgovornosti.

Usponi i padovi društvenih mreža

Među onima koji se, iako dobro poznaju tehnologiju, prilično pribojavaju zloupotreba u korištenju virtualnih svjetova i umjetne inteligencije je i bivši direktor Googlea Eric Schmidt koji tvrdi da su društvene mreže danas, s ciljem ostvarivanja što većeg profita, skrojene tako da potenciraju snažne emocije kod korisnika ne bi li izazvale svojevrsnu ovisnost i što dulji boravak pred zaslonom. Natjecanje među društvenim mrežama je nemilosrdno jer se bore za vodeću poziciju, a na to utječu i međugeneracijske razlike o čemu govore i podaci o tome da starija generacija češće koristi Facebook, mlađa Instagram, dok najmlađa preferira TikTok. Stoga će društvene mreže, zbog nesmiljenog  nadmetanja na tržištu, pokušati iskoristiti svaku priliku da privuku vašu pažnju te nerijetko dozvoliti i brzo širenje neprovjerenih ili štetnih informacija.

Kako se djeca informiraju u digitalnom okruženju i možemo li ih pratiti

Dok fact-checkeri uglavnom provjeravaju točnost pojedinih informacija koje se dijele na Facebooku ili Twitteru, gotovo nezamijećeno su do sada prolazile objave na TikToku koje šire teorije zavjera i netočnosti na toj mreži koju rado koriste osnovnoškolci. TikTok je, naime, u mlađim dobnim skupinama popularniji od Instagrama, a za širenje dezinformacija sve češće ga koriste ne samo protivnici cijepljenja već i trgovci drogom, rasisti i ekstremisti.

Prema svim informacijama koje primamo trebamo biti skeptični, preporučuje Eric Schmidt i poziva da sumnjičavi budemo i prema razvoju umjetne inteligencije. Računala koja mogu sama učiti i potom donositi odluke bit će u mnogočemu pametnija od ljudi i moramo se za takvu stvarnost dobro pripremiti, upozorava Schmidt pribojavajući se među ostalim i metaverse svjetova za koja nisu utvrđena jasna pravila ponašanja.

Avatarov zaključak o dobrobiti cjepiva

U medijima i novinarstvu umjetna se inteligencija također sve više koristi i već sada je u stanju sastaviti i objaviti neke informacije bez ljudske pomoći. No kada dođe do greške moglo bi se dogoditi da se neprovjerena informacija proširi munjevitom brzinom, osobito u okružju metaverzuma gdje će je korisniku sugestivno priopćiti neki avatar.

Tehnologije i tehnike stvaranja i ciljanja dezinformacija

Upravo tako nešto dogodilo se prošle godine tijekom testiranja virtualnog svijeta u Lisabonu kada je trodimenzionalni bot, robotski avatar umjetne inteligencije pod imenom David, okupljenima govorio da su cjepiva štetna. Virtualni robot je nakon toga morao na digitalni servis gdje su ga programeri podesili tako da više ne može zboriti o osjetljivim pitanjima, no ovaj slučaj dovoljno govori kako će u metaverzumu biti teško kontrolirati neprovjerene ili uvredljive informacije koje će prenositi drugi ljudi ili umjetna inteligencija.

Metaverzum bez pravila bontona

Govor mržnje i loše ponašanje koje smo proteklih godina iskusili na internetu moglo bi se dodatno pogoršati jer će zbog vizualnog boravka u trodimenzionalnom digitalnom prostoru naš mozak stvarati zaključak da je prijetnja stvarna kao da se događa u tjelesnom ovozemaljskom životu. Tijelo u takvim situacijama zaista doživljava snažan stres o čemu svjedoče i igračice u virtualnoj igri Population One koje nerijetko kao avatari bivaju seksualno maltretirane od strane avatara drugih igrača. Nepristojno ponašanje i vrijeđanje na takvim platformama za videoigre je sada naime vrlo često, te je stoga pitanje na koji će se način slični problemi rješavati u budućim metvarzumima i omniverzumima.

Poučite djecu kako poštivati sebe i druge u virtualnom svijetu