Dok su omogućile jednostavno dijeljenje i brzo širenje dezinformacija, tradicionalni mediji i dalje su ti koji značajno pridonose problemu ako ne rade svoj posao profesionalno – provjeravajući činjenice i objašnjavajući kontekst – već puko prenose objave s društvenih mreža

Izvor: Iva Nenadić i Milica Vučković, Dezinformacije – edukativna brošura i vježbe za razumijevanje problema dezinformacija

su postojale i prije društvenih mreža, ali nisu imale potencijal tako brze i široke distribucije kakvu su omogućile mrežne platforme. Ljudi su društvena bića, često vođena emocijama i potrebom da budu prihvaćena i voljena. Arhitektura društvenih mreža eksploatira te dimenzije. Brojni znanstvenici tvrde kako svaki lajk, komentar ili druga vrsta interakcije koju korisnici ostvare na društvenim mrežama aktivira moždani centar za nagrađivanje (osjećaj zadovoljstva), što potiče daljnje dijeljenje sadržaja i interakcije. To je temelj poslovnog modela društvenih mreža – različitim funkcijama (npr. like) i faktorom iznenađenja (što se događalo dok me nije bilo) potiču što veći angažman korisnika i zadržavaju njihovu pozornost, koju potom prodaju oglašivačima. Takav poslovni model daje prednost sadržajima koji ostvaruju veći angažman, što dezinformacije često čine.

Društvene mreže žele našu pažnju, podatke i novac

Iako o društvenim mrežama često govorimo zbirno, postoje značajne razlike među različitim platformama. Primjerice, Facebook, za razliku od Twittera, omogućuje više razina postavki privatnosti profila (što vide prijatelji, a što svi ostali); TikTok se temelji na dijeljenju kratkih i zabavnih videouradaka; Instagram fotografija i kratkih videa; a npr. WhatsApp i Viber enkriptirane su aplikacije za razmjenu poruka (enkriptirana znači da poruke mogu čitati samo pošiljatelj i primatelj).

Važno je razumjeti razlike među ovim platformama jer one oblikuju format i način širenja dezinformacija. Vosoughi i dr. (2018) pokazali su da se dezinformacije na Twitteru organski vrlo uspješno šire, dok, kako tvrde Chiou i Tucker (2018), na Facebooku bolji doseg ostvaruju plaćene dezinformacijske kampanje (oglasi).

Svakako je puno lakše uočiti i djelovati na dezinformacije koje se šire relativno otvorenim platformama nego znati što se događa unutar zatvorenih WhatsApp i Viber grupa i razmjena. Uz to, u zatvorenim platformama i aplikacijama za razmjenu poruka (poput WhatsAppa, Vibera) ljudi još lakše nasjedaju na pogrešne i manipulativne objave jer ih dobivaju izravno od bliskih ljudi.

Budite oprezni s informacijama koje dobivate putem aplikacija za dopisivanje

I dok su društvene mreže omogućile jednostavno dijeljenje i brzo širenje dezinformacija, tradicionalni mediji i dalje su ti koji značajno pridonose problemu ako ne rade svoj posao profesionalno – provjeravajući činjenice i objašnjavajući kontekst – već puko prenose objave (često političara) s društvenih mreža.

Truba širenja dezinformacija (slika 1) na slikovit način pokazuje kako manipulacije uglavnom kreću od manjih marginalnih skupina koje ih najprije dijele u svojim zatvorenim grupama ili u zajednicama pobornika teorija zavjere.

Prvi veliki uspjeh dezinformacije i njihovi kreatori ostvaruju kada se počnu širiti društvenim mrežama, a pogotovo ako uspješno prelaze s platforme na platformu. Glavni cilj ostvaruju ako ih preuzmu i objave klasični mediji koji im time daju kisik, legitimitet i prezentiraju ih širokoj populaciji. Jako je teško pobijati neistine i manipulacije nakon što su ih objavili klasični mediji.

Preuzmite edukativnu brošuru ‘Dezinformacije’

Vježbe, igre i kvizovi za učenje o dezinformacijama

Foto: Tracy Le BlancPexels