Više pozornosti treba posvetiti sadržajima i aktivnostima dječjih digitalnih iskustava, tome što djeca rade na mreži i zašto, a ne strogo koliko vremena provode ispred ekrana – jedan je od zaključaka UNICEF-ovog izvještaja ‘Djeca u digitalnom svijetu’

Izvor: Stanje djece u svijetu 2017. − Djeca u digitalnom svijetu

UNICEF-ov godišnji izvještaj Stanje djece u svijetu 2017. − Djeca u digitalnom svijetu bavi se načinima na koje digitalna tehnologija utječe na živote i životne šanse djece te istražuje što nas čeka u budućnosti.

Poglavlje “Djetinjstvo na internetu – Živjeti na mreži” istražuje neke od načina na koje digitalizacija mijenja djetinjstvo, u dobrom i lošem smislu. Informacijsko-komunikacijske tehnologije promijenile su način na koji djeca formiraju i održavaju svoja prijateljstva, omogućavajući im da održavaju gotovo neprekidan kontakt sa svojim vršnjacima. Također su transformirale načine na koje djeca koriste slobodno vrijeme, omogućavajući im neprekidan pristup videima, ažuriranjima društvenih medija i izuzetno impresivnim igrama. Mnogi odrasli plaše se da ove promjene nisu sve nabolje, brinu se da prekomjerno vrijeme provedeno ispred ekrana izolira djecu od njihovih obitelji i okoline, potiče depresiju, pa čak i dovodi do pretilosti djece.

Izazovi korištenja medija i tehnologije od prvih godina do adolescencije – savjeti za roditelje

Videoigre. Televizija. Stripovi. Radio. Google pretraga o društvenim i roditeljskim brigama o utjecaju tehnologije na dobrobit djece jasno pokazuje da takve brige nisu ništa novo. Radio je okrivljen za nesanicu. Stripovi za stvaranje kriminalne i promiskuitetne djece. Televizija za socijalnu izolaciju. A videoigre za izvanmrežno nasilje. U XVI. stoljeću neki su se bojali da će pisanje povećati zaboravljivost, jer se ljudi više neće oslanjati na pamćenje informacija. Vjerovali su također da će knjige i tisak dovesti do onoga što danas nazivamo preopterećenjem informacijama.

Ipak, u usporedbi sa svojim inovativnim prethodnicima, internet i način na koji ga djeca koriste izaziva zabrinutost drugačijih razmjera. Povezivanje i interaktivnost teže je oduzeti ili isključiti. Aktivnost djece na internetu teže je nadzirati i pratiti. I dok djeca pristupaju zabavi, informacijama ili društvenim mrežama preko povezanog uređaja, ti uređaji prikupljaju i informacije o njima.

Pitanja o utjecaju povezanosti i interaktivnosti često se pojavljuju među roditeljima, pedagozima, kreatorima politika i liderima industrije. Je li digitalni angažman prijetnja za dobrobit djece? Troše li djeca previše vremena na to? Tko je u najvećoj opasnosti? Što roditelji i odgajatelji mogu učiniti da bi djeci omogućili da istražuju i neovisno se razvijaju, a da im istovremeno osiguraju i dovoljno nadzora?

Imaju li djeca, i koliko, koristi od digitalnih iskustava, povezano je i s njihovim polaznim točkama u životu. Dok oni s jakim društvenim i obiteljskim odnosima vjerojatno koriste internet kako bi ojačali ove odnose (što dovodi do poboljšanja njihova blagostanja), djeca koja proživljavaju usamljenost, stres, depresiju ili probleme kod kuće, mogu, primjerice, utvrditi da internet povezuje neke od ovih postojećih teškoća. Nasuprot tome, djeca koja se bore sa svojim društvenim životima izvan mreže, mogu ponekad razviti prijateljstva i primati socijalnu podršku na mreži koju ne primaju nigdje drugdje.

Pitanja o vremenu provedenom ispred ekrana za povezanu djecu, iako još izazivaju debate, sve su više zastarjela. To je zato što ne postoji jasan dogovor na pitanje kada vrijeme provedeno uz digitalnu tehnologiju od umjerenog postaje prekomjerno. “Koliko je previše” potpuno je individualno, ovisi o dobi djeteta, individualnim karakteristikama i širem životnom kontekstu. Mnoga djeca u kontekstu visoke povezanosti teško procjenjuju koliko vremena provode s digitalnom tehnologijom, jer ju manje-više koriste svo vrijeme.

Jesu li savjeti o vremenu koje djeca smiju provesti pred ekranom zastarjeli?

Kako se o ovim pitanjima raspravlja i proučava ih se, pojavljuju se neke osnovne istine. Umjesto ograničavanja korištenja digitalnih medija za djecu, pažljivije i podržavajuće posredovanje roditelja i odgajatelja ima najveći potencijal da osigura da djeca dobiju najveću moguću korist od interneta i da na njemu budu izložena minimalnom riziku. Više pozornosti treba posvetiti sadržajima i aktivnostima dječjih digitalnih iskustava, tome što djeca rade na mreži i zašto, a ne strogo koliko vremena provode ispred ekrana.

Konačno, buduća istraživanja i politike trebaju u obzir uzeti životni kontekst djeteta u potpunosti − starost, spol, osobnost, životnu situaciju, društvenu i kulturnu sredinu i druge faktore – da bi se razumjelo gdje povući crtu između zdrave i štetne upotrebe.

Da bi se poboljšala dobrobit djece, važno je koristiti holistički pristup i fokusirati se na druge faktore za koje se zna da imaju jači utjecaj od vremena provedenog ispred ekrana, kao što su funkcioniranje obitelji, društvena dinamika u školi i socioekonomski uvjeti, uz istovremeno poticanje umjerenog korištenja digitalne tehnologije.

Zaključci

  • Imaju li djeca, i koliko, koristi od digitalnih iskustava, povezano je i s njihovim polaznim točkama u životu. Dok oni s jakim društvenim i obiteljskim odnosima vjerojatno koriste internet kako bi ojačali ove odnose (što dovodi do poboljšanja njihova blagostanja), djeca koja proživljavaju usamljenost, stres, depresiju ili probleme kod kuće mogu, primjerice utvrditi da internet povezuje neke od ovih postojećih teškoća.
  • Nekorištenje digitalnih medija uopće i njihovo pretjerano korištenje ima tendenciju k negativnim utjecajima, dok umjerena upotreba ima pozitivan utjecaj.
  • Jesu li djeca ovisna? Prema znanosti − nisu. Korištenje terminologije ovisnosti u kontekstu svakodnevne upotrebe tehnologije kod djece − uključujući u medijskom izvještavanju o ovim pitanjima − nije od pomoći i ponekad je štetno.
  • Zabrinutost roditelja i nastavnika zbog prekomjernog vremena provedenog ispred ekrana ne treba zanemariti, ali mora se promatrati u kontekstu mnogih drugih faktora koji utječu na dobrobit djece − od funkcioniranja obitelji i dinamike škole do fizičke aktivnosti i ishrane.

Preuzmite sažetak UNICEF-ovog izvještaja Stanje djece u svijetu 2017. − Djeca u digitalnom svijetu

Preporuke Vijeća Europe o pravima djece u digitalnom svijetu

Foto: paul goyette on Visual hunt / CC BY-NC-SA