Kikići, koju pripremaju iz Udruge Foliot iz Matulja emitira se na Radiju Kastav svake subote u 10.20 ujutro. Predsjednica Udruge Nikolina Hrga ispričala nam je kako je došlo do ove zanimljive suradnje, što sve tako uče i koji su im najveći izazovi

Piše: Ana Dokler

Već gotovo dvije godine, svake subote u 10.20 ujutro djeca preuzimaju eter Radija Kastav. Tada se emitira emisija Kikići, koju je Kastav pokrenuo u travnju 2019., a krajem kolovoza te godine započela je suradnja s Udrugom Foliot – Centrom za djecu i mlade Matulji. Emisiju su počela pripremati djeca iz Foliotove dramske grupe pod vodstvom dramske pedagoginje i producentice Nikoline Hrga, uz podršku novinara i urednika Željka Đerića.  U rujnu 2020. u Udruzi Foliot pokrenut je i radio klub, u kojem je sada osmero djece u dobi od 9 do 13 godina.

“Iza nas je više od 80 emisija u formatu od 25 minuta, koje su se emitirale i tijekom lockdowna, kada su se djeca telefonom javljala u eter. Djeca iz udruge su se iz emisije u emisiju sve više zaljubljivala u radio kao medij i kao novi prostor igre, a tijekom ovih godinu i pol i neka djeca koja su nam u emisiju stigla kao gosti poželjela su voditi emisiju pa se do sada izmijenilo ukupno dvadesetak mladih voditelja. I dalje pozivamo i ostalu djecu da nam se pridruže i okušaju u vođenju emisije kao ‘vanjski suradnici’.

Teme koje obrađujemo u emisiji su raznolike – obilježavamo važne datume, od Međunarodnog dana dječje knjige do Svjetskog dana sporta. Ugostili smo više od 150 djece i odraslih koji rade s djecom i za djecu; mlade glazbenike, pjevače, plesače, glumce, sportaše, vatrogasce, kuglače, mažoretkinje, matematičare, fizičare, informatičare, dizajnere, učitelje, odgajatelje, voditelje koje provode aktivnosti za djecu i mlade. I reportaže su bile raznolike, razgovarali smo o ljubavi, prijateljstvu, filmu, kazalištu, školi… Djeca su recitirala poeziju, pjevala, svirala raznovrsnu glazbu, od AC/DC-a do Dvořáka, od ukulela do električne gitare. Djeca imaju predivne ideje, samo ih treba slušati i ohrabriti da ih podijele s nama odraslima, da ih razvijaju dalje i da nikad ne prestanu maštati. Ovakva im iskustva mogu pomoći u izražavanju svojih misli, ideja i osjećaja, ali i razumijevanju vlastite, u posljednje vrijeme izazovne i nesigurne svakodnevice”, priča Nikolina Hrga, predsjednica Udruge Foliot i voditeljica dramske skupine i radio kluba.

‘Od sada ću radio slušati na drugačiji način’

“Budući da i djeca i mladi provode sve više vremena u virtualnom svijetu, taj svijet postaje mjestom njihova socijaliziranja, druženja i komuniciranja s vršnjacima. Digitalni mediji, uz mnoge prednosti, predstavljaju i vrlo velik rizik za djecu i mlade – rizik da, među ostalim, zaborave koliko je važan socijalni kontakt i izgovorena riječ. Radio, među djecom nerijetko podcijenjen i nezanimljiv medij, utoliko je još više dragocjen i važan. Okuplja ih u stvarnom vremenu i prostoru, potiče i ohrabruje njihovu spontanost i direktnu, neposrednu komunikaciju iz koje uče – i oni koji gostuju – i oni koji emisiju vode”, ističe.

Na pitanje kako je došla na ideju o suradnji s Radijom Kastav, odgovara: “Prije nekoliko godina u Foliotu smo, uz potporu HAVC-a, pokrenuli jedan sličan medijski projekt, Foliot TV. Tada smo si postavili pitanje što bi bilo kada bi djeca vladala svijetom televizije.

Foliot TV: Kako izgleda dnevnik kada ga rade djeca

Pokušali smo odgovoriti na to pitanje u dvije, usudila bih se reći, odlične emisije Foliot TV-a. Reakcije djece i roditelja bile su mi poticaj da i po završetku tog projekta, nastavim istraživati različite medije kroz koje bih mogla ispričati različite priče s djecom i za djecu. Iako do tada nisam imala puno iskustva s radijskim novinarstvom, izuzev jedne odlične radionice koju su vodili novinari Fred FM-a u Veneciji prije nekoliko godina, odlučila sam istražiti što bi bilo kada bi djeca vladala svijetom radija. Radio Kastav pružio nam je maksimalnu podršku i pokazao se kao sjajan partner i suradnik u toj našoj radijskoj pustolovini. Dean Farina i Željko Đerić, suosnivači i urednici radija Kastav prihvatili su naše male radijske voditelje kao svoje kolege. Puno nam pomažu i stalno učimo od njih – i djeca i ja.”

Radio u službi djece i mladih

Mali novinari i voditelji emisije Kikići okušali su se tako u različitim formatima – izvještaju, razgovoru uživo u studiju ili snimljenom na terenu, reportaži… U početku je Nikolina Hrga pisala tekst kojem su onda djeca dodavala svoja pitanja za goste, šale i improvizacije, no s vremenom su počeli sami pripremati pitanja i dogovarati se oko strukture emisije, uz njezinu sve manju pomoć. Pokrenuli su rubriku “Jeste li znali?” pa su njihovi slušatelji do sada imali prilike više naučiti više o kompasima, filmovima, jabukama, lisicama, istraživačima, zmijama, Balthazaru, Nikoli Tesli, i tako dalje. U 2021. u planu im je i produkcija jedne radio drame.

Kad je riječ o stvarima koje djecu na radiju najviše vesele i onima koje im predstavljaju najveći izazov, Nikolina Hrga govori: “Kada Željko, naša tehnička podrška, kaže: ‘Krećemo za 5 sekundi’, kreće najzanimljiviji, najsretniji, a ponekad i najstresniji dio cijelog ovog iskustva. Emisija ide uživo pa se greške događaju, ponekad zbog treme, ponekad zbog brzopletosti. No uvijek im ponavljam, i vjerujem da su već i usvojili, da se tih grešaka ne treba bojati. Upravo te greške mogu postati i najduhovitiji trenutci ako se zbog greške ne prestraše, ne rastuže, već je prihvate kao dio procesa, ako se našale na svoj račun, budu spontani i svoji. Iz nekih grešaka montirali smo i kratke priloge kojima se i danas smijemo. Svaki taj prilog prati rečenica jedne naše male voditeljice ‘Ah, teška riječ’.

Uvijek je izazovno suočiti se s tremom, posebice kada su svjesni da nema prostora da se snimanje ponovi i greška ispravi. Hoću li pogriješiti, hoću li biti dovoljno dobar/a, što ako se osramotim? Puno sam puta čula ta pitanja, posebice onih koji su tek kretali. Navikli su na obrazovni sustav koji greške tretira kao neuspjeh. Moj je najvažniji cilj da ih odmaknem od tog osjećaja da će ako pogriješe biti neuspješni. Svaka je greška dio procesa učenja. A radio zapravo ohrabruje spontanost i što se manje opterećuješ greškama koje bi se mogle dogoditi, bit ćeš prirodniji i bolji. Važno je da u emisiji uživaju i gosti i voditelji, da se zabave, da nešto novo nauče, otkriju. Naravno, svakoj emisiji treba struktura i dobra priprema, no najbolje su nam emisije bile upravo one kada su djeca bila najopuštenija, neovisno o broju ‘teških riječi’ koje su se možda tijekom emisije dogodile. I posljednje, ali ne i manje važno, sigurno je mnogima najveći izazov ustajanje subotom rano ujutro”, kaže voditeljica radio kluba u Udruzi Foliot.

Dječje radijske emisije o važnim i intrigantnim temama